Više stotina studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta koji su jučer u podne zaposjeli zgradu fakulteta i u njoj proveli noć nastavili su i danas s prosvjednim aktivnostima, a glavni zahtjevi su im ukidanje školarina i dostupno obrazovanje za sve, a ne samo bogate. Potporu im pruža većina profesora, a u toku dana pridružili su im se i studenti sa zadarskog i splitskog sveučilišta.
Više od 55 posto hrvatskih studenata plaća školarinu, ne postoji razvijen sustav stipendija, samo osam posto ih ima smještaj u studentskim domovima, doktorski studij je i duplo skuplji nego u Švicarskoj - i sve je to prelilo čašu, ističu studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta koji je od jučer „u rukama“ studenata i nastava je do daljenjega blokirana:
„Nije u redu da je obrazovanje priviligeija bogatih.“
RSE: Kako je protekla noć?
„Noć je protekla onako kako smo planirali - mirno i sve u redu. Mi smo cijelu noć držali dežurstva tak da sve bude kako treba. Tu smo prespavali i sad nastavljamo s blokadom nastave.“
„Naše vlasti u Hrvatskoj već osam godina proklamiraju jednu floskulu: Hrvatska - društvo znanja. U tih osam godina apsolutno nijedan konkretan korak nisu napravili kako bi ga realizirali. A meni je najbolje kad ljudi iz ministarstva pitaju i onda oni govore i odgovaraju da nigdje u Europi ne postoji besplatno školstvo. Slovačka, Češka, Poljska, Slovenija imaju besplatno školstvo, koje je uređeno besplatno školstvo, dakle jednakost za sve. Ja mogu platiti te 4.000 kuna godinu u diplomskom studiju, ali će biti 30 posto onih od ovih 95 posto koji jednostavno to neće moći platiti.“
„Školarine su različite, ovisno o tome na kojem fakultetu između 6.000 do 9.000 kuna godišnje, s tim da je ono što je užasno skupo su školarine za postdiplomske studije. To se vrti od 15.000, 8.000 kuna po semestru. To je strahovito skupo. A ono za šta se mi zalažemo je kao što je nekad i bilo. Znači taj civilizacijski doseg je u ovim krajevima već postojao - da je obrazovanje bilo besplatno. I nije istina kad dolaze izjave da obrazovanje nije nigdje besplatno. Uzmite primjer Češke, Slovenije, skandinavskih zemalja i sve će vam biti jasno.“
Studenti tvrde da iza njihovog bunta nema ni političkih ni ideoloških motiva. Žele samo jednaka prava za sve i dobro uređen i financiran obrazovni sustav jer trenutno 91 posto hrvatskih studenata studira uz isključivu potporu roditelja:
„Stipendiju je isto jako teško dobiti, ali to je OK. Za neki prosjek 4,5 se dobije državna stipendija - 4,7 otprilike. Po bolonjskom sustavu skoro je pa nemoguće raditi i studirati jer morate biti redoviti na predavanjima, tako da to baš ne ide - rad i studije.“
Najnoviji i možda najozbiljniji studentski bunt od samostalnosti Hrvatske podržava i većina profesora. Jedna od njih, profesorica komparativne književnosti Andrea Zlatar smatra da je upravo fakultet mjesto na kojem studenti trebaju prosvjedovati:
„Način na koji su organizirali prosvjed je u skladu sa suvremenom praksom u Europi i u Americi. Oni su izabrali fakultet jer je to prostor koje je na određen način njihov i nisu išli u ovu vrstu štrajka ispred nekog ministarstva jer su zapravo takvi prosvjedi aposlutno neučinkoviti. Meni se čini da je do ovoga došlo zbog toga što godinama već sveučilište i ministarstvo nemaju zapravo snagu artikulacije pravih problema i stalno potiskuju. Ono što je objektivno sada je činjenica da su zahtjevi toliko veliki da se oni ne mogu riješiti niti za tjedan, niti za dva, a mislim ja niti za nekoliko mjeseci jer oni de fakto traže rekonstrukciju potpunu budžeta, ili čak u nekim stvarima i rekonstrukciju zakona. To je nešto što nije rješivo preko noći.“
Prema posljednjem popisu stanovništa Hrvatska ima tek nešto više od sedam posto visoko obrazovanog stanovništva, a jedan od najvećih razloga sasvim je sigurno i skupo studiranje. Potporu zagrebačkim studentima koji su se odlučili protiv toga pobuniti pružili su i studenti splitskog Sveučilista, te oko 600 studenata zadarskog Sveučilišta:
„Mi, studenti i studentice, udruženi u zahtjevu za ukidanje naplaćivanja visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, preuzeli smo 21. travnja 2009. godine Sveučilište u Zadru. Ovu akciju poduzeli smo u znak prosvjeda protiv oduzimanja temeljnog prava na svima dostupno obrazovanje bez obzira na imovinsko stanje.“
U prosvjedima hrvatskih studenata zasad nije zabilježen nijedan incident, a evo i dojma kolege s Hrvatskog radija koji je prošlu noć probdio sa studentima na zagrebačkom Filozofskom fakultetu:
„Ma bilo je sjajno. 600 mladih ljudi u najvećoj dvorani fakulteta. To je taj plenum koji odlučuje. I sve je mirisalo na neposrednu demokraciju, što je pouzdan znak da neće dugo trajati.“
„Nije u redu da je obrazovanje priviligeija bogatih.“
RSE: Kako je protekla noć?
„Noć je protekla onako kako smo planirali - mirno i sve u redu. Mi smo cijelu noć držali dežurstva tak da sve bude kako treba. Tu smo prespavali i sad nastavljamo s blokadom nastave.“
„Naše vlasti u Hrvatskoj već osam godina proklamiraju jednu floskulu: Hrvatska - društvo znanja. U tih osam godina apsolutno nijedan konkretan korak nisu napravili kako bi ga realizirali. A meni je najbolje kad ljudi iz ministarstva pitaju i onda oni govore i odgovaraju da nigdje u Europi ne postoji besplatno školstvo. Slovačka, Češka, Poljska, Slovenija imaju besplatno školstvo, koje je uređeno besplatno školstvo, dakle jednakost za sve. Ja mogu platiti te 4.000 kuna godinu u diplomskom studiju, ali će biti 30 posto onih od ovih 95 posto koji jednostavno to neće moći platiti.“
„Školarine su različite, ovisno o tome na kojem fakultetu između 6.000 do 9.000 kuna godišnje, s tim da je ono što je užasno skupo su školarine za postdiplomske studije. To se vrti od 15.000, 8.000 kuna po semestru. To je strahovito skupo. A ono za šta se mi zalažemo je kao što je nekad i bilo. Znači taj civilizacijski doseg je u ovim krajevima već postojao - da je obrazovanje bilo besplatno. I nije istina kad dolaze izjave da obrazovanje nije nigdje besplatno. Uzmite primjer Češke, Slovenije, skandinavskih zemalja i sve će vam biti jasno.“
Studenti tvrde da iza njihovog bunta nema ni političkih ni ideoloških motiva. Žele samo jednaka prava za sve i dobro uređen i financiran obrazovni sustav jer trenutno 91 posto hrvatskih studenata studira uz isključivu potporu roditelja:
„Stipendiju je isto jako teško dobiti, ali to je OK. Za neki prosjek 4,5 se dobije državna stipendija - 4,7 otprilike. Po bolonjskom sustavu skoro je pa nemoguće raditi i studirati jer morate biti redoviti na predavanjima, tako da to baš ne ide - rad i studije.“
Najnoviji i možda najozbiljniji studentski bunt od samostalnosti Hrvatske podržava i većina profesora. Jedna od njih, profesorica komparativne književnosti Andrea Zlatar smatra da je upravo fakultet mjesto na kojem studenti trebaju prosvjedovati:
„Način na koji su organizirali prosvjed je u skladu sa suvremenom praksom u Europi i u Americi. Oni su izabrali fakultet jer je to prostor koje je na određen način njihov i nisu išli u ovu vrstu štrajka ispred nekog ministarstva jer su zapravo takvi prosvjedi aposlutno neučinkoviti. Meni se čini da je do ovoga došlo zbog toga što godinama već sveučilište i ministarstvo nemaju zapravo snagu artikulacije pravih problema i stalno potiskuju. Ono što je objektivno sada je činjenica da su zahtjevi toliko veliki da se oni ne mogu riješiti niti za tjedan, niti za dva, a mislim ja niti za nekoliko mjeseci jer oni de fakto traže rekonstrukciju potpunu budžeta, ili čak u nekim stvarima i rekonstrukciju zakona. To je nešto što nije rješivo preko noći.“
Prema posljednjem popisu stanovništa Hrvatska ima tek nešto više od sedam posto visoko obrazovanog stanovništva, a jedan od najvećih razloga sasvim je sigurno i skupo studiranje. Potporu zagrebačkim studentima koji su se odlučili protiv toga pobuniti pružili su i studenti splitskog Sveučilista, te oko 600 studenata zadarskog Sveučilišta:
„Mi, studenti i studentice, udruženi u zahtjevu za ukidanje naplaćivanja visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, preuzeli smo 21. travnja 2009. godine Sveučilište u Zadru. Ovu akciju poduzeli smo u znak prosvjeda protiv oduzimanja temeljnog prava na svima dostupno obrazovanje bez obzira na imovinsko stanje.“
U prosvjedima hrvatskih studenata zasad nije zabilježen nijedan incident, a evo i dojma kolege s Hrvatskog radija koji je prošlu noć probdio sa studentima na zagrebačkom Filozofskom fakultetu:
„Ma bilo je sjajno. 600 mladih ljudi u najvećoj dvorani fakulteta. To je taj plenum koji odlučuje. I sve je mirisalo na neposrednu demokraciju, što je pouzdan znak da neće dugo trajati.“