U Republici Srpskoj već 15 dana nema željezničkog saobraćaja zbog štrajka oko 200 mašinovođa koji traže da im se ne smanjuje dodatak na platu.
Brojni sastanci, molbe, pa ni prijetnje rukovodstva Željeznica i iz entitetske vlade da će dovesti mašinovođe iz susjednih zemalja i sa biroa nisu pokolebale štrajkače. Štrajk mašinovođa izazvao je i milionske štete u privredi. Zbog zaustavljanja protoka roba i sirovina neki privredni giganti su obustavili proizvodnju.
Mašinovođe Željeznica Republike Srpske neće da pristanu na smanjenje dodatka na platu, koji se u stručnoj terminologiji naziva „kilometar“. To bi značilo smanjenje mjesečnih primanja i do 300 maraka, kaže predstavnik mašinovođa Radenko Marić.
„Troškovi prevoza koji se ne isplaćuju već od januara mjeseca ove godine dodatno su umanjili primanja mašinovođa i ostalih radnika. Nova sistematizacija od strane poslovodstva po kojoj se mašinovođe treba da prevedu u pomoćnike, što bi bilo dodatno smanjenje primanja mašinovođa, isto je jedan od razloga“, navodi Marić.
Štrajk polako ulazi u svoju treću sedmicu i nema naznaka da će popustiti ni rukovodstvo ni mašinovođe. Predstavnici privrednih giganata, poput rudnika i željezare Mital iz Prijedora i Zenice, Celexa iz Banjaluke i naftne kompanije Krajinapetrol, uputili su i javni apel da se pokrene željeznički saobraćaj kako bi se zaustavili milionski gubici koji rastu svakim danom štrajka.
Generalni direktor rudnika Arselor Mital Prijedor Murari Mukardži kaže da je u rudniku željezne rude zaustavljena proizvodnja, a da su i u zeničkoj željezari smanjeni proizvodni kapaciteti.
„Moramo biti svjesni gubitaka koji iznose 8.000 tona transporta željezne rude, što finansijski znači dnevni gubitak od oko 160.000 evra. Direktan gubitak Željeznice je 40.000 evra, a naših partnera oko 25.000 evra dnevno“, navodi on.
Štrajkači ne mare za poteze Vlade
Privrednici razmišljaju i o pokretanju odštetnih postupaka zbog zastoja u željezničkom saobraćaju, koji se dešava već drugi put ove godine.
„Mi svi imamo, takođe, ogroman broj zaposlenih. Celex ima 357, Mittal 850 ljudi zaposlenih. Da li to znači da ti naši ljudi sutra treba da ostanu bez svojih zarada i bez svojih dnevnica ako mi ne budemo u stanju da ih isplatimo? Šta smo to mi krivi u cijeloj toj situaciji ako hiljadu ljudi ostane sutra bez plata zato što mi nismo uspjeli da ostvarimo naše planove?“ pita se Direktor banjalučkog Celexa Predrag Zgonjanin.
Predstavnici Vlade RS održali su nekoliko bezuspješnih pregovora pokušavajući da privole mašinovođe barem na minimum radnog procesa. Tako je i entitetski premijer Aleksandar Džombić saopštio nakon posljednjeg sastanka da je suspendovano 170 mašinovođa koji štrajkuju.
Upravi je naloženo da pozove i mašinovođe iz drugih zemalja, te da se pozovu i nezaposlene mašinovođe sa zavoda za zapošljavanje kako bi se pokrenuo željeznički saobraćaj. Štrajkači ne mare za poteze Vlade.
„Meni je poesbno drago što su kolege iz Srbije i iz Crne Gore, koji nisu još stigli ovdje, podržali to. Kompletno okruženje oko nas je podržalo i nema vožnje vozova od strane njih. Tu se poslodavac malo prevario i drznuo i otišao da traži mašinovođe po birou, po okruženju - i normalno da nije ni našao“, kaže predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa Simo Cvjetković.
U Vladi nemaju konkretnih prijedloga za rješenje situacije. Vidi se to i iz obraćanja ministra industrije energetike i rudarstva Republike Srpske Željka Kovačevića u utorak, koji je ponovo pozvao mašinovođe da prekinu štrajk.
„I da pokrenu vozove kako ne bi trpjela privreda RS. Imamo danas jako velikih problema u prerađivačkoj i rudarskoj industriji, jer vozovi ne voze robe namijenjene krajnjim kupcima i postoji velika bojazan da te kompanije izgube tržište do kojeg su vrlo teško došle. A to su dodatne štete RS-u i privredi RS-a“, kazao je Kovačević.
U opoziciji traže da Vlada i rukovodstvo Željeznica ispoštuju zahtjeve mašinovođa.
„Novi menadžment ne može da kaže da će ispoštovati ono što piše na papiru jer je opterećen drugom vrstom zahtjeva. I druga stvar, mora se znati da u Željeznicama RS postoji sukob dvije vladajuće partije, reperkusija svega je ovo. Ja mislim da bi najjeftinije bilo ispoštovati željezničare, pošto ljudi nisu imali maksimalističke zahtjeve - i šteta koja je napravljena je mnogo veća od njihovih zahtjeva. Što se tiče Željeznica, one su samo pokazatelj kako će drugi privredni subjekti gdje je Vlada se igrala sa menadžmentom i gdje je bila partijska podjela plijena na funkcijama u preduzeću. Potpuno izvjesno je to da dok menadžeri i ustanovi koje su državno vlasništvo ne budu garanatovali svojom imovinom za njihov bilans stanja i bilans uspjeha, mi nećemo imati nikakav upotrebljiv sistem“, ocjenjuje poslanik SDS- a u entitetskoj Narodnoj skuštini Nenad Stevandić.
U ovoj godini održalo se već nekoliko štrajkova u Željeznicama zbog smanjenja i kašnjenja plata. Dugovanja Željeznica Republike Srpske danas iznose preko 160 miliona mraka, a novo rukovodstvo preduzeća pokušava da smanjivanjem plata, te najavljenim otpuštanjem preko 400 radnika pokuša smanjiti dubiozu u poslovanju.
Brojni sastanci, molbe, pa ni prijetnje rukovodstva Željeznica i iz entitetske vlade da će dovesti mašinovođe iz susjednih zemalja i sa biroa nisu pokolebale štrajkače. Štrajk mašinovođa izazvao je i milionske štete u privredi. Zbog zaustavljanja protoka roba i sirovina neki privredni giganti su obustavili proizvodnju.
Mašinovođe Željeznica Republike Srpske neće da pristanu na smanjenje dodatka na platu, koji se u stručnoj terminologiji naziva „kilometar“. To bi značilo smanjenje mjesečnih primanja i do 300 maraka, kaže predstavnik mašinovođa Radenko Marić.
„Troškovi prevoza koji se ne isplaćuju već od januara mjeseca ove godine dodatno su umanjili primanja mašinovođa i ostalih radnika. Nova sistematizacija od strane poslovodstva po kojoj se mašinovođe treba da prevedu u pomoćnike, što bi bilo dodatno smanjenje primanja mašinovođa, isto je jedan od razloga“, navodi Marić.
Štrajk polako ulazi u svoju treću sedmicu i nema naznaka da će popustiti ni rukovodstvo ni mašinovođe. Predstavnici privrednih giganata, poput rudnika i željezare Mital iz Prijedora i Zenice, Celexa iz Banjaluke i naftne kompanije Krajinapetrol, uputili su i javni apel da se pokrene željeznički saobraćaj kako bi se zaustavili milionski gubici koji rastu svakim danom štrajka.
Generalni direktor rudnika Arselor Mital Prijedor Murari Mukardži kaže da je u rudniku željezne rude zaustavljena proizvodnja, a da su i u zeničkoj željezari smanjeni proizvodni kapaciteti.
„Moramo biti svjesni gubitaka koji iznose 8.000 tona transporta željezne rude, što finansijski znači dnevni gubitak od oko 160.000 evra. Direktan gubitak Željeznice je 40.000 evra, a naših partnera oko 25.000 evra dnevno“, navodi on.
Štrajkači ne mare za poteze Vlade
Privrednici razmišljaju i o pokretanju odštetnih postupaka zbog zastoja u željezničkom saobraćaju, koji se dešava već drugi put ove godine.
„Mi svi imamo, takođe, ogroman broj zaposlenih. Celex ima 357, Mittal 850 ljudi zaposlenih. Da li to znači da ti naši ljudi sutra treba da ostanu bez svojih zarada i bez svojih dnevnica ako mi ne budemo u stanju da ih isplatimo? Šta smo to mi krivi u cijeloj toj situaciji ako hiljadu ljudi ostane sutra bez plata zato što mi nismo uspjeli da ostvarimo naše planove?“ pita se Direktor banjalučkog Celexa Predrag Zgonjanin.
Aleksandar Džombić
Predstavnici Vlade RS održali su nekoliko bezuspješnih pregovora pokušavajući da privole mašinovođe barem na minimum radnog procesa. Tako je i entitetski premijer Aleksandar Džombić saopštio nakon posljednjeg sastanka da je suspendovano 170 mašinovođa koji štrajkuju.
Upravi je naloženo da pozove i mašinovođe iz drugih zemalja, te da se pozovu i nezaposlene mašinovođe sa zavoda za zapošljavanje kako bi se pokrenuo željeznički saobraćaj. Štrajkači ne mare za poteze Vlade.
„Meni je poesbno drago što su kolege iz Srbije i iz Crne Gore, koji nisu još stigli ovdje, podržali to. Kompletno okruženje oko nas je podržalo i nema vožnje vozova od strane njih. Tu se poslodavac malo prevario i drznuo i otišao da traži mašinovođe po birou, po okruženju - i normalno da nije ni našao“, kaže predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa Simo Cvjetković.
U Vladi nemaju konkretnih prijedloga za rješenje situacije. Vidi se to i iz obraćanja ministra industrije energetike i rudarstva Republike Srpske Željka Kovačevića u utorak, koji je ponovo pozvao mašinovođe da prekinu štrajk.
„I da pokrenu vozove kako ne bi trpjela privreda RS. Imamo danas jako velikih problema u prerađivačkoj i rudarskoj industriji, jer vozovi ne voze robe namijenjene krajnjim kupcima i postoji velika bojazan da te kompanije izgube tržište do kojeg su vrlo teško došle. A to su dodatne štete RS-u i privredi RS-a“, kazao je Kovačević.
U opoziciji traže da Vlada i rukovodstvo Željeznica ispoštuju zahtjeve mašinovođa.
„Novi menadžment ne može da kaže da će ispoštovati ono što piše na papiru jer je opterećen drugom vrstom zahtjeva. I druga stvar, mora se znati da u Željeznicama RS postoji sukob dvije vladajuće partije, reperkusija svega je ovo. Ja mislim da bi najjeftinije bilo ispoštovati željezničare, pošto ljudi nisu imali maksimalističke zahtjeve - i šteta koja je napravljena je mnogo veća od njihovih zahtjeva. Što se tiče Željeznica, one su samo pokazatelj kako će drugi privredni subjekti gdje je Vlada se igrala sa menadžmentom i gdje je bila partijska podjela plijena na funkcijama u preduzeću. Potpuno izvjesno je to da dok menadžeri i ustanovi koje su državno vlasništvo ne budu garanatovali svojom imovinom za njihov bilans stanja i bilans uspjeha, mi nećemo imati nikakav upotrebljiv sistem“, ocjenjuje poslanik SDS- a u entitetskoj Narodnoj skuštini Nenad Stevandić.
U ovoj godini održalo se već nekoliko štrajkova u Željeznicama zbog smanjenja i kašnjenja plata. Dugovanja Željeznica Republike Srpske danas iznose preko 160 miliona mraka, a novo rukovodstvo preduzeća pokušava da smanjivanjem plata, te najavljenim otpuštanjem preko 400 radnika pokuša smanjiti dubiozu u poslovanju.