Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću svjedočio je Vilijam Hagland (Villiam Haglund), američki forenzički antropolog, koji je od 1996. do 1998. godine bio viši savjetnik za sudsku medicinu tužiteljstva Haškog suda. On je, između ostalog, istraživao mjesta ubijanja nakon zauzimanja Srebrenice od strane Vojske Republike Srpske.
Nakon što je kao svjedok optužbe ispričao o ekshumacijama lokacija masovnih pogubljenja te iznio zaključke o pokušajima skrivanja spomenutih zločina – optuženi Karadžić je Haglanda suočio sa svojim viđenjem onog što se dogodilo u Srebrenici.
U završnom dijelu svog glavnog iskaza, antropolog-forenzičar Hagland je tužiteljstvu objasnio postupak istrage grobnice na lokalitetu Pilica, gdje su ekshumirana 132 tijela ubijenih.
Prema njegovom iskazu radilo se o žrtvama pogubljenim na farmi Branjevo, gdje je prema optužnici, 16. srpnja 1995. streljano oko 1000 Bošnjaka. Hagland je sudu potvrdio kako je grobnica na lokalitetu Pilica također prethodno prekopana kako bi se sakrili razmjeri pogubljenja.
„Mi smo kopali dubinu od tri metra i možete vidjeti da je rub grobnice puno viši od osoba koje tu stoje i može se vidjeti da je tu grobnica prilično prazna“, opisao je svjedok.
„U kojem ste dijelu grobnice našli tijela u dijelovima?“, upitao je dalje tužitelj Kristofer Mičel (Christopher Mitchell) želeći dodatno potkrijepiti iskaz o neovlaštenom prekopavanju primarnih grobnica.
„Kada smo pogledali onu prethodnu fotografiju ljudi koji su radili mjerenja – to je bilo najdalje od puta koji je dolazio s farme, iz polja“, odgovorio je svjedok.
Želeći dovesti u pitanje vjerodostojnost svjedoka optuženi Karadžić se trudio prikazati kako je Haglanda haško tužiteljstvo unajmilo da bi dodatno namjestio rezultate srebreničke istrage, pogotovo u vezi broja od oko 8000 ubijenih muškaraca i dječaka o čemu govori optužnica.
Antropolog je odbio te navode, kao i tvrdnje da su žrtve iz ranijih razdoblja rata, nakon ekshumacija, pripisane onima ubijenim u srpnja 1995.godine.
„Je li su Vam domaćini rekli – mojte istraživati tu i tu i tu grobnicu jer se tu radi o poginulima tijekom ova 44 mjeseca rata? Je li su Vas upozorili da nešto ne radite jer to pripada nekom drugom periodu?“, ispitivao je optuženi plasirajući svoju tezu obrane – kako je broj ubijenih nakon zauzimanja Srebrenice preuveličan i namješten.
„Nisu ništa slično spomenuli. Nisam to znao. Ali ne bih bio ni iznenađen da je bilo takvih tijela. Ali da smo ih mi iskopali onda bi oni bili vjerovatno u uniformama i onda bi to bio drugačiji izvještaj“, negirao je tezu Hagland nakon čega je optuženi naveo kako je „prema dokumentima Armije BiH“ više 80 posto bošnjačkih boraca ratovalo u civilnoj odjeći.
(Karadžić o namještanju broja ubijenih u srpnju 1995. godine)
Kao sljedeći svjedok haškog tužiteljstva u vezi masovnih pogubljenja počinjenih zauzimanjem zone Srebrenica, iskaz će dati zaštićeni svjedok pod pseudonimom KDZ 333.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Nakon što je kao svjedok optužbe ispričao o ekshumacijama lokacija masovnih pogubljenja te iznio zaključke o pokušajima skrivanja spomenutih zločina – optuženi Karadžić je Haglanda suočio sa svojim viđenjem onog što se dogodilo u Srebrenici.
Snimak ekshumacija prikazan na suđenju Radovanu Karadžiću, 31. siječanj 2012.
U završnom dijelu svog glavnog iskaza, antropolog-forenzičar Hagland je tužiteljstvu objasnio postupak istrage grobnice na lokalitetu Pilica, gdje su ekshumirana 132 tijela ubijenih.
Prema njegovom iskazu radilo se o žrtvama pogubljenim na farmi Branjevo, gdje je prema optužnici, 16. srpnja 1995. streljano oko 1000 Bošnjaka. Hagland je sudu potvrdio kako je grobnica na lokalitetu Pilica također prethodno prekopana kako bi se sakrili razmjeri pogubljenja.
„Mi smo kopali dubinu od tri metra i možete vidjeti da je rub grobnice puno viši od osoba koje tu stoje i može se vidjeti da je tu grobnica prilično prazna“, opisao je svjedok.
„U kojem ste dijelu grobnice našli tijela u dijelovima?“, upitao je dalje tužitelj Kristofer Mičel (Christopher Mitchell) želeći dodatno potkrijepiti iskaz o neovlaštenom prekopavanju primarnih grobnica.
„Kada smo pogledali onu prethodnu fotografiju ljudi koji su radili mjerenja – to je bilo najdalje od puta koji je dolazio s farme, iz polja“, odgovorio je svjedok.
Želeći dovesti u pitanje vjerodostojnost svjedoka optuženi Karadžić se trudio prikazati kako je Haglanda haško tužiteljstvo unajmilo da bi dodatno namjestio rezultate srebreničke istrage, pogotovo u vezi broja od oko 8000 ubijenih muškaraca i dječaka o čemu govori optužnica.
Antropolog je odbio te navode, kao i tvrdnje da su žrtve iz ranijih razdoblja rata, nakon ekshumacija, pripisane onima ubijenim u srpnja 1995.godine.
„Je li su Vam domaćini rekli – mojte istraživati tu i tu i tu grobnicu jer se tu radi o poginulima tijekom ova 44 mjeseca rata? Je li su Vas upozorili da nešto ne radite jer to pripada nekom drugom periodu?“, ispitivao je optuženi plasirajući svoju tezu obrane – kako je broj ubijenih nakon zauzimanja Srebrenice preuveličan i namješten.
„Nisu ništa slično spomenuli. Nisam to znao. Ali ne bih bio ni iznenađen da je bilo takvih tijela. Ali da smo ih mi iskopali onda bi oni bili vjerovatno u uniformama i onda bi to bio drugačiji izvještaj“, negirao je tezu Hagland nakon čega je optuženi naveo kako je „prema dokumentima Armije BiH“ više 80 posto bošnjačkih boraca ratovalo u civilnoj odjeći.
(Karadžić o namještanju broja ubijenih u srpnju 1995. godine)
Kao sljedeći svjedok haškog tužiteljstva u vezi masovnih pogubljenja počinjenih zauzimanjem zone Srebrenica, iskaz će dati zaštićeni svjedok pod pseudonimom KDZ 333.
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.