Savremena likovna umjetnost je vješti komentator društveno-političke svakodnevnice, vremena koje se konstantno, pogotovo tehnološki nadograđuje. Iako hvaljena na Zapadu, u zemljama Balkana teže opstaje. Takav je primjer Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, projekta kojim bi, prema riječima stručnjaka, Bosna i Hercegovina i njen glavni grad prosperirali u svakom pogledu. To je institucija koja će ubuduće uvezati sve umjetnike regiona. Međutim, sramno je što ova ideja već godinama nema podršku bh. vlasti, poručili su poznavaoci likovnog stvaralaštva na okruglom stolu u Sarajevu.
Opšta devalvacija društvenih, pa i kulturnih vrijednosti, manjak političke volje da se kvalitet, kakav je Ars Aevi, zaista podrži, nije nova priča u bosanskohercegovačkim okvirima, tvrdi konceptualni umjetnik Jusuf Hadžifejzović.
„Ovdje bolji status ima filatelističko društvo ili folklorni klub nego svi mi zajedno ovdje - umjetnici i kritičari koji bi mogli stati u jedan mali kombi. Živimo u jednoj zemlji koja je Katanga - u Sarajevu nisu znali da prepoznaju stećke koje su napravili ljudi i koje su sigurno najbolje skulpture koje su ikad napravljene. Ova sredina je samo navikla da proganja ljude kao što su Ivo Andrić, Meša Selimović. Sve što je valjalo, oni su protjerali. I to je tendencija odavno, nije tek od sada. Ovdje ljudi samo gaze ljude, nikad ne znaju da dignu nekoga“, kaže Hadžifejzović.
Zbog, kako navodi umjetnik Damir Nikšić, diktature folklora, umjetnici kozmolitske vizije kakva je Ars Aevi, u BiH teško opstaju:
„Folklorni je islam - to je folk islam, nije pravi islam. Folklorna je crkva, folklorna je država, sve je folklorno. Ova umjetnost koja nije folklorna nema podršku, dok se istovremeno ministar Kaplan vrlo odlično druži sa turbofolk i folk izvođačima, fudbalerima itd. Dakle, oni preferiraju jednu kulturu u odnosu na drugu. On se ne osjeća dobro ovdje.“
I društva susjednih zemalja se suočavaju sa sličnim problemima. Činjenica da su dva najveća muzeja u Srbiji, Narodni i Muzej savremene umjetnosti, godinama zatvoreni predstavlja traumu za kulturnu javnost, ističe za RSE stručnjak za savremenu umjetnost iz Beograda Ješa Denegri:
Obrazovanje, odnosno manjak adekvatne edukacije, uveliko kumuje trenutnoj društvenoj nezainteresovanosti prema istinskim vrijednostima, ističe za naš program podgorički historičar umjetnosti Petar Ćuković:
„Ne smeta meni čak ni taj turbofolk, neka se bavi time ko hoće, ali mi smeta kada to postaje dominantno, kada se u strategijama kulturnih poslenika ili onih koji bi bili zaduženi da u državi osmišljavaju stvari, ne čini ništa. Oni sjede skrštenih ruku i ne čine ništa da se ove neke vrijednosti, koje su stvarne, suštinske, što više guraju u prostor javnoga mnijenja, u školske programe. A složiću se sa vama - niko ne čini da se to sistemski mijenja, osim što imate ovakve entuzijaste kao što imate u Ars Aeviju, pa oni drže taj svoj projekat i, oslanjajući se na neke ljude koji su skloni i vjeruju u taj projekat, pravimo ovakve projekte i ne damo se.“
Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, čiji je budući izgled dizajnirao arhitekta svjetskog renomea Renzo Piano, još nema podršku bh. vlasti. Neizvjesno je kada će se položiti kamen temeljac. Plan da se do 2014. izgradi muzej u Sarajevu visi u zraku. U međuvremenu, ne treba čekati potez političara, već se umjetnici trebaju pokrenuti, kaže historičarka umjetnosti iz Sarajeva Asja Mandić:
„Muzeji u Sarajevu i u BiH uopće prave veliku grešku - na neki način se zatvaraju, okreću se u okviru svog svijeta, svijeta umjetnosti. Danas na izložbe se dolazi kao na neku vrstu elitističkog obreda. Trebalo bi isto tako aktivno raditi i na povećanju posjećenosti i na diversifikaciji muzejske publike, ono što je svjetski trend - ja ne govorim da treba nekritički posmatrati taj svjetski trend, koji je opet vezan za korporacijsko finansiranje i neke druge stvari, međutim, ipak muzeji u svijetu mogu funkcionirati kao samodovoljne institucije upravo zbog tog aspekta.“
Zbog kulturno-historijskog konteksta, ali i geografskog položaja, sarajevski Muzej savremenog likovnog stvaralaštva Ars Aevi treba da predstavlja zaštićenu oazu za umjetnike iz regije. Njegov značaj za zemlje Zapadnog Balkana je neupitan, ističe stručnjak za savremenu umjetnost Ješa Denegri:
„Kad bi takva kolekcija postojala, grad Sarajevo bi bio apsolutna meka umjetnosti u regiji, u Evropi. Ljudi bi dolazili pored svega drugog što u ovom gradu postoji, ali ljudi savremene umjetnosti bi hodočastili ovo da vide.“
Opšta devalvacija društvenih, pa i kulturnih vrijednosti, manjak političke volje da se kvalitet, kakav je Ars Aevi, zaista podrži, nije nova priča u bosanskohercegovačkim okvirima, tvrdi konceptualni umjetnik Jusuf Hadžifejzović.
„Ovdje bolji status ima filatelističko društvo ili folklorni klub nego svi mi zajedno ovdje - umjetnici i kritičari koji bi mogli stati u jedan mali kombi. Živimo u jednoj zemlji koja je Katanga - u Sarajevu nisu znali da prepoznaju stećke koje su napravili ljudi i koje su sigurno najbolje skulpture koje su ikad napravljene. Ova sredina je samo navikla da proganja ljude kao što su Ivo Andrić, Meša Selimović. Sve što je valjalo, oni su protjerali. I to je tendencija odavno, nije tek od sada. Ovdje ljudi samo gaze ljude, nikad ne znaju da dignu nekoga“, kaže Hadžifejzović.
Zbog, kako navodi umjetnik Damir Nikšić, diktature folklora, umjetnici kozmolitske vizije kakva je Ars Aevi, u BiH teško opstaju:
„Folklorni je islam - to je folk islam, nije pravi islam. Folklorna je crkva, folklorna je država, sve je folklorno. Ova umjetnost koja nije folklorna nema podršku, dok se istovremeno ministar Kaplan vrlo odlično druži sa turbofolk i folk izvođačima, fudbalerima itd. Dakle, oni preferiraju jednu kulturu u odnosu na drugu. On se ne osjeća dobro ovdje.“
I društva susjednih zemalja se suočavaju sa sličnim problemima. Činjenica da su dva najveća muzeja u Srbiji, Narodni i Muzej savremene umjetnosti, godinama zatvoreni predstavlja traumu za kulturnu javnost, ističe za RSE stručnjak za savremenu umjetnost iz Beograda Ješa Denegri:
Ješa Dengri
„Nedavo sam imao prilike da budem u Americi i posjetio sam velike muzeje. Ono što je mene fasciniralo je takoreći da ne možete pristupiti djelu jer toliko ima publike, što je suprotno za našu sredinu. Došlo je do krize vrijednosti. Ako ne iz državnog vrha, nameću se iz onih struktura koje su bliske nekom etabliranom mišljenju turbofolk pjevači, velike sportske zvijezde zato što se smatra da doprinose promociji tog društva u javnosti, u sredini, u svijetu, dok ono što je nekada bila visoka, modernistička umjetnost, koja se njegovala i koja je digla status vrijednosti u svim tim društvima, u nekom smislu je u drugom planu.“Obrazovanje, odnosno manjak adekvatne edukacije, uveliko kumuje trenutnoj društvenoj nezainteresovanosti prema istinskim vrijednostima, ističe za naš program podgorički historičar umjetnosti Petar Ćuković:
„Ne smeta meni čak ni taj turbofolk, neka se bavi time ko hoće, ali mi smeta kada to postaje dominantno, kada se u strategijama kulturnih poslenika ili onih koji bi bili zaduženi da u državi osmišljavaju stvari, ne čini ništa. Oni sjede skrštenih ruku i ne čine ništa da se ove neke vrijednosti, koje su stvarne, suštinske, što više guraju u prostor javnoga mnijenja, u školske programe. A složiću se sa vama - niko ne čini da se to sistemski mijenja, osim što imate ovakve entuzijaste kao što imate u Ars Aeviju, pa oni drže taj svoj projekat i, oslanjajući se na neke ljude koji su skloni i vjeruju u taj projekat, pravimo ovakve projekte i ne damo se.“
Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, čiji je budući izgled dizajnirao arhitekta svjetskog renomea Renzo Piano, još nema podršku bh. vlasti. Neizvjesno je kada će se položiti kamen temeljac. Plan da se do 2014. izgradi muzej u Sarajevu visi u zraku. U međuvremenu, ne treba čekati potez političara, već se umjetnici trebaju pokrenuti, kaže historičarka umjetnosti iz Sarajeva Asja Mandić:
„Muzeji u Sarajevu i u BiH uopće prave veliku grešku - na neki način se zatvaraju, okreću se u okviru svog svijeta, svijeta umjetnosti. Danas na izložbe se dolazi kao na neku vrstu elitističkog obreda. Trebalo bi isto tako aktivno raditi i na povećanju posjećenosti i na diversifikaciji muzejske publike, ono što je svjetski trend - ja ne govorim da treba nekritički posmatrati taj svjetski trend, koji je opet vezan za korporacijsko finansiranje i neke druge stvari, međutim, ipak muzeji u svijetu mogu funkcionirati kao samodovoljne institucije upravo zbog tog aspekta.“
Zbog kulturno-historijskog konteksta, ali i geografskog položaja, sarajevski Muzej savremenog likovnog stvaralaštva Ars Aevi treba da predstavlja zaštićenu oazu za umjetnike iz regije. Njegov značaj za zemlje Zapadnog Balkana je neupitan, ističe stručnjak za savremenu umjetnost Ješa Denegri:
„Kad bi takva kolekcija postojala, grad Sarajevo bi bio apsolutna meka umjetnosti u regiji, u Evropi. Ljudi bi dolazili pored svega drugog što u ovom gradu postoji, ali ljudi savremene umjetnosti bi hodočastili ovo da vide.“