Grupa francuskih intelektualaca poslala je pismo Bariši Čolaku, ministru pravde Bosne i Hercegovine, u kojem traže da pomogne generalu Armije BiH i heroju odbrane Sarajeva Jovanu Divjaku koji se nalazi u kućnom pritvoru u Austriji iščekujući rešenje u vezi sa zahtjevom Srbije za izručenje na osnovu poternice za navodne zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Pismo prenosimo u cjelini:
Otvoreno pismo gospodinu Bariši Čolaku
Ministru pravde Bosne i Hercegovine
Pariz, 28. juni
Gospodine Ministre
Mi, pravnici, predavači i umjetnici, mi smo oni građani Francuske koji su, od aprila 1992. godine ukazivali na agresiju koju je Bosna i Hercegovina trpjela i oni koji su bili uz opkoljenu prijestolnicu. Otada smo neprestano zaokupljeni povratkom mira i jačanju prava u vašoj zemlji.
Zbog toga smo ogorčeni zbog sudbine koja je danas namijenjena generalu Divjaku. Njegova hrabra i energična uloga, koju je odigrao u obrani Sarajeva, koje je bilo pod paljbom paravojnih formacija i Jugoslavenske narodne armije koja je izdala svoje ideale, je priznata u svijetu na šta su i danas ponosni stanovnici grada. Njegovo udruženje Obrazovanje Gradi BiH pomaže djeci, žrtvama rata, bez obzira na njihovo porijeklo i religiju.
Već tri mjeseca je Jovan Divjak zadržan u Austriji i ne može se vratiti u Sarajevo, zbog naloga za hapšenje Srbije, koji, međutim, Interpol ne smatra valjanim. Tužiteljstvo iz Beograda mu pripisuje, bez ikakvih dokaza, odgovornost za ubijene u Dobrovoljačkoj ulici za vrijeme dogovorenog povlačenja jedne kolone JNA, 3. maja 1992. godine. Ejup Ganić, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik Vlade, uhapšen je u Londonu 2010. godine po istoj optužnici ali britanski sud je smatrao da je optužnica politički motivirana, da nije zasnovana ni na jednom ozbiljnom dokazu, i oslobodila ga je 27. jula .
Tada, kao ministar pravde, niste zahtijevali ekstradiciju Ejupa Ganića, bilo kao optuženog ili samo osumnjičenog. Dakle, ne razumijemo zbog čega ste sada, u ime Bosne i Hercegovine, podnijeli zahtjev za ekstradiciju Jovana Divjaka, jer ni njegova odgovornost u tim događanjima nije dokazana. Godine 2006. tužilac tužiteljstva Bosne i Hercegovine je pokrenuo istragu o slučaju Dobrovoljačka ulica. Ako ona obuhvata spisak onih koje Srbija sumnjiči, onda je na njemu devetnaest osoba, a ne samo Jovan Divjak.
Ovaj zahtjev za ekstradiciju, koji ste uputili austrijskom pravosuđu, ne samo da ide u prilog opasnim tvrdnjama vašeg kolege iz Beograda, već on znači to da bosansko sudstvo usmjerava sve svoje napora samo na jedno ime. Ova vaša inicijativa zapanjuje evropsko javno mnijenje time više što protiv Divjaka bosansko državno tužiteljstvo, koje ga je već ranije saslušalo kao svjedoka, nije ni podiglo optužnicu. S druge strane, on je jasno rekao da želi da se što prije vrati u Sarajevo, gdje bi, kao slobodan čovjek, bio spreman na svako novo saslušanje na zahtjev istražnih organa. Dakle, vaš zahtjev je neprimjeren. Osim toga, vaš zahtjev je neprikladan, jer on usporava austrijske suce da donesu odluku o neosnovanom karakteru zahtjeva srbijanskog suda za ekstradiciju.
Nadamo se da ovaj zahtjev nema neki unutarnji politički motiv i da ćete ga odmah povući. Ne usuđujemo se čak ni pomisliti da možete učiniti slučaj Divjak posebnim i da ćete pokrenuti njegovog progon zato što on ima ubjeđenja drugačija od vaših i zato što se on bori za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu štiteći prava i slobode njenih građana bez obzira na njihovu etničku i stranačku pripadnost.
Suočen sa dva protivnička zahtjeva Beograda i Sarajeva, austrijski sud je odlučio, 22. juna, da konsultira pravne instance obje zemlje, prije nego što odluči čiji će zahtjev prevagnuti. Ovakva procedura sa hipotetičkim rezultatom može jako produžiti zadržavanje Jovana Divjaka sve dok dvije zemlje ne razjasne svoje sporove. Gospodine Ministre, odustajući od svog zahtjeva, vi možete, vi morate, ubrzati njegov povratak. Bilo bi dakle dovoljno da austrijskopravosudje, kao što su to učinile njihove britansko 27. jula 2010. kada se radilo o gospodinu Ejupu Ganiću, proglasi zahtjev Beograda neprihvatljiv. To bi im bilo utoliko lakše, što Srbija nije u međuvremenu dostavila nijedan valjan dokaza. Svaki pametni promatrač vidi da njeno ogorčenje protiv generala Divjaka samo godi ekstremistima, pristalicama „etničkog čišćenja“ i nostalgičarima za „velikom Srbijom“, koji su teško podnijeli hapšenje Ratka Mladića.
Bosansko pravosuđe bi iz ovoga izašlo ojačano. Najprije bi vratilo slobodu Jovanu Divjaku, koji samo želi potvrditi svoju čast, vratiti se porodici, raditi u svojoj Fondaciji u interesu budućih generacija i ostati u svom gradu, koji je branio po cijenu života. Takođe bi moglo zahvaljujući njegovom iskazu kao i iskazu drugih protagonista produbiti svoju vlastitu istragu i doći do istine o događanjima u Dobrovoljačkoj ulici. I na kraju bi bosansko pravosuđe otklonilo sa sebe sumnju da se upustilo u političke igre nedostojne jedne demokratske države koja se, jednog dana, želi pridružiti Evropskoj zajednici.
Zadovoljenje pravde prema žrtvama je neophodan uvjet za izmirenje među narodima, pod uvjetom da ne bude instrument za suprotne ciljeve. Europa neće odobriti pokušaje da se prepravlja ratna historija i da se izmiruju privatni računi preko iskrivljenih pravnih procesa. Gospodine Ministre, odmah treba dati riječ pravu.
Aurenche Guy, Chairman of CCFD-Terre Solidaire
Barbé Jacqueline, professor
Bassanini Franco, President of the Cassa Depositi e Prestiti, former Minister
Baudoux Anne, Actress
Bayard Pierre, lecturer at Paris Saint-Denis University BILLOUT Michel, Senator of Seine-et-Marne
Bitterlich Joachim, Ambassador (retired), former Diplomatic and Security Adviser to the Chancellor Helmut Kohl (1993-1998), Vice-President of Notre Europe.
Brun Henri-Georges, President of the Maison de l'Europe of Albertville and Savoie
Bueb Francis, Founder and Director of the French Cultural Centre "André Malraux" of Sarajevo
Chenu Georges-Marie, seconded minister plenipotentiary, former French ambassador in Zagreb
Chemillier-Gendreau Monique, Professor Emeritus of Public Law and Political Science at the University of Paris VII – Diderot
Chesnelong Bénédicte
Cot Jean, Army General, former Commander of UNPROFOR
Daoulas Jean-François, architect-urbanist in Sarajevo
De Courtivron Hugues, General, Expert at the Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces
De Lapresle Bertrand, Army General, former Chief Commander of UNPROFOR
Faivre d'Arcier Bernard, Former director of the Festival of Avignon
Fisher Claude, President of Confrontations Europe
Fontaine Nicole, former President of the European Parliament, former Minister
Fortassin François, Senator of Hautes-Pyrénées
Fournel Jean-Louis, lecturer at Paris Saint-Denis University
FournierBernard, Senator of Loire
MKSJ i MKS za Rwandu,
Frecon Jean-Claude, Senator of Loire
Garapon Antoine, Magistrate, President of the Comité Kosovo
Gil-Robles Jose-Maria, former President of the European Parliament
Giuliani Jean-Dominique, President of the Foundation Robert Schuman
Godard Jean-Luc, Filmmaker
Father Guggenheim Antoine, Director of the Research Pole of the Collège des Bernardins
Hartmann Florence, Writer, former war correspondent in the Balkans, former advisor to the chief prosecutor of the ICTY and ICTR
Hassner Pierre, Senior Research Fellow Sciences Po, Centre for International Studies and Research
Heryog Philippe, former MEP, Founding-Chairman of Confrontations-Europe
Joinet Louis, Magistrate, independent expert "H" for Human Rights at the UN, lawyer, honorary attorney general to France’s Court of Cassation [French Supreme Court of Review]
Jourdheuil Jean, Translator, Stage Director, Professor at Parix X
Joxe Alain, Honorary Director of Studies at EHESS
Laclavetine Jean-Marie, Writer, Editor
Lagauche Serge, Senator of Val-de-Marne
Lalumiere Catherine, General Secretary of the Council of Europe from 1989 to 1994, President of the French Federation of Maisons de l'Europe, former Minister
Lamassoure Alain, Member of the European Parliament, former Minister
Le Hyaric Patrick, Member of the European Parliament, Editor of the newspaper L'Humanité
Le Roch Jean-François, Developer of Interex in the Balkans
Lunaceck Ulrike, Member of the European Parliament
Marin Maguy, Choreographer
Mnouchkine Ariane, theatre director, head of the Théâtre du Soleil
Mongin Olivier, Director of the magazine Esprit
Nahoum-Grappe Véronique, Anthropologist
Najman Boris, President of the Association Sarajevo
Nancy Jean-Luc, Philosopher
Noël Bernard, Writer
Pack Doris, Member of the European Parliament
Pillet François, Senator of Cher
Prochasson André, Former Chairman of the Forum for Democracy in the Balkans
Py Olivier, Stage director, Director of the Odeon-Théâtre de l'Europe
Ralite Jack, Senator of Seine-Saint-Denis, Vice-chairman of the interparliamentary group France-Western Balkans, former Minister
Renar Ivan, Senator of Nord
Rocard Michel, former Prime Minister
Rupnik Jacques, Senior Research Fellow Sciences Po, Centre for International Studies and Research
Tackels Bruno, Writer, journalist
Tanguy François, Stage director, La Fonderie/Théâtre du Radeau
Vajgl Ivo, Member of the European Parliament, former Minister
Vasak Christina, Confrontations Europe
Vignon Jérôme, President of the National Observatory of Poverty and Social Exclusion
Wallon Emmanuel, Professor of political sociology at the University Paris Ouest Nanterre
Preporučujemo:
Pismo prenosimo u cjelini:
Otvoreno pismo gospodinu Bariši Čolaku
Ministru pravde Bosne i Hercegovine
Pariz, 28. juni
Gospodine Ministre
Mi, pravnici, predavači i umjetnici, mi smo oni građani Francuske koji su, od aprila 1992. godine ukazivali na agresiju koju je Bosna i Hercegovina trpjela i oni koji su bili uz opkoljenu prijestolnicu. Otada smo neprestano zaokupljeni povratkom mira i jačanju prava u vašoj zemlji.
Zbog toga smo ogorčeni zbog sudbine koja je danas namijenjena generalu Divjaku. Njegova hrabra i energična uloga, koju je odigrao u obrani Sarajeva, koje je bilo pod paljbom paravojnih formacija i Jugoslavenske narodne armije koja je izdala svoje ideale, je priznata u svijetu na šta su i danas ponosni stanovnici grada. Njegovo udruženje Obrazovanje Gradi BiH pomaže djeci, žrtvama rata, bez obzira na njihovo porijeklo i religiju.
Već tri mjeseca je Jovan Divjak zadržan u Austriji i ne može se vratiti u Sarajevo, zbog naloga za hapšenje Srbije, koji, međutim, Interpol ne smatra valjanim. Tužiteljstvo iz Beograda mu pripisuje, bez ikakvih dokaza, odgovornost za ubijene u Dobrovoljačkoj ulici za vrijeme dogovorenog povlačenja jedne kolone JNA, 3. maja 1992. godine. Ejup Ganić, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik Vlade, uhapšen je u Londonu 2010. godine po istoj optužnici ali britanski sud je smatrao da je optužnica politički motivirana, da nije zasnovana ni na jednom ozbiljnom dokazu, i oslobodila ga je 27. jula .
Tada, kao ministar pravde, niste zahtijevali ekstradiciju Ejupa Ganića, bilo kao optuženog ili samo osumnjičenog. Dakle, ne razumijemo zbog čega ste sada, u ime Bosne i Hercegovine, podnijeli zahtjev za ekstradiciju Jovana Divjaka, jer ni njegova odgovornost u tim događanjima nije dokazana. Godine 2006. tužilac tužiteljstva Bosne i Hercegovine je pokrenuo istragu o slučaju Dobrovoljačka ulica. Ako ona obuhvata spisak onih koje Srbija sumnjiči, onda je na njemu devetnaest osoba, a ne samo Jovan Divjak.
Ovaj zahtjev za ekstradiciju, koji ste uputili austrijskom pravosuđu, ne samo da ide u prilog opasnim tvrdnjama vašeg kolege iz Beograda, već on znači to da bosansko sudstvo usmjerava sve svoje napora samo na jedno ime. Ova vaša inicijativa zapanjuje evropsko javno mnijenje time više što protiv Divjaka bosansko državno tužiteljstvo, koje ga je već ranije saslušalo kao svjedoka, nije ni podiglo optužnicu. S druge strane, on je jasno rekao da želi da se što prije vrati u Sarajevo, gdje bi, kao slobodan čovjek, bio spreman na svako novo saslušanje na zahtjev istražnih organa. Dakle, vaš zahtjev je neprimjeren. Osim toga, vaš zahtjev je neprikladan, jer on usporava austrijske suce da donesu odluku o neosnovanom karakteru zahtjeva srbijanskog suda za ekstradiciju.
Nadamo se da ovaj zahtjev nema neki unutarnji politički motiv i da ćete ga odmah povući. Ne usuđujemo se čak ni pomisliti da možete učiniti slučaj Divjak posebnim i da ćete pokrenuti njegovog progon zato što on ima ubjeđenja drugačija od vaših i zato što se on bori za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu štiteći prava i slobode njenih građana bez obzira na njihovu etničku i stranačku pripadnost.
Suočen sa dva protivnička zahtjeva Beograda i Sarajeva, austrijski sud je odlučio, 22. juna, da konsultira pravne instance obje zemlje, prije nego što odluči čiji će zahtjev prevagnuti. Ovakva procedura sa hipotetičkim rezultatom može jako produžiti zadržavanje Jovana Divjaka sve dok dvije zemlje ne razjasne svoje sporove. Gospodine Ministre, odustajući od svog zahtjeva, vi možete, vi morate, ubrzati njegov povratak. Bilo bi dakle dovoljno da austrijskopravosudje, kao što su to učinile njihove britansko 27. jula 2010. kada se radilo o gospodinu Ejupu Ganiću, proglasi zahtjev Beograda neprihvatljiv. To bi im bilo utoliko lakše, što Srbija nije u međuvremenu dostavila nijedan valjan dokaza. Svaki pametni promatrač vidi da njeno ogorčenje protiv generala Divjaka samo godi ekstremistima, pristalicama „etničkog čišćenja“ i nostalgičarima za „velikom Srbijom“, koji su teško podnijeli hapšenje Ratka Mladića.
Bosansko pravosuđe bi iz ovoga izašlo ojačano. Najprije bi vratilo slobodu Jovanu Divjaku, koji samo želi potvrditi svoju čast, vratiti se porodici, raditi u svojoj Fondaciji u interesu budućih generacija i ostati u svom gradu, koji je branio po cijenu života. Takođe bi moglo zahvaljujući njegovom iskazu kao i iskazu drugih protagonista produbiti svoju vlastitu istragu i doći do istine o događanjima u Dobrovoljačkoj ulici. I na kraju bi bosansko pravosuđe otklonilo sa sebe sumnju da se upustilo u političke igre nedostojne jedne demokratske države koja se, jednog dana, želi pridružiti Evropskoj zajednici.
Zadovoljenje pravde prema žrtvama je neophodan uvjet za izmirenje među narodima, pod uvjetom da ne bude instrument za suprotne ciljeve. Europa neće odobriti pokušaje da se prepravlja ratna historija i da se izmiruju privatni računi preko iskrivljenih pravnih procesa. Gospodine Ministre, odmah treba dati riječ pravu.
Aurenche Guy, Chairman of CCFD-Terre Solidaire
Barbé Jacqueline, professor
Bassanini Franco, President of the Cassa Depositi e Prestiti, former Minister
Baudoux Anne, Actress
Bayard Pierre, lecturer at Paris Saint-Denis University BILLOUT Michel, Senator of Seine-et-Marne
Bitterlich Joachim, Ambassador (retired), former Diplomatic and Security Adviser to the Chancellor Helmut Kohl (1993-1998), Vice-President of Notre Europe.
Brun Henri-Georges, President of the Maison de l'Europe of Albertville and Savoie
Bueb Francis, Founder and Director of the French Cultural Centre "André Malraux" of Sarajevo
Chenu Georges-Marie, seconded minister plenipotentiary, former French ambassador in Zagreb
Chemillier-Gendreau Monique, Professor Emeritus of Public Law and Political Science at the University of Paris VII – Diderot
Chesnelong Bénédicte
Cot Jean, Army General, former Commander of UNPROFOR
Daoulas Jean-François, architect-urbanist in Sarajevo
De Courtivron Hugues, General, Expert at the Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces
De Lapresle Bertrand, Army General, former Chief Commander of UNPROFOR
Faivre d'Arcier Bernard, Former director of the Festival of Avignon
Fisher Claude, President of Confrontations Europe
Fontaine Nicole, former President of the European Parliament, former Minister
Fortassin François, Senator of Hautes-Pyrénées
Fournel Jean-Louis, lecturer at Paris Saint-Denis University
FournierBernard, Senator of Loire
MKSJ i MKS za Rwandu,
Frecon Jean-Claude, Senator of Loire
Garapon Antoine, Magistrate, President of the Comité Kosovo
Gil-Robles Jose-Maria, former President of the European Parliament
Giuliani Jean-Dominique, President of the Foundation Robert Schuman
Godard Jean-Luc, Filmmaker
Father Guggenheim Antoine, Director of the Research Pole of the Collège des Bernardins
Hartmann Florence, Writer, former war correspondent in the Balkans, former advisor to the chief prosecutor of the ICTY and ICTR
Hassner Pierre, Senior Research Fellow Sciences Po, Centre for International Studies and Research
Heryog Philippe, former MEP, Founding-Chairman of Confrontations-Europe
Joinet Louis, Magistrate, independent expert "H" for Human Rights at the UN, lawyer, honorary attorney general to France’s Court of Cassation [French Supreme Court of Review]
Jourdheuil Jean, Translator, Stage Director, Professor at Parix X
Joxe Alain, Honorary Director of Studies at EHESS
Laclavetine Jean-Marie, Writer, Editor
Lagauche Serge, Senator of Val-de-Marne
Lalumiere Catherine, General Secretary of the Council of Europe from 1989 to 1994, President of the French Federation of Maisons de l'Europe, former Minister
Lamassoure Alain, Member of the European Parliament, former Minister
Le Hyaric Patrick, Member of the European Parliament, Editor of the newspaper L'Humanité
Le Roch Jean-François, Developer of Interex in the Balkans
Lunaceck Ulrike, Member of the European Parliament
Marin Maguy, Choreographer
Mnouchkine Ariane, theatre director, head of the Théâtre du Soleil
Mongin Olivier, Director of the magazine Esprit
Nahoum-Grappe Véronique, Anthropologist
Najman Boris, President of the Association Sarajevo
Nancy Jean-Luc, Philosopher
Noël Bernard, Writer
Pack Doris, Member of the European Parliament
Pillet François, Senator of Cher
Prochasson André, Former Chairman of the Forum for Democracy in the Balkans
Py Olivier, Stage director, Director of the Odeon-Théâtre de l'Europe
Ralite Jack, Senator of Seine-Saint-Denis, Vice-chairman of the interparliamentary group France-Western Balkans, former Minister
Renar Ivan, Senator of Nord
Rocard Michel, former Prime Minister
Rupnik Jacques, Senior Research Fellow Sciences Po, Centre for International Studies and Research
Tackels Bruno, Writer, journalist
Tanguy François, Stage director, La Fonderie/Théâtre du Radeau
Vajgl Ivo, Member of the European Parliament, former Minister
Vasak Christina, Confrontations Europe
Vignon Jérôme, President of the National Observatory of Poverty and Social Exclusion
Wallon Emmanuel, Professor of political sociology at the University Paris Ouest Nanterre
Preporučujemo: