Na današnji dan, prije 16 godina, minirana je čuvena džamija "Ferhadija" u Banjaluci, sagrađena u 16. vijeku. Nakon njenog rušenja, vlasti RS su u potpunosti očistile prostor na kojem se nalazila, i tako gotovo sakrili trag o njenom postojanju. Tokom prvog pokušaja obnove Ferhadije, u maju 2001. godine, u eskalaciji nasilja i napada na učesnike postavljanja kamena temeljca, smrtno je stradao jedan čovjek, a više ih je povrijeđeno. Sada se ova džamija obnavlja prema planu.
Obnova čuvene banjalučke džamije Ferhadije koja je srušena na današnji dan prije 16 godina, još traje. Džamija Ferhadija smatrala se jednim od najuspješnijih ostvarenja islamske arhitekture XVI vijeka na području Balkana. Izgrađena je 1597. godine kao zadužbina Ferhat-paše Sokolovića, tadašnjeg bosanskog sandžak-bega.
Glavni projektant, Muhamed Hamidović, ističe da obnova teče u skladu sa prilivom sredstava i da se stiglo do oko 6 metara visine kupole i munare.
„Direktno na samoj džamiji je malo radova. Više su pripremni radovi, na kamenolomu, u radionici i na raznim mjestima gdje se pripremaju neki dijelovi koji su bili oštećeni, pa ih sad dograđujemo, tako da bismo ih mogli ugraditi. Imamo još nekih aktivnosti koje su vezane za podizanje tzv. teške skele unutar objekta, koja će poslužiti svojom platformom za zidanje lukova koji će kasnije trebati da preuzmu teret centralne kupole i ovih kupola sa strane.“
Ferhadija džamija uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine1950. godine, a kasnije i na UNESCO-vu listu spomenika svjetske baštine. Džamija je bila dimenzija 18 x 14 m, vrh kupole je bio visok 18 m, a munara 43 m. Prema riječima Hamidovića, teško je prognozirati kada bi se obnova Ferhadije mogla završiti:
„Ne mogu vam reći kad bi mogla da se završi. Sve to zavisi od sredstava. Ja znam da nema dovoljno sredstava, osim što se planiraju neka sredstva koja bi došla, koja i kako – to vam ja ne znam kazati, vjerujte mi, ja sam više za ove provedbene dijelove, znači operativni, tehnički dio izgradnje.“
Neke prognoze oko završetka obnove Ferhadije nije želio dati ni banjalučki muftija Edhem Čamdžić:
„To ne mogu reći. Nekad smo mi prognozirali, pa od tog ništa nije bilo. Sada, i kada bih ja htio prognozirati, ne daju stručnjaci. Oni znaju svaki detalj.“
Obnova Ferhadije počela je 2001. godine nakon neuspješnog prvog polaganja kamena temeljca 7. maja iste godine. Tada je došlo je do nereda u Banjaluci u kojima su kamenovani Bošnjaci koji su došli na ceremoniju postavljanja kamena temeljca. U ovim neredima bilo je više povrijeđenih. Od povreda zadobijenih u ovim događajima, 26. maja preminuo je Murat Badić.
Banjalučki muftija Edhem Čamdžić:
„Ne smijemo zaboraviti ono što se dogodilo, što je ružno, ali se trebamo okretati ovome što nam je u budućnosti, lijepo. Evo, vidite, Ferhadija je ponovo veoma izrasla iz zemlje i ona već šalje svoje poruke. Petsto godina je slala svoje poruke vjere, jednog Boga, slala je poruke tolerancije, suživota, multietničnosti na ovim prostorima, u ovom podneblju, dijaloga među ljudima. I to treba i u buduće da bude, i mislim da će to njena permanentna, glavna poruka i u buduće, ako Bog da, biti. Da mi u nju dolazimo kao vjernici, da obavljamo svoje vjerske obrede i da odavde, preko minareta i preko Ferhadije šaljemo ove univerzalne, veličanstvene poruke, poruke jedinstva, tolerancije, pomirenja.“
Kao podsjećanje na stradanje svih džamija i drugih vakufskih objekata tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, 7. maj, datum rušenja džamije Ferhadije, odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, od 1996. godine obilježava se kao Dan džamija. U BiH je od 1992. do kraja 1995. godine od 1.144 potpuno uništeno 614 džamija.
Ekrem Tucaković, zadužen u Rijasetu Islamske zajednice u BiH za odnose sa javnošću, objašnjava na koji način će se Dan džamija obilježiti ove godine:
„Islamska zajednica svake godine, povodom ovog datuma, određuje prikupljanje priloga na nivou svih džemata, svih džamija, za obnovu neke od porušenih džamija u BiH. Ove godine, u povodu Dana džamija, sutra nakon džume namaza, u svim džamijama će se prikupljati prilozi za obnovu džamije Kara Mustafa-paša Sokolovića u Rudom.“
Glavni projektant, Muhamed Hamidović, ističe da obnova teče u skladu sa prilivom sredstava i da se stiglo do oko 6 metara visine kupole i munare.
„Direktno na samoj džamiji je malo radova. Više su pripremni radovi, na kamenolomu, u radionici i na raznim mjestima gdje se pripremaju neki dijelovi koji su bili oštećeni, pa ih sad dograđujemo, tako da bismo ih mogli ugraditi. Imamo još nekih aktivnosti koje su vezane za podizanje tzv. teške skele unutar objekta, koja će poslužiti svojom platformom za zidanje lukova koji će kasnije trebati da preuzmu teret centralne kupole i ovih kupola sa strane.“
Ferhadija džamija uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine1950. godine, a kasnije i na UNESCO-vu listu spomenika svjetske baštine. Džamija je bila dimenzija 18 x 14 m, vrh kupole je bio visok 18 m, a munara 43 m. Prema riječima Hamidovića, teško je prognozirati kada bi se obnova Ferhadije mogla završiti:
„Ne mogu vam reći kad bi mogla da se završi. Sve to zavisi od sredstava. Ja znam da nema dovoljno sredstava, osim što se planiraju neka sredstva koja bi došla, koja i kako – to vam ja ne znam kazati, vjerujte mi, ja sam više za ove provedbene dijelove, znači operativni, tehnički dio izgradnje.“
Neke prognoze oko završetka obnove Ferhadije nije želio dati ni banjalučki muftija Edhem Čamdžić:
„To ne mogu reći. Nekad smo mi prognozirali, pa od tog ništa nije bilo. Sada, i kada bih ja htio prognozirati, ne daju stručnjaci. Oni znaju svaki detalj.“
Obnova Ferhadije počela je 2001. godine nakon neuspješnog prvog polaganja kamena temeljca 7. maja iste godine. Tada je došlo je do nereda u Banjaluci u kojima su kamenovani Bošnjaci koji su došli na ceremoniju postavljanja kamena temeljca. U ovim neredima bilo je više povrijeđenih. Od povreda zadobijenih u ovim događajima, 26. maja preminuo je Murat Badić.
Banjalučki muftija Edhem Čamdžić:
„Ne smijemo zaboraviti ono što se dogodilo, što je ružno, ali se trebamo okretati ovome što nam je u budućnosti, lijepo. Evo, vidite, Ferhadija je ponovo veoma izrasla iz zemlje i ona već šalje svoje poruke. Petsto godina je slala svoje poruke vjere, jednog Boga, slala je poruke tolerancije, suživota, multietničnosti na ovim prostorima, u ovom podneblju, dijaloga među ljudima. I to treba i u buduće da bude, i mislim da će to njena permanentna, glavna poruka i u buduće, ako Bog da, biti. Da mi u nju dolazimo kao vjernici, da obavljamo svoje vjerske obrede i da odavde, preko minareta i preko Ferhadije šaljemo ove univerzalne, veličanstvene poruke, poruke jedinstva, tolerancije, pomirenja.“
Kao podsjećanje na stradanje svih džamija i drugih vakufskih objekata tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, 7. maj, datum rušenja džamije Ferhadije, odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, od 1996. godine obilježava se kao Dan džamija. U BiH je od 1992. do kraja 1995. godine od 1.144 potpuno uništeno 614 džamija.
Ekrem Tucaković, zadužen u Rijasetu Islamske zajednice u BiH za odnose sa javnošću, objašnjava na koji način će se Dan džamija obilježiti ove godine:
„Islamska zajednica svake godine, povodom ovog datuma, određuje prikupljanje priloga na nivou svih džemata, svih džamija, za obnovu neke od porušenih džamija u BiH. Ove godine, u povodu Dana džamija, sutra nakon džume namaza, u svim džamijama će se prikupljati prilozi za obnovu džamije Kara Mustafa-paša Sokolovića u Rudom.“