Niti jedna institucija i javno preduzeće u Federaciji BiH nisu dobili pozitivno revizorsko mišljenje za prošlu godinu. Trošilo se nemilice, a da za to niko nije odgovarao.
Tekući transferi od 160 miliona eura nisu trošeni za razvoj, već za bogaćenje pojedinaca, tvrdi Ibrahim Okanović, generalni revizor ovog bh. entiteta.
„Nema novog zapošljavanja iz ovih ovolikih sredstava, nema razvoja Federacije, niti kantona i općina - osim razvoja pojedinaca. Nema kontrole nadzora nad ovim sredstvima. Kontrolu vrše oni koji su i dali sredstva. I ova sredstva izazivaju najčešće oblik korupcije“, kaže Okanović.
Javna preduzeća u Federaciji BiH su priča za sebe. Tako se, primjerice, u Željeznicama Federacije BiH uopšte ne zna koja je vrijednost imovine firme, ne poštuje se Zakon o javnim nabavkama, a uprava nije preduzela mjere da zaštiti imovinu kada je davala u zakup poslovne prostore i zemljišta. Istovremeno, radnicima nisu uplaćivani doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje.
Uprkos negativnom mišljenju revizora, u Željeznicama Federacije BiH ne žele komentarisati zbog čega godinama posluju sa gubitkom. Zvaničan stav tog javnog preduzeća je da će im revizorski izvještaj poslužiti kao smjernica za dalje djelovanje. Istovremeno, sindikat mašinovođa za cjelokupno stanje krivi sadašnju upravu.
Voz preko drvenog roštilja
Predsjednik sindikata Vernes Buljugija kaže za naš program da je cjelokupno stanje dovelo do toga da je željeznički saobraćaj u ovom bh. entitetu najgori u regiji.
„Sad mi idemo po 200 kilometara do Čapljine. Nemaš obezbjeđenja nikakvog, ideš napamet, između stanica slabo je to pokriveno. Evo ima dvije godine između Konjica i Bradine na jednom dijelu pruge gdje je bilo klizište, gdje se otisnula pruga, gdje su željezničke komisije rekle da pruga ne zadovoljava tehničke uslove za saobraćaj ni ljeti, a kamoli zimi, a mi vozimo dvije godine preko drvenog roštilja“, naglašava Buljugija.
Negativno mišljenje revizora dobila je i aviokompanija BH Airlines, koja posluje sa gubitkom od oko 23 miliona eura. Mišljenje sa rezervom dobio je BH Telecom, jedan od dva telekom operatera u Federaciji BiH.
Njima se spočitava da nisu investirali na 94 započeta objekta, ali i da su kršili Zakon o javnim nabavkama.
U toj firmi ne žele komentarisati izvještaj revizora tvrdeći kako će postupiti po njihovim preporukama. No, treba podsjetiti da je prije šest godina BH Telecom krenuo sa kupovinom zemljišta za izgradnju poslovne zgrade, nakon čega je odlučeno da će, ipak, zgrada biti kupljena.
S obzirom da se to nije desilo, revizori ih već godinama upozoravaju da se cijeli proces mora završiti, jer mjesečno troše oko 45.000 eura na zakup.
Na naše pitanje zbog čega do sada nisu slušali revizorske preporuke, Nađa Lutvikadić, portparolka BH Telecoma, odgovara:
„Realizirali smo to na način da smo otvorili javni natječaj i tražili najbolju opciju u Sarajevu za kupovinu vlastite zgrade.“
Revizori bez ingerencija
Uprkos tome što nijedno javno preduzeće nije dobilo pozitivno mišljenje, oni koji su ih trebali kontrolisati nisu zabrinuti zbog toga. Mustafa Mujezinović, koji je u to vrijeme bio predsjednik federalne Vlade, kaže za naš radio kako ta izvršna institucija, nakon što imenuje direktore i upravne odbore, nema ingerencije da prati njihov rad.
„Ono što vlada zna to je da određena kompanija donosi dobit i ili ne donosi, tako da u četverogodišnjem mandatu možete onda pratiti kako se razvija situacija“, navodi Mujezinović.
No, s obzirom na činjenicu da stranke koje su na vlasti biraju ljude u vladi i parlamentu, ali i direktore javnih preduzeća ili članove upravnih odbora, nameće se pitanje kako je moguće da ama baš niko od njih nije odgovoran za njihovo poslovanje.
„Nisu stranke nešto što je iz svemira došlo, nego nešto što narod formira. I kakve budu stranke, takvi će biti parlamenti, kakvi budu parlamenti, takve će biti vlade, a iz toga prozilazi i kakva će biti javna preduzeća“, kaže Mujezinović.
To da će na čelu javnih preduzeća biti oni koje odrede vlastodršci, slaže se i ekonomistica Svetlana Cenić. Zbog toga ni nema nikakvih kontrola, niti sankcija zbog brojnih dugovanja i trošenja budžetskih sredstava.
„Neće vrana vrani oči da vadi. Između sebe se dogovore: ’Ja prihvatam izvještaj tvog ministarstva, tvog javnog preduzeća, ti ćeš prihvatiti izvještaj moga, u protivnom možemo i trgovati, zatezati i koješta.’ Onda to dođe u parlament, većina to izglasa - jer njihovi predstavnici, njihovi udomljeni kadrovi su u javnim preduzećima na odgovornim mjestima i u vladi“, ocjenjuje Svetlana Cenić.
Svi revizorski izvještaji u Bosni i Hercegovini, pa i ovaj koji se odnosi na Federaciju BiH za prošlu godinu, budu prihvaćeni u zakonodavnim tijelima. Rasprava se o tome ne vodi, niti se od sudskih institucija traži da ispita njihove navode. Direktori javnih preduzeća ili članovi upravnih odbora otkaz dobijaju samo onda ako prestanu da budu stranački poslušnici.
Tekući transferi od 160 miliona eura nisu trošeni za razvoj, već za bogaćenje pojedinaca, tvrdi Ibrahim Okanović, generalni revizor ovog bh. entiteta.
„Nema novog zapošljavanja iz ovih ovolikih sredstava, nema razvoja Federacije, niti kantona i općina - osim razvoja pojedinaca. Nema kontrole nadzora nad ovim sredstvima. Kontrolu vrše oni koji su i dali sredstva. I ova sredstva izazivaju najčešće oblik korupcije“, kaže Okanović.
"Nema razvoja Federacije, niti kantona i općina - osim razvoja pojedinaca", kaže geneeralni revizor Ibrahim Okanović.
Javna preduzeća u Federaciji BiH su priča za sebe. Tako se, primjerice, u Željeznicama Federacije BiH uopšte ne zna koja je vrijednost imovine firme, ne poštuje se Zakon o javnim nabavkama, a uprava nije preduzela mjere da zaštiti imovinu kada je davala u zakup poslovne prostore i zemljišta. Istovremeno, radnicima nisu uplaćivani doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje.
Uprkos negativnom mišljenju revizora, u Željeznicama Federacije BiH ne žele komentarisati zbog čega godinama posluju sa gubitkom. Zvaničan stav tog javnog preduzeća je da će im revizorski izvještaj poslužiti kao smjernica za dalje djelovanje. Istovremeno, sindikat mašinovođa za cjelokupno stanje krivi sadašnju upravu.
Voz preko drvenog roštilja
Predsjednik sindikata Vernes Buljugija kaže za naš program da je cjelokupno stanje dovelo do toga da je željeznički saobraćaj u ovom bh. entitetu najgori u regiji.
„Sad mi idemo po 200 kilometara do Čapljine. Nemaš obezbjeđenja nikakvog, ideš napamet, između stanica slabo je to pokriveno. Evo ima dvije godine između Konjica i Bradine na jednom dijelu pruge gdje je bilo klizište, gdje se otisnula pruga, gdje su željezničke komisije rekle da pruga ne zadovoljava tehničke uslove za saobraćaj ni ljeti, a kamoli zimi, a mi vozimo dvije godine preko drvenog roštilja“, naglašava Buljugija.
Negativno mišljenje revizora dobila je i aviokompanija BH Airlines, koja posluje sa gubitkom od oko 23 miliona eura. Mišljenje sa rezervom dobio je BH Telecom, jedan od dva telekom operatera u Federaciji BiH.
Njima se spočitava da nisu investirali na 94 započeta objekta, ali i da su kršili Zakon o javnim nabavkama.
U toj firmi ne žele komentarisati izvještaj revizora tvrdeći kako će postupiti po njihovim preporukama. No, treba podsjetiti da je prije šest godina BH Telecom krenuo sa kupovinom zemljišta za izgradnju poslovne zgrade, nakon čega je odlučeno da će, ipak, zgrada biti kupljena.
S obzirom da se to nije desilo, revizori ih već godinama upozoravaju da se cijeli proces mora završiti, jer mjesečno troše oko 45.000 eura na zakup.
Na naše pitanje zbog čega do sada nisu slušali revizorske preporuke, Nađa Lutvikadić, portparolka BH Telecoma, odgovara:
„Realizirali smo to na način da smo otvorili javni natječaj i tražili najbolju opciju u Sarajevu za kupovinu vlastite zgrade.“
Revizori bez ingerencija
Uprkos tome što nijedno javno preduzeće nije dobilo pozitivno mišljenje, oni koji su ih trebali kontrolisati nisu zabrinuti zbog toga. Mustafa Mujezinović, koji je u to vrijeme bio predsjednik federalne Vlade, kaže za naš radio kako ta izvršna institucija, nakon što imenuje direktore i upravne odbore, nema ingerencije da prati njihov rad.
„Ono što vlada zna to je da određena kompanija donosi dobit i ili ne donosi, tako da u četverogodišnjem mandatu možete onda pratiti kako se razvija situacija“, navodi Mujezinović.
"Kakve budu stranke, takvi će biti parlamenti, kakvi budu parlamenti, takve će biti vlade, a iz toga prozilazi i kakva će biti javna preduzeća“, kaže Mustafa Mujezinović.
No, s obzirom na činjenicu da stranke koje su na vlasti biraju ljude u vladi i parlamentu, ali i direktore javnih preduzeća ili članove upravnih odbora, nameće se pitanje kako je moguće da ama baš niko od njih nije odgovoran za njihovo poslovanje.
„Nisu stranke nešto što je iz svemira došlo, nego nešto što narod formira. I kakve budu stranke, takvi će biti parlamenti, kakvi budu parlamenti, takve će biti vlade, a iz toga prozilazi i kakva će biti javna preduzeća“, kaže Mujezinović.
To da će na čelu javnih preduzeća biti oni koje odrede vlastodršci, slaže se i ekonomistica Svetlana Cenić. Zbog toga ni nema nikakvih kontrola, niti sankcija zbog brojnih dugovanja i trošenja budžetskih sredstava.
„Neće vrana vrani oči da vadi. Između sebe se dogovore: ’Ja prihvatam izvještaj tvog ministarstva, tvog javnog preduzeća, ti ćeš prihvatiti izvještaj moga, u protivnom možemo i trgovati, zatezati i koješta.’ Onda to dođe u parlament, većina to izglasa - jer njihovi predstavnici, njihovi udomljeni kadrovi su u javnim preduzećima na odgovornim mjestima i u vladi“, ocjenjuje Svetlana Cenić.
Svi revizorski izvještaji u Bosni i Hercegovini, pa i ovaj koji se odnosi na Federaciju BiH za prošlu godinu, budu prihvaćeni u zakonodavnim tijelima. Rasprava se o tome ne vodi, niti se od sudskih institucija traži da ispita njihove navode. Direktori javnih preduzeća ili članovi upravnih odbora otkaz dobijaju samo onda ako prestanu da budu stranački poslušnici.