Pred Sudom Bosne i Hercegovine u srijedu, 12. oktobra, nastavljeno je suđenje Fadilu Novaliću, aktuelnom predsjedniku Vlade entiteta Federacija BiH, zbog višemilionske sumnjive nabavke respiratora iz Kine.

Posljednje ročište u predmetu "Fadil Novalić i drugi" održano je 13. jula, a uslijedila je tromjesečna pauza tokom koje je Novalić učestvovao u kampanji za Opće izbore, održane 2. oktobra.

Kao razlozi za pauzu tada su navedeni kolektivni godišnji odmor u Sudu BiH i odsustvo jedne od odvjetnica koja zastupa optužene dužnosnike među kojima je i Novalić.

podsjetite se Sankcije SAD-a premijeru FBiH Novaliću i biznismenu Stankoviću povezanim s Dodikom

Iz Tužilaštva, kao ni iz Suda BiH, nisu željeli za Radio Slobodna Evropa (RSE) precizirati kada se može očekivati završetak ovog procesa i izricanje presude.

"Za sve aktivnosti u vezi dinamike zakazivanja ročišta i izricanja presude, nadležan je Sud BiH", kazao je za RSE Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.

U Sudu BiH, pak, ističu da sve ovisi o planovima Tužilaštva BiH i odbrane u vezi s izvođenjem dokaza, kao i o "drugim okolnosti koje nisu predvidive".

U međuvremenu, početkom oktobra Novalić je uvršten na američku "crnu listu" zbog zloupotrebe ličnih podataka penzionera u korist svoje političke partije - Stranke demokratske akcije (SDA).

Za šta se na izborima kandidovao Novalić?

Dok mu se nastavlja suđenje zbog nabavke kineskih respiratora, Novalić je, sa više od 9.600 osvojenih glasova na oktobarskim općim izborima, osigurao poziciju u Parlamentu Federacije BiH.

Kao kadar SDA, vodeće bošnjačke političke partije u BiH, bio je kandidat za Zastupnički dom entitetskog Parlamenta.

Prema preliminarnim rezultatima koje je Centralna izborna komisija (CIK) BiH ažurirala 10. oktobra, Novalić je osvojio 9.655 glasova. Time se pozicionirao na treće mjesto, među ukupno 116 kandidata koji su na listi SDA za Parlament Federacije BiH.

• U četvrtak ponovno brojanje glasačkih listića za predsjednika i potpredsjednika RS

Novalić je nakon izbora zahvalio glasačima, ističući da je "narod širom Federacije prepoznao rezultate entitetske Vlade i dao 'zeleno svjetlo' listama SDA za Parlament Federacije BiH".

"Nastavit ću da radim u interesu naroda, sviđalo se to nekome ili ne", objavio je na Facebooku 5. oktobra.

Sumnjiva nabavka kineskih respiratora

Fadil Novalić nalazi se među nekoliko dužnosnika u Federaciji BiH protiv kojih se pred Sudom BiH vodi postupak zbog nabavke 100 respiratora iz Kine u Federaciji BiH.

• Stvarna vrijednost kineskih respiratora duplo manja, tvrdi optužba protiv premijera FBiH

Tužilaštvo BiH je optužnicu podiglo u decembru 2020. godine, a vještačenjem je utvrdilo da respiratori nisu preporučljivo u jedinicama intenzivne njege.

Suđenje je počelo krajem februara 2021. godine, a osim Novalića optuženi su suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, ministrica financija Federacije BiH Jelka Milićević (Hrvatska demokratska zajednica BiH) i vlasnik preduzeća "Srebrena malina" Fikret Hodžić.

Fadil Novalić (prvi red odozdo), Fahrudin Solak (u sredini) i Fikret Hodžić (treći red odozdo, desno) na saslušanju u Sudu BiH u slučaju "Respiratori", Sarajevo, 30. maj 2020.

Optužnica ih terete za nabavku respiratora u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura) koji u Federaciju BiH dopremljeni u aprilu i maju 2020. godine, na početku pandemije korona virusa.

Sud BiH je sredinom marta 2021. godine odbio prijedlog Tužilaštva BiH da se Novaliću i Milićević zabrani obavljanje dužnosti do izricanja prvostepene presude.

Osamdeset kineskih respiratora na aerodromu u Sarajevu, 25. april 2020.

Premijer na američkoj 'crnoj listi'

Novalić je premijer bh. entiteta Federacija BiH od 2015. godine, a na tu poziciju je imenovan nakon Općih izbora održanih u oktobru 2014.

Prije stupanja na premijersku dužnost bavio se privatnim biznisom i bio je, među ostalim, predsjednik Udruženja privrednika u Gradačcu, na sjeveroistoku BiH.

RSE istražuje Provjeravamo: Tvrdnje Novalića o izgradnji olimpijskog bazena u Mostaru

Zbog navodne zloupotrebe ličnih podataka penzionera pred Opće izbore u BiH 2018. godine, stranka Savez za bolju budućnost (SBB) podnijela je protiv Novalića kaznenu prijavu Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Optužnica nakon četiri godine nije podignuta.

Na upit RSE o aktivnostima koje su poduzete nakon kaznene prijave, iz Tužilaštva Kantona Sarajevo su 6. oktobra potvrdili da je donesena odluka o neprovođenju istrage.

Nekoliko dana pred Opće izbore održane prije četiri godine, Novalićevo pismo je primila penzionisana profesorica iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja, u srednjoj BiH, Jasminka Drino-Kirlić.

U pismu je, kako kaže, Novalić od penzionera zatražio podršku na izborima, obećavši da uskoro slijedi novo povećanje penzija.

"Naravno da sam bila ljuta, jer je to bila povreda mog najintimnijeg svijeta. Otkud ti pravo da mi pišeš i to lično meni? Osjećala sam se loše, jer sam se pitala šta je sa mojim podacima i otkud mu. Sada, nakon četiri godine, shvatiš da imaju pristup svemu, ako si moć i sila", prisjeća se Jasminka za RSE.

Pročitajte i ovo: Izetbegović: Mi odlučujemo kako je Novalić uradio posao, ne State department

Zloupotreba ličnih podataka penzionera razlog je zbog kojeg se Novalić od 3. oktobra 2022. našao na američkoj "crnoj listi".

Odluku o njegovom sankcioniranju objavilo je američko Ministarstvo financija, samo dan nakon održanih Općih izbora 2022.

"U svojstvu premijera entiteta FBiH, Novalić je zloupotrijebio lične podatke penzionera u korist SDA, u suprotnosti sa zakonima BiH", saopćio je 3. oktobra Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD-a.

Novalić se o američkim sankcijama nije javno oglašavao, a u njegovu odbranu je stao stranački šef Bakir Izetbegović.

Izetbegović je 4. oktobra poručio da je "premijer Federacije BiH ostvario dobre rezultate, te da o tome ne odlučuje američki State department".

Novalić nije bio dostupan za razgovor za RSE o tome da li će se aktualni pravosudni proces i sankcije iz Sjedinjenih Država utjecati na njegovu daljnju političku karijeru.

Šta kažu u ambasadi SAD u BiH?

Na upit RSE da prokomentiraju reakciju rukovodstva SDA nakon Novalićevog sankcioniranja, iz američke ambasade u BiH poručuju da će "SAD nastaviti koristiti sankcije kada su sigurnost i stabilnost BiH direktno ugrožene".

"Kada postoji značajan rizik da će doći do opstrukcije provedbe Dejtonskog sporazuma ili kada postoje eklatantne i ozbiljne aktivnosti koje podrivaju demokratske institucije ili procese u BiH", naveli su iz Ureda za odnose sa javnošću Ambasade SAD.

Istaknuto je i da "Sjedinjene Države žele da BiH bude zemlja u kojoj javne ustanove funkcionišu i ispunjavaju obavezu pozivanja na odgovornost svih zvaničnika koji svojim djelovanjem nastoje podrivati institucije ili nezakonito ostvariti prednost za svoje političke stranke.

"Građani BiH zaslužuju institucije koje na odgovornost pozivaju sve, uključujući i izabrane zvaničnike", navodi se.

Afere sa predizbornim pismima penzionerima, nabavkom kineskih respiratora te američkom "crnom listom" nisu jedine koje su obilježile Novalićev premijerski mandat.

Njegovo ime spominje se i u predmetu koje je 2020. godine formiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo, u vezi s navodnim nepravilnostima u namjenskoj industriji.

Ne navodeći detalje na šta se konkretno odnosi, iz Tužilaštva su za RSE naveli da u tom predmetu još nije donesena konačna tužilačka odluka, budući da se rade vještačenja i poduzimaju druge procesne radnje.

Optuženici na kandidatskim listama

Fadil Novalić nije jedini kandidat na Općim izborima u BiH 2022. godine protiv kojeg je podignuta optužnica i čije ime je uvršteno na američku "crnu listu".

U izbornoj utrci su, među ostalima, sudjelovali Mirsad Kukić, kandidat Pokreta demokratske akcije, Zora Dujmović, iz HDZ-a BiH, Hamdija Lipovača iz Stranke za BiH te Enver Bijedić iz Socijaldemokrata BiH.

Svi su optuženi za korupciju ili zloupotrebu položaja.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić ocjenjuje za RSE da nije novost da optuženi, pa čak i osuđeni za ratne zločine i korupciju, budu kandidati i da "narod na izborima stane iza njih".

Mujkić to objašnjava jednim vidom Stockholmskog sindroma, kada se narod veže za svoje "zlostavljače".

"U političkoj paradigmi BiH nikad se ne pojavljuje pojedinac i uvijek će te čuti: 'Ne sudi se meni, nego mom narodu'. Dakle, isticanje naroda kao živog štita za njihove avanture, bilo u ratu ili mirnodopskim koruptivnim radnjama", kaže Mujkić.

Mujkić: U političkoj paradigmi BiH nikad se ne pojavljuje pojedinac

Ističe da za više od 30 godina vladavine istih političkih opcija u BiH "nije vidio nijedan častan primjer da se zbog osjećaja odgovornosti podnese ostavka".

"U ambijentu potkopanog sudstva i tužilaštva, ništa se neće ni promijeniti. Svi će mirne savjesti i 'čista obraza' nastaviti da vladaju. Dobit će glasove i za četiri godine i opet biti nagrađen", ističe on.

Zakon ne postavlja prepreke optuženima

Zakoni u BiH ne sprječavaju osobe koje su optužene ili osuđene da budu kandidati na izborima, ukazuje bivši član CIK-a BiH, Vehid Šehić.

Izborni zakon BiH predviđa da mandati izabranih članova tijela vlasti na svim nivoima prestaju nakon što su pravomoćno osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci.

Šehić za RSE pojašnjava da kandidati mogu biti i osuđeni za ratne zločine nakon što su izdržali kaznu zatvora.

Izborna utrka je otvorena, kako kaže, i za osumnjičene za ratni zločin koji su se dobrovoljno predali Haškom tribunalu.

Šehić: Kandidati mogu biti i osuđeni za ratne zločine nakon što su izdržali kaznu zatvora

"Kad je u pitanju naše sudstvo i zakoni, niko ne sprječava da svi budu kandidati dok ne budu pravosnažno osuđeni", pojašnjava Šehić.

Uz odsustvo krivične odgovornosti, u BiH, kako kaže, ne postoji politička ni moralna odgovornost.

"U zapadnim država, u kojima postoji osjećaj odgovornosti, podnose se ostavke na izabrane i imenovane funkcije. Autoritet i kredibilitet narušeni su samom činjenicom da se vodi krivični postupak, no kod nas toga nema", ističe Šehić.

• Transparency International: Velike korupcijske afere i dalje bez sudskog epiloga u BiH

U BiH je u 2021. godini doneseno 147 pravosnažnih presuda za krivična djela korupcije, od čega se četiri odnose na visoku korupciju, pokazao je nedavni monitoring procesuiranja korupcije organizacije Transparency International (TI) u BiH.

Od ukupnog broja donesenih pravosnažnih sudskih presuda za korupciju, 68 posto slučajeva završilo je uvjetnom kaznom, jer su procesuirani uglavnom "sitni" slučajevi, dok se samo 41 presuda odnosi na zatvorske kazne.

Infografika objavljena u decembru 2021.