Ukoliko u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora, zakazanih za 24. april, pobijedi Marin Le Pen (Marine), liderka krajnje desnice koja je u prošlosti podržavala Vladimira Putina, to bi moglo imati snažne implikacije na Evropsku uniju (EU) i NATO dok bi ruski predsjednik dobio ogroman podsticaj, pišu svjetski mediji.
'Dvije vizije Evrope'
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) pojačao je svoju kampanju za drugi mandat, a njegovi saveznici su se usmjerili na veze njegove rivalke s krajnje desnice Marin Le Pen s ruskim Vladimirom Putinom, napisao je Blumberg (Bloomberg).
Kako je drugi krug kampanje za francuske predsjedničke izbore započeo 11. aprila prije konačnog glasanja za dvije sedmice, ministar finansija Bruno Le Mer (Le Maire) rekao je da glasači mogu birati između "saveznice Vladimira Putina" i predsjednika koji je Francusku stavio na čelo Evrope.
"Počinje još jedna bitka s dvije vizije Francuske", rekao je u ponedjeljak (11. april) za francuski radio, naglasivši da bi pobjeda Le Pen dovela do toga da Francuska okrene leđa svojim partnerima iz Evropske unije, a da bi zaposlene ljude ostavila siromašnijim. Le Pen je, dodaje Blumberg, u prvom krugu glasanja 10. aprila, osvojila samo 4.7 odsto manje glasova od aktuelnog predsjednika.
Do sada veze Le Pen s Putinom nisu imale uticaja na izbore, ističe Blumberg dodajući da je liderka krajnje desnice osigurala kredit od devet miliona eura za svoju partiju od ruske banke 2014. i posjetila ruskog predsjednika u Moskvi 2017., dok su se fotografije tog susreta nedavno ponovno pojavile.
Le Pen se, kako ističe Blumberg, distancirala od Putina nakon njegove invazije na Ukrajinu, ali neki njoj bliski ljudi nastavili su izražavati suosjećanje. U kratkom govoru održanom nakon prvog kruga glasanja, Makron je svojim pristalicama poručio da će rasprava u naredne dvije sedmice biti odlučujuća za Francusku "ali i za Evropu".
Subverzija liberalne demokratije
Putin će uživati u uspjehu Le Pen u Francuskoj, napisao je Tajms (The Times) uz ocjenu da iako dosad nije uspio da vojno porazi Ukrajinu, ruski predsjednik se spretnije ponaša na svom drugom planu - subverziji zapadne liberalne demokratije.
Le Pen je dugo bila neskrivena obožavateljica Putina, napisao je londonski list ističući da je liderka francuske desnice pohvalila aneksiju Krima, osudivši odluku EU da uvede sankcije Rusiji. Kritikovala je i opozicionog lidera Alekseja Navaljnog kojeg je Putin prvo pokušao otrovati, a zatim zatvoriti.
Od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Le Pen se brzo pokušala distancirati od njega. Kaže se da se njen predizborni tim, koji je zaslužan za izvanredno uspješan 'makeover', riješio više od milion letaka kampanje jer je na njima bila slika na kojoj se desničarska liderka smiješi s Putinom.
Ipak, tokom kampanje nije mogla uvijek da odoli i ne kaže ono što stvarno misli, ističe Tajms dodajući da je prije dvije sedmice, u jednom od televizijskih intervjua, Le Pen kazala da nakon što rat završi, Putin bi "mogao ponovno postati saveznik Francuske". Također je naglasila da se protivi smanjenju uvoza gasa i nafte iz Rusije.
Putinov plan, ukazuje Tajms, bio je skriven deceniju ili više. Ipak, ruski novac je išao populistima u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji i mnogim drugim zemljama, dok su vojske trolova i hakera raspoređene da siju razdor. Putin je, prema ocjeni londonskog lista, možda napravio niz vojnih i obavještajnih pogrešaka, ali se "njegova moć ometanja čini snažna kao i uvijek".
Moguće implikacije na EU i NATO
Iako je odustala je od nekih ranijih kontroverznih politika koje su joj naštetile u kampanju iz 2017. — poput pozivanja Francuske da napusti euro i obnove smrtne kazne, moguća pobjeda Le Pen na ovogodišnjim izborima imala bi implikacije na cijelu Evropu ali i NATO-a, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Direktne posljedice eventualnog predsjedavanja Le Penove bile bi ozbiljne za EU jer se liderka krajnje desnice, naglašava list, zalaže za dekonstrukciju Unije uz obećanje da će vratiti primat francuskog zakona nad pravom EU, što je nespojivo s članstvom u uniji od 27 država. Ona također obećava jednostrano smanjenje doprinosa Francuske u budžet EU.
Unutar Evrope, dodaje Fajnenšl tajms, Le Pen je njegovala veze s "neliberalnim demokratama" Mađarske i Poljske. Požurila je čestitati mađarskom Viktoru Orbanu na pobjedi na izborima ranije ovog mjeseca — uprkos činjenici da EU tereti Orbana za kršenje vladavine prava, suzbijanje slobode medija i korupcije.
U najboljem slučaju, napisao je londonski list, Le Pen ne uznemiravaju Orbanovi grijesi, ali u najgorem slučaju, ona ih vidi kao model za Francusku. S Le Penovom koja kontroliše Francusku, Orbanova tvrdnja da njegov neliberalni nacionalizam predstavlja budućnost Evrope odjednom bi se činila vjerovatnijom.
Le Pen se obrušavala i na NATO nazivajući alijansu "organizacijom koja huška na rat" i obećala da će Francusku izbaciti iz njene komandne strukture, napisao je Fajnenšl tajms uz zaključak da je Putin imao nekoliko katastrofalnih sedmica ali da su mu "francuski birači mogli ipak ponuditi neku nadu".
Opšta gravitacija populistima
Iako je pobjeda Le Pen na francuskim predsjedničkim izborima još uvijek malo vjerovatna, ipak je ironično moguća, dijelom zbog nezadovoljstva birača uslijed porasta cijena hrane i energenata kojeg je izazvala ruska invazija i odgovor Zapada na nju, napisao je Vašington post (The Washington Post).
Mada se Le Pen pokušala promijeniti u umjerenu političarku u posljednjih pet godina, optužbe Putinove invazije na Ukrajinu ne mogu oprati mrlju s njenih prošlih izvinjenja Moskvi, ističe list u uredničkom komentaru, uz ocjenu da bi njena pobjeda bila ogroman podsticaj za ruskog predsjednika – simbolički i sadržajno.
Prvi krug glasanja nije pokazao toliki pomak na krajnju desnicu u Francuskoj koliko opštu gravitaciju različitim populistima, naglašava Vašington post, dodajući da je Le Pen na prethodnom glasanju umalo pretekao Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Melenchon), ultraljevičar koji je - kao i Le Pen - NATO skeptik.
Makron, kojeg su rivali ismijavali kao "predsjednika bogatih", ipak je napravio prilično dobar posao kao predsjednik, smanjivši tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti u Francuskoj na najniži nivo u 13 godina, napisao je vašingtonski list.
Međutim, okupiran ukrajinskom krizom i, vjerovatno, podcjenjujući svoje rivale, aktuelni predsjednik je malo ulagao u dosadašnju kampanju. Sljedećih nekoliko sedmica, ističu urednici Vašington posta, Makron mora dati sve od sebe izbornoj utrci – "za dobro Francuske i zarad vitalnosti evropskog (političkog) centra".