Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću kao svjedok tužiteljstva o ehumacijama srebreničkih žrtava svjedočio je doktor José Pablo Baraybar (do Carmo), peruanski patolog- forezičar.
On je kao antropolog sudske medicine angažiran od Haškog suda kako bi istražio masovne grobnice u istočnoj Bosni te napravio izvještaje 1999.godine koji su se već koristili na suđenju generalu Vojske Republike Srpske Radoslavu Krstiću, osuđenom na 40 godina zatvora zbog ubijanja u Srebrenici.
Svjedočenje Barajbara obilovalo je medicinskim raspravama o metodama utvrđivanja broja žrtava pronađenim u masovnim grobnicama koje su prema optužbama tužiteljstva nastale ubijanjem oko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca nakon što je Vojska Republike Srpske ušla u zaštićenu Zonu Srebrenica 1995.godine.
„Utvrđeni broj ubijenih mogao je biti samo veći, nikako manji“, objasnio je metodu istraživanja doktor Barajbar koji je osobno nadgledao eshumacije na području lokaliteta masovnih grobnica kao što su Konjević Polje, Kasaba i Glogova 2.
Prilikom utvrđivanja broja žrtava radila se minimalna procjena njihovog broja, objasnio je sudu Barajbar.
„Neophodno je prebrojiti one kosti koje su jedinstvene u svakom tijelu. Na primjer – lubanja, ili lijeva ili desna noga...i tako dalje. I na taj način ćete utvrditi koliko najmanje ima leševa u jednoj grobnici. Dakle ne koliko ih je najviše, nego koliko ih je najmanje“, napomenuo je više puta Baraybar.
Pregledani deseci grobnica
Između 1996.i 1999.godine timovi antropologa Haškog suda su pregledali na desetke primarnih i sekundarnih masovnih grobnica, nakon čega je utvrđen najmanji broj ubijenih koji su tamo pronađeni.
„Kad smo mi jednostavno sabrali sve one pojedinačne, minimalne brojeve pojedinaca dobili smo broj 2691. Ali naša ocjena koja je najsuzdržanija moguća je 2541. U najmanju ruku je bilo toliko leševa kad se sagledaju svi posmrtni ostaci koji su eshumirani unutar rada MKSJ (Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju)“, iznio je broj eshumiranih žrtava tijekom tri prve godine od zločina.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je uz pomoć patologa dr Dušana Dunjića, pokušavao dovesti u pitanje ispravnost analize antropologa s Haškog suda.
„Je li to znači da su oni utvrdili, ako ne rasne, onda bar neke antropološke specifičnosti za bosanskog čovjeka i jesu li oni razlikovali Srbe, Hrvate i Muslimane?“, ispitivao je Karadžić o pojedinostima zaključaka analiza eshumacija pokušavajući ju prikazati nevjerodostojnom i pristranom.
Karadžić inače osporava broj ubijenih nakon zauzimanja Srebrenice od strane VRS-a, tvrdnjama kako je u koš s tim žrtvama ubačen i određen broj stradalih za vrijeme cijelog rata između 1992 i 1995.godine.
Optuženi je također napomenuo kako su zaključci krajem devedesetih godina drugačiji od novijih, a i da bi nalazi istrage bili sigurno drugačiji da se i „srpska strana uključila u istragu, a ne samo bosanska vlada koja je pristrana.“
Suđenje se nastavlja sljedeći tjedan u ponedjeljak svjedočenjem doktora András-a Riedlmayer-a.
On je kao antropolog sudske medicine angažiran od Haškog suda kako bi istražio masovne grobnice u istočnoj Bosni te napravio izvještaje 1999.godine koji su se već koristili na suđenju generalu Vojske Republike Srpske Radoslavu Krstiću, osuđenom na 40 godina zatvora zbog ubijanja u Srebrenici.
Svjedočenje Barajbara obilovalo je medicinskim raspravama o metodama utvrđivanja broja žrtava pronađenim u masovnim grobnicama koje su prema optužbama tužiteljstva nastale ubijanjem oko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca nakon što je Vojska Republike Srpske ušla u zaštićenu Zonu Srebrenica 1995.godine.
„Utvrđeni broj ubijenih mogao je biti samo veći, nikako manji“, objasnio je metodu istraživanja doktor Barajbar koji je osobno nadgledao eshumacije na području lokaliteta masovnih grobnica kao što su Konjević Polje, Kasaba i Glogova 2.
Prilikom utvrđivanja broja žrtava radila se minimalna procjena njihovog broja, objasnio je sudu Barajbar.
„Neophodno je prebrojiti one kosti koje su jedinstvene u svakom tijelu. Na primjer – lubanja, ili lijeva ili desna noga...i tako dalje. I na taj način ćete utvrditi koliko najmanje ima leševa u jednoj grobnici. Dakle ne koliko ih je najviše, nego koliko ih je najmanje“, napomenuo je više puta Baraybar.
Pregledani deseci grobnica
Između 1996.i 1999.godine timovi antropologa Haškog suda su pregledali na desetke primarnih i sekundarnih masovnih grobnica, nakon čega je utvrđen najmanji broj ubijenih koji su tamo pronađeni.
„Kad smo mi jednostavno sabrali sve one pojedinačne, minimalne brojeve pojedinaca dobili smo broj 2691. Ali naša ocjena koja je najsuzdržanija moguća je 2541. U najmanju ruku je bilo toliko leševa kad se sagledaju svi posmrtni ostaci koji su eshumirani unutar rada MKSJ (Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju)“, iznio je broj eshumiranih žrtava tijekom tri prve godine od zločina.
Formular ICMP-a za traženje nestalih
Podsjetimo, nakon istraga Haškog suda krajem 2001.godine identifikaciju žrtava je u Bosni i Hercegovini nastavila Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP - International Commission on Missing Persons) koja je utvrdila identitet ukupno 6.481 osobe nestale zauzimanjem Srebrenice u srpnju 1995. godine. Prošle godine je, na temelju broja krvnih uzoraka i podudarenih DNK-profila, Međunarodna komisija procijenila kako je ukupan broj žrtava oko 8100.Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je uz pomoć patologa dr Dušana Dunjića, pokušavao dovesti u pitanje ispravnost analize antropologa s Haškog suda.
„Je li to znači da su oni utvrdili, ako ne rasne, onda bar neke antropološke specifičnosti za bosanskog čovjeka i jesu li oni razlikovali Srbe, Hrvate i Muslimane?“, ispitivao je Karadžić o pojedinostima zaključaka analiza eshumacija pokušavajući ju prikazati nevjerodostojnom i pristranom.
Karadžić inače osporava broj ubijenih nakon zauzimanja Srebrenice od strane VRS-a, tvrdnjama kako je u koš s tim žrtvama ubačen i određen broj stradalih za vrijeme cijelog rata između 1992 i 1995.godine.
Optuženi je također napomenuo kako su zaključci krajem devedesetih godina drugačiji od novijih, a i da bi nalazi istrage bili sigurno drugačiji da se i „srpska strana uključila u istragu, a ne samo bosanska vlada koja je pristrana.“
Suđenje se nastavlja sljedeći tjedan u ponedjeljak svjedočenjem doktora András-a Riedlmayer-a.