Japan se bori sa nuklearnom krizom nakon što su prošlosedmični zemljotres i cunami pogodili vitalne sigurnosne sisteme u nuklearnoj elektrani Fukušima.
Fukušima je jedna od najvećih svjetskih nuklearnih elektrana koja zadovoljava otprilike šest posto japanskih potreba za energijom.
Sistem hlađenja u tri od šest nuklearnih reaktora je oštećen, što je već izazvalo tri eksplozije.
Radnici su grčevito upumpavali morsku vodu ne bi li ohladili pregrijane šipke, u čemu su do sada samo djelomično uspjeli.
Vlasti tvrde da je radijacija iz oštećenih reaktora za sada zaustavljena, ali i dalje postoji strah od topljenja jezgra nuklearnog reaktora.
Dopisnik RSE Bruce Pannier je razgovarao sa britanskim nuklearnim fizičarem Frankom Barnabyjem o krizi u Fukušimi.
RSE: Šta je uzrokovalo eksplozije u nuklearnoj elektrani u Fukushimi?
Frank Barnaby: Sistem hlađenja je prestao funkcionirati zbog čega su se zagrijali gorivi elementi. Voda koja ih prekriva je isparila zbog nedostatka struje koja bi ih ishladila, što je prouzrokovalo zagrijavanje tih elemenata. Usljed zagrijavanja se voda razgradila na kisik i vodik i vodik je izazvao eksploziju koja je oštetila vanjsku strukturu reaktora.Ali unutrašnja struktura se još uvijek drži pod pritiskom i zbog toga još nije došlo do masivnog otpuštanja radioaktivnih čestica, što bi se desilo kada bi unutrašnja struktura prsla. Možemo se samo nadati da se to neće dogoditi. Ali problem je u tome da ima više nuklearnih reaktora pa još ni ne znamo šta bi bila najgora posljedica. Moramo čekati da bismo saznali.
RSE: Mnogi stručnjaci tvrde da je upumpavanje morske vode u reaktore kako bi se ishladile gorive šipke bio očajnički potez dok drugi kažu da je to zapravo bio dio plana intervencije. Šta je od toga tačno?
Frank Barnaby: Tačno je zapravo oboje. To je nešto što se ne radi. To znači da će se jezgro reaktora morati zamijeniti. S gledišta reaktora, to nije dobro. S druge strane, morali su ga nekako ohladiti i pretpostavlja se da u tom trenutku zbog cunamija nisu imali drugog izbora. Međutim, upumpavali su morsku vodu jer nije bilo mogućnosti da se upumpava obična voda koja im nije bila dostupna pa su zato morali koristiti morsku vodu. To nije bio dobar potez i mislim da će posljedica toga biti da će se reaktor morati mijenjati.
RSE: Kakva je šansa da će doći do topljenja jezgra nuklearnog reaktora? Šta će se dogoditi u tom slučaju? Posljednji izvještaji navode da su zapaljive šipke bar jednog reaktora ogoljene, umjesto da su potopljene u hladnu vodu.
Molimo se za japanski narod
RSE: Barem tri reaktora u Fukushimi su oštećena. Nuklearni fizičar iz Sjedinjenih Država je uporedio događaje u Fukushimi sa nuklearnom katastrofom na američkom ostrvu Three Mile 1970. godine. Zaključio je da je u tom slučaju, kao i u slučaju Černobila bio oštećen samo jedan reaktor. Koliko je tehničarima teže da rješavaju probleme na više reaktora istovremeno?
Frank Barnaby: Očito je da najveća američka nuklearna katastrofa na ostrvu Three Mile nije bila ni približno ovako ozbiljna. Da ponovimo, mehaničko oštećenje je tada prouzrokovao prestanak rada vodenih pumpi te se jezgro reaktora pregrijalo usljed nedostatka vode što je izazvalo nesreću.
Nešto slično se dešava i u Fukushimi, ali očito je da su proporcije katasrofe na ostrvu Three Mile neusporedive sa ovim u Japanu. Ta je nesreća imala veliki sociološki i psihološki uticaj, ali u terminima potencijalne katastrofe nije bila ni približno ovako ozbiljna.
RSE: Kakva perspektiva u narednim danima i sedmicama čeka područja oko elektrane u Fukushimi?
I kad nakon svega uzmete u obzir da ovce u Walesu, koji je hiljade kilometara udaljen od Černobila i danas, 25 godina nakon katastrofe, moraju biti testirane na radioaktivnost, postaje vam jasna ozbiljnost problema. Zato se samo možemo nadati i moliti za japanski narod i njihove susjede da neće doći do masivnog otpuštanja radioaktivnih čestica i da će strukture unutar oštećenih reaktora izdržati i uspjeti zadržati te čestice. To je ono čemu se trebamo nadati.