U Sarajevu je predstavljen projekat „Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča“ Radija Slobodna Europa, u kojem je skupljena najveća baza podataka žrtava srebreničkog genocida na jednom mjestu.
Projekat je počeo na 20. godišnjicu stradanja u Srebrenici i za kratko vrijeme izazvao je veliku pozornost javnosti.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu, istaknuto je kako je to projekat „svih nas“ i da će se on nastaviti i u budućnosti.
Dženana Halimović, Sa promocije projekta u Sarajevu, foto: Midhat Poturović
Autorica projekta, novinarka Radija Slobodna Europa Dženana Halimović, sedam mjeseci prikupljala je fotografije od obitelji i udruženja nastradalih. Istakla je kako ovo nije projekat o žrtvama, nego „za“ žrtve.
„Kad vidite spajalicom spojeno nekoliko malih fotografija, od kojih su mnoge zamrljane i kad ih počnete okretati, shvatite da su tu lica koja vi prepoznajete. Prepoznate nekog vašeg komšiju, bližnjeg ili druga iz škole i onda to postaje lično“, kazala je Halimović.
Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra, istakao je kako su brojni zločini u Bosni i Hercegovini samo igra brojeva, iz kojih nema identiteta osobe, nad kojim je zločin počinjen.
„Po meni igrati se brojeva, a nemati ove likove na fotografijama, je još jedna vrsta zločina. Djeca koja se rađaju u dijaspori moraju znati da su njihove dede, dajdže, amidže ubijeni, mora se znati kad su ubijeni i pod kojim okolnostima su ubijeni“, naglašava Tokača.
Milenko Voćkić i Fadila Memišević na promociji projekta, foto: Midhat Poturović
Fadila Memišević, direktorica Društva za ugrožene narode BiH, smatra kako se ovim projektom i sličnim razbija „kutura šutnje“.
„Kad kliknete na jednu ovu fotografiju, pa vidite ime i prezime, godinu rođenja i godinu kada je ubijen - nakon toga vidite lik. Jako je puno mladih, a to malo koga ostavlja ravnodušnim“, dodaje Memišević.
Milenko Voćkić, šef dopisništva Radija Slobodna Europa u Bosni i Hercegovini, kazao je kako će se ovaj projekat nastaviti i u budućnosti.
„Naš je cilj da preko 8.000 žrtava bude u ovom projektu. To je 8.000 lica, života, imena i prezimena, onih koji su imali svoju rodbinu, prijatelje i svoje priče, koje ponovo ožive onda kada se na svaku ovu fotografiju klikne“, kaže Voćkić.
Fotografiju i podatke žrtve srebreničkog genocida moguće je poslati na e-mail adresu faceofsrebrenica@rferl.org.