Film može biti 'budilnik dobrih ideja'

Zašto umjesto u kinima mladi danas više vole da filmove gledaju sami na kompjuteru? Da li uopšte znaju za neke klasične filmove poput “Lesi se vraća kući?” I kako filmovi edukuju djecu?

O svemu ovome mislio je mladi budvanski dramaturg koji godinama vodi radionicu filma za djecu.

Samo u Zaviri ispod površine podcastu Radija Slobodna Evropa poslušajte kako kreativni osmoškolci uče o filmu.

Slušajte i pratite ZIP

►Spotify ►Apple Podcast ►Google Podcast ►Podcast.rs

Uče li danas mladi kroz film?

Kako mladi uče o filmu?

Radionica filmskog pisma je autorski projekat za djecu i mlade dramaturga Miloša Borete. Ovaj dvadesetdevetogodišnji entuzijasta kaže da mu je cilj da mladi zavole film, nauče najosnovnije o njemu, ali i da se oprobaju kao scenaristi.

Radionica je zamišljena da djeca uče o filmu i da se pokreću razne teme. No, kako kaže Miloš, šokirao se jer je očekivao da će im barem nešto biti poznato.

"Međutim, sve im je bilo novo. Što je meni na neki način i olakšalo jer sam onda imao slobodu da im ja predstavim na način na koji mislim da je najbolji. Međutim blagi šok da im nisu poznati neki najpoznatiji filmski klasici recimo "Lesi se vraća kući", "20.000 milja pod morem", "Winnie Pooh".

Tako se rodio i plan da puštaju projekcije filmova koji bi im mogli gledati i analizirati.

Tokom filmskih radionica u gradskom kinu Cadmus Cineplex, djeca od sedam do 18 godina uče i kako se piše filmski scenario, a neki od njih su i snimili kratke filmove koji su prikazani na lokalnoj televiziji.

Milica, jedna od učesnica radionice, u ZIP-u priča zašto je sa bakom htjela da gleda film ‘Leto kad sam naučila da letim’.

"Drugarice su mi rekle da su one svoje bake vodile sa njima. I onda sam ja rekla e vala ću i ja svoju natjerati da ode sa mnom da pogleda. I kad je krenuo film, pa kad je krenula da plače, pa da se smije. Negdje se bila i pronašla i baš je bio interesantan na kraju.”

Zašto gledamo filmove?

U studiji o mladima u Crnoj Gori Fondacije Friedrich Ebert skoro trećina ispitanika je rekla da slobodno vrijeme najčešče provodi u gledanju filmova. Međutim, 40 odsto srednjoškolaca je takođe navelo da je kino jedan od javnih prostora koji nedostaje u njihovim gradovima.

Na pitanje zašto gledaju filmove, uobičajen razlog za sve starosne grupe je "faktor uzbuđenja". Djeca od 11 do 14 godina najčešće gledaju filmove u bioskopu zbog druženja sa drugarima iz škole, dok je za najstariju grupu ispitanika, koja uglavnom gleda filmove na kompjuteru i u samoći, najčešći razlog "bijeg od stvarnosti".

Kako biramo šta gledati?

Istraživanja govore da internet i društvene mreže imaju najveći uticaj na mlade, pa i u odabiru filmova. Boreta kaže da informacije o filmovima mladima dolaze najčešće putem društvenih mreža.

“Neka je riječ o trejleru, tizeru, o reklami najobičnijoj, na formiranje ukusa isto utiče i to često negativno jer se propagiraju te neke vrijednosti i te neke teme koje nažalost nisu nove u našem društvu, ali tiču se imovinskog statusa dosta. U smislu da si bolji ako imaš moderan trotinet, telefon, obuću,” navodi mladi dramaturg.

Ali, kaže da se u okviru radionica oni dotiču drugih tema: “Kao što su i prijateljstvo i lijepi dobrosusjedski odnosi, porodične neke priče. Vidim da su to ipak djeca koja imaju emocije. Zapravo, zadatak nas starijih definitivno je taj da ih upućujemo.”

Kako nas filmovi oblikuju?

Kako onda u novim okolnostima koristiti filmove za formiranje odnosa djece i mladih prema mnogim temama koje prate njihov uzrast, od vršnjačkog nasilja do poštovanja različitosti. Jer, kao i sve drugo, filmovi mogu imati dobar ili loš uticaj, zavisno od toga kako ih biramo, kaže psihološkinja Ivana Mihović.

Ilustrativna fotografija: Otvoreno kino u Novom Sadu

Za RSE podcast objašnjava kako film može biti "budilnik dobrih ideja" kod mladih, edukativni materijal u obrazovanju, te kako da roditelji upute djecu na ono što se smatra dobrim filmovima.

"Mislim da bi filmovi mogli jako dobro da utiču u suštini, jer oni tu vide neke scene koje možda još nisu imali priliku da vide u svojim životima ili u svojim odnosima. Oni tu vide kako se, na primjer, osjeća neka osoba koja je diskriminisana. Posebno ako se radi o filmovima, a ima ih jako puno, koji su rađeni po istinitim događajima", kaže Mihović.

A koja je uloga roditelja u formiranju filmskog ukusa djece slušajte u epozodi ZIP podcasta.

O serijalu 'Zaviri ispod površine'

Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo?

Svakog ponedeljka autori iz Sarajeva, Podgorice i Beograda donose novu epizodu podcasta ZIP - Zaviri ispod površine. O čemu to razmišljaju ove sedmice? Šta o tome kažu stručnjaci, a šta kažete vi?

Sve epizode možete potražiti ovdje. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Sa vama smo i kroz naše radijske emisije svakog vikenda.