Na biračkim spiskovima u opštini Srebrenica nalazi se nešto više od 12.000 birača, dok je broj onih koji žive u ovom gradu znatno manji. Pravo glasa imaju oni koji su prijavljeni u Srebrenici, ali cijeni se da su to samo fiktivne prijave prebivališta. Stoga, većina Srebreničana smatra da o njihovoj sudbini odlučuju oni koji uistinu ne žive u ovom gradu, već u Federaciji BiH, dijaspori i Republici Srbiji.
Tu činjenicu potvrđuje Mladen Grujičić iz Udruženja za traženje nestalih Srba. On smatra da većina ljudi sa biračkog spiska i ne poznaje kandidate na izbornim listama.
"Na žalost, to je sudbina ovog naroda koji živi u Srebrenici, jer nam, što bi rekli, i sudbinu i kapu kroje oni ljudi koji imaju dodira sa Srebrenicom samo kada dođu da se malo odmore. Zahvaljujući njima, koji ne znaju situaciju u Srebrenici i koji biraju te ljude, koji ne znaju ni ko su kandidati, samo da bi dali svoj glas ili zarad nekog sitnog novca, određuje se sudbina ovih ljudi koji žive u Srebrenici. I tako četiri godine, i četiri, i četiri, i tako u nedogled, ispaštamo. I sve nas je manje, realno, na terenu", navodi Grujičić.
Neophodno je izvršiti reviziju biračkih spiskova, ističe odbornik u Skupštini opštine Suljo Čakanović.
"Mislim da Centralna izborna komisija treba redovno da ažurira svoje liste registrovanih birača i da se na kraju utvrdi da li su ti birači registrovani u redovnom biračkom spisku, imajući u vidu da se povećava broj registrovanih birača, što nam daje za pravo da sumnjamo i da mislimo da su to neki novi ljudi koji čak nemaju porijeklo iz Srebrenice, a na neki način se registruju ovdje. Taj broj registrovanih birača koji Vi pominjete otvara sumnju da ima neregularnosti pri registraciji", kaže Čakanović.
Opšte je mišljenje da se primjenjuju dvostruki aršini prilikom prijave mjesta boravišta. Za Bošnjake, rođene u Srebrenici, traži se posljednja uplata režijskih troškova, dok su za Srbe koji dolaze iz Republike Srbije kriteriji blaži, smatra Amir Kulaglić.
"Evidentno je da se u Srebrenici Zakon o prebivalištu provodi dosljedno, do najmanjih sitnica, kad je u pitanju registracija Bošnjaka. Kad je u pitanju registracija građana srpske nacionalnosti, onda se tome veoma površno prilazi, što stvara kod Bošnjaka opravdani strah da se vrši izborni inžinjering i da se stvara jedna mimo zakona propisana procedura u kojoj će građana srpske nacionalnosti biti višestruko više nego Bošnjaka. U principu, to nije dobro, jer se baca sumnja i na korektnost izbora", ističe Kulaglić.
Dok se ne izvrši revizija biračkih spiskova, o sudbini Srebreničana odlučuju ljudi sa strane, a to nije dobro, ističe Mladen Grujičić.
"Trebalo bi izmijeniti da glasati mogu samo oni koji žive u Srebrenici, da se jednom stane na kraj toj malverzaciji prilikom izbora. Zaista ničem ne vodi da ljudi, koji nemaju veze o tome kako je ovdje nama, kroje naše živote, i to i sa jedne i sa druge strane – i Bošnjacima kroje sudbinu Bošnjaci koji ne žive u Srebrenici, a i Srbima u velikoj mjeri kroje Srbi koji žive u Srbiji, tako što im ode neko imućniji i te glasove jednostavno pokupuje za neke sitne pare", tvrdi Grujičić.
Zbog takvog izbornog procesa trpe najviše oni koji žive u Srebrenici.
"Mi smo napravilo ovdje milion grešaka. Prvo, milion je grešaka da ljudi koji žive u Srbiji, njih tri i nešto hiljade, imaju dvojno državljanstvo, imaju pravo glasa, a koji žive u Federaciji nemaju pravo glasa. Oni u Srbiji imaju pravo glasa, imaju dvije lične karte, jednu u Srbiji, jednu ovdje. Ljudi koji ne žive u Srebrenici najviše odlučuju o Srebrenici", navodi Hakija Meholjić iz udruženja Za Srebrenicu.
Miloš Milovanović, predsjednik Skupštine opštine, mišljenja je da bi trebalo promijeniti način glasanja u Srebrenici.
"Na izborima treba da glasaju ljudi koji žive na prostoru opštine Srebrenica, da izaberu sebi one koji će ih predstavljati i mislim da bi se sigurno stanje u Srebrenici u mnogome poboljšalo. Samo oni koji žive ovdje i koji znaju probleme Srebrenice mogu na adekvatan način da utiču i da rade da se stanje u Srebrenici poboljša, i kad je u pitanju ekonomija i svi drugi segmenti života. Mislim da bi to bilo rješenje", zaključuje Milovanović.