Predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron odobrio je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da se formira komisija koja bi trebala odlučiti – treba li se pokrenuti postupak za nepoštivanje suda protiv bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte.
Meron je naredio formiranje tročlanog sudskog vijeća, odnosno specijalne komisije koja će odlučiti o procesuiranju Del Ponte, u sastavu – Christoph Flugge, Bakone Justice Moloto i Burton Hall.
Suci će razmatrati Karadžićeve dokaze o tome da je bivša glavna tužiteljica prekršila pravila Haškog suda o povjerljivosti dokumenata kada je izvijestila dužnosnike američke vlade o povjerljivom podnesku s imenima svjedoka bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Karadžić je istaknuo da strahuje da se i njemu nešto takvo ne dogodi budući da mora i on predati sudu listu povjerljivih svjedoka do 18. listopada ove godine, jer za spomenuto otkrivanje Miloševićeve liste nitko do sada nije odgovarao.
Karadžić je svoj zahtjev za procesuiranjem utemeljio na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih američkih država.
Prema spornoj depeši, Del Ponte je otkrila službenicima američke vlade 16. travnja 2004. godine da Milošević želi pozvati za svoje svjedoke - bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšu državnu tajnicu Madeleine Albright, bivšeg ministra obrane Williama Cohena, veleposlanika Christophera Hilla, generala Weslyja Clarka i bivšeg veleposlanika Richarda Holbrooka - samo 3 dana nakon što je povjerljiva lista podnesena sudu.
U depeši se navodi i da se glavna tužiteljica Del Ponte složila da američke dužnosnike nadalje „informira o razvoju događaja u vezi s Miloševićevim zahtjevima za svjedoke“.
Ukoliko formirana sudačka komisija odluči da Del Ponte treba odgovarati haškoj pravdi zbog nepoštivanja suda – može je se kazniti kaznom zatvora do 7 godina i/ili novčanom kaznom do 100.000 eura ukoliko bude osuđena.
Podsjetimo da se glasnogovornica Del Ponte u vrijeme njezinog vođenja haškog tužiteljstva - Florence Hartmann suočila s istim optužbama 2008. godine, no ne zbog diplomatskog curenja informacija o utjecaju politike na međunarodnu pravdu.
Naime, Hartmann je u svojoj knjizi potvrdila postojanje zaštićenih dokumenata u kojima se nalaze dokazi učešća Srbije u genocidu u Bosni i Hercegovini, a koje je Haški sud odlučio zaštititi na zahtjev države Srbije koja ih je pak dostavila.
Nakon suđenja 2009. godine Hartmann je proglašena krivom i osuđena zbog nepoštivanja suda na novčanu kaznu od 7.000 eura jer su suci zaključili da bez obzira na okolnosti treba poštivati zaštićene sudske spise sve dok haški suci ne odluče drugačije.
Meron je naredio formiranje tročlanog sudskog vijeća, odnosno specijalne komisije koja će odlučiti o procesuiranju Del Ponte, u sastavu – Christoph Flugge, Bakone Justice Moloto i Burton Hall.
Suci će razmatrati Karadžićeve dokaze o tome da je bivša glavna tužiteljica prekršila pravila Haškog suda o povjerljivosti dokumenata kada je izvijestila dužnosnike američke vlade o povjerljivom podnesku s imenima svjedoka bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Karadžić je istaknuo da strahuje da se i njemu nešto takvo ne dogodi budući da mora i on predati sudu listu povjerljivih svjedoka do 18. listopada ove godine, jer za spomenuto otkrivanje Miloševićeve liste nitko do sada nije odgovarao.
Karadžić je svoj zahtjev za procesuiranjem utemeljio na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih američkih država.
Prema spornoj depeši, Del Ponte je otkrila službenicima američke vlade 16. travnja 2004. godine da Milošević želi pozvati za svoje svjedoke - bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšu državnu tajnicu Madeleine Albright, bivšeg ministra obrane Williama Cohena, veleposlanika Christophera Hilla, generala Weslyja Clarka i bivšeg veleposlanika Richarda Holbrooka - samo 3 dana nakon što je povjerljiva lista podnesena sudu.
U depeši se navodi i da se glavna tužiteljica Del Ponte složila da američke dužnosnike nadalje „informira o razvoju događaja u vezi s Miloševićevim zahtjevima za svjedoke“.
Ukoliko formirana sudačka komisija odluči da Del Ponte treba odgovarati haškoj pravdi zbog nepoštivanja suda – može je se kazniti kaznom zatvora do 7 godina i/ili novčanom kaznom do 100.000 eura ukoliko bude osuđena.
Podsjetimo da se glasnogovornica Del Ponte u vrijeme njezinog vođenja haškog tužiteljstva - Florence Hartmann suočila s istim optužbama 2008. godine, no ne zbog diplomatskog curenja informacija o utjecaju politike na međunarodnu pravdu.
Naime, Hartmann je u svojoj knjizi potvrdila postojanje zaštićenih dokumenata u kojima se nalaze dokazi učešća Srbije u genocidu u Bosni i Hercegovini, a koje je Haški sud odlučio zaštititi na zahtjev države Srbije koja ih je pak dostavila.
Nakon suđenja 2009. godine Hartmann je proglašena krivom i osuđena zbog nepoštivanja suda na novčanu kaznu od 7.000 eura jer su suci zaključili da bez obzira na okolnosti treba poštivati zaštićene sudske spise sve dok haški suci ne odluče drugačije.