U ponedjeljak, 21. februara, na sastanku ministara vanjskih poslova EU biće razmotren budući angažman Unije u Bosni i Hercegovini. Međutim, suprotno očekivanjima, neće biti objavljeni zaključci jer se zajednički stav o osnaženom evropskom pristupu na bh. terenu tek treba postići, zatim naći odgovarajuća osoba koja će, kao šef delegacije EU, to i provoditi. U svakom slučaju, jedno je sigurno: „pakovanje paketa“ EU za BiH ulazi u svoju završnu fazu.
Iako nije skup od kojeg se očekuju konačni zaključci, okupljanje evropskih ministara vanjskih poslova moglo bi simbolično označiti početak završnice uobličavanja novog evropskog pristupa BiH.
Prema naznakama, on bi bio sadržan od, s jedne strane, mjera i ovlasti, a sa druge - snažne političke ličnosti koja bi bila u stanju nositi se sa, vjeruje se u Briselu, politički iznimno komplikovanim bh. prilikama i njihovim akterima.
„Mislim da je vrijeme da evropske članice konačno dogovore šta žele učiniti u BiH. Tokom nekoliko proteklih godina bilo je mnogo ideja kako Evropska unija može igrati veću ulogu u zemlji. Sasvim sigurno, budućnost BiH jeste u EU i sve što se može učiniti kako bi se prisustvo Unije u zemlji ojačalo, od velike je važnosti. Sada je zaista vrijeme da se svi dogovore kako ojačati evropsku delegaciju da bi bila efikasnija u poslu jačanja evropskih perspektiva ove zemlje," kaže direktor za Evropu Međunarodne krizne grupe, Sabine Freizer i dodaje:
"Mislim da je sada jasno da će uloga šefa delegacije biti jača - dio je to širih promjena, jer evropske delegacije širom svijeta postaju snažnije. Ta će osoba imati snažan mandat, a sada se dogovaraju detalji tog mandata - da li će ta osoba imati snažniju političku ulogu, da li će preuzeti nešto od odgovornosti za provođenje Daytonskog sporazuma, imati mogućnost da uvodi sankcije ako politički lideri ne rade na progresu, da li će biti u mogućnosti da obezbijedi dodatna finansijska sredstva za reforme u BiH - sve su to stvari koje se raspravljaju. Nadajmo se da će nešto biti dogovoreno već u ponedjeljak - kakav će biti stvarni mandat nove delegacije - tako da će biti jasnije šta radi delegacija, a šta visoki predstavnik. Ovo govorim zato što postoji nejasnoća kako će se uloge dijeliti, ali jasno je da će, vremenom, šef delegacije postajati sve snažniji u BiH. Biće to, konačno, osoba koja će biti odgovorna da pomogne BiH da se približi EU“.
Rad na evropskoj agendi
Bilo je dosta govora, pogotovo u bh. štampi, o tome da su u igri i sankcije. Maja Kocijančič, portparolka visoke predstavnice EU Catherine Ashton kaže:
"Ministri će razgovarati o ulozi EU, a također i o setu instrumenata koje bi EU mogla upotrijebiti u slučaju potrebe. Kakvi će ti instrumenti biti – ministri će o tome tek govoriti. To je rasprava koja je još u toku. U ovom trenutku vam ne mogu reći više o tome."
RSE: Po Evropskoj komisiji, po hodnicima, priča se da je realno očekivati negdje u martu da će biti poznato ime novog šefa delegacije EU u BiH. Je li to tačno?
Kocijančič: Procedura je u toku. Ne mogu vam reći u kojem trenutku će se to baš dogoditi, ali ne vjerujem da će to biti ovaj ponedjeljak.
RSE: Šta sa visokim predstavnikom? Kako će uopšte ići taj proces transformacije? Postoji li ikakva ideja?
Kocijančič: O tome će razgovarati ministri. To je dio šire rasprave o poboljšanoj ulozi Evropske unije u BiH. U ovom trenutku imamo specijalnog izaslanika, gospodina Inzka, koji odlično obavlja svoj posao.
RSE: I konačno, recite mi – dugo se već čeka na paket koji gospođa Ashton priprema za BiH. Hoće li on biti, barem djelomično, predstavljen u ponedjeljak, ili moramo čekati naredni mjesec?
Kocijančič: Ja vidim ovu raspravu kao dio pripreme ovog paketa koji je već neko vrijeme u izradi, tako da smo u njegovoj finalizaciji – kakva će biti pozicija, kakva će biti politika EU za BiH. Vi znate da je to za nas prioritet. Za EU je stvarno važno da BiH dobije novu vladu što brže moguće i da se nastavi rad na evropskoj agendi, na svemu što je potrebno da bi Bosna i Hercegovina postigla napredak na putu evropske integracije.
Kažu u EK da se instrumenti eventualnih sankcija EU prema bh. političarima neće pretjerano razlikovati od onih kakvi se potežu u slučaju, recimo, Bjelorusije - zabrana putovanja, moguće zamrzavanje imovine i zabrana prisustvovanja važnim evropskim skupovima - slažu se izvori u Komisiji - bh. političari će, kao ljudi, sigurno preživjeti eventualne sankcije, ali je pitanje da li će ih preživjeti kao političari, jer smisao sankcija kakve će, barem na papiru, stajati na raspolaganju novom prvom čovjeku EU u BiH, je jasno simboličan, a njihova poruka je najprije namijenjena biračima koji će odlučiti da li i dalje poklanjati povjerenje osobi na koju se upire prstom.
Međutim, niko u Briselu ne započinje razgovor o BiH tako što će krenuti od sankcija - govori se, prije svega, o neophodnoj dozi odgovornosti domaćih političara prema glasačima i prema boljitku svih stanovnika zemlje predugo zaustavljene u reformama i evropskim integracijama.
Na pitanje novinara RSE u Briselu o BiH, švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt je rekao:
"Možete zaboraviti bilo kakve sankcije. Toga neće biti. Ono o čemu razgovaramo je način da pojačamo prisustvo Evropske unije u Bosni i Hercegovini. U toku je proces traženja novog šefa evropskog ureda kao i pronalaženje načina da tu osobu podržimo. To se neće dogoditi na ovom sastanku."
Komentarišući sadašnji politički vakuum u Bosni i Hercegovini, Bilt je izjavio:
"Oni su procesu formiranja vlasti. Zasada to ide brže nego u Belgiji, ako je to relevantno poređenje. Belgija je zasada svjetski rekorder u broju dana bez vlade, a za Bosnu i Hercegovinu može se reći da je u četvrtfinalu u tom natjecanju. Bio sam u Bosni i Hercegovini prije nekoliko sedmica i tada sam predvidio da će oni za dva mjeseca imati novu vlast. Vidjećemo da li sam bio u pravu. Ako se to dogodi, Bosna i Hercegovina će nadmašiti Belgiju."
"To je zemlja građana BiH tako da je na njima da odluče. Ako žele promijeniti ustav na ovaj ili na onaj način na njima je da se dogovore, na njima je da odluče o vladi, na njima je da odluče o ekonomskoj politici jer se nalaze u prilično teškoj ekonomskoj situaciji koja ne može biti riješena u Briselu već mora biti riješena u Sarajevu. To je ista politika koju imamo prema svakoj drugoj evropskoj zemlji," rekao je Bildt.
Na pitanje o mogućnosti trećeg entitetea, koji zagovaraju neki hrvatski političari, Bildt je odgovorio: "Neki od njih o tome pričaju oduvijek ali to nije opcija."
Iako nije skup od kojeg se očekuju konačni zaključci, okupljanje evropskih ministara vanjskih poslova moglo bi simbolično označiti početak završnice uobličavanja novog evropskog pristupa BiH.
Prema naznakama, on bi bio sadržan od, s jedne strane, mjera i ovlasti, a sa druge - snažne političke ličnosti koja bi bila u stanju nositi se sa, vjeruje se u Briselu, politički iznimno komplikovanim bh. prilikama i njihovim akterima.
„Mislim da je vrijeme da evropske članice konačno dogovore šta žele učiniti u BiH. Tokom nekoliko proteklih godina bilo je mnogo ideja kako Evropska unija može igrati veću ulogu u zemlji. Sasvim sigurno, budućnost BiH jeste u EU i sve što se može učiniti kako bi se prisustvo Unije u zemlji ojačalo, od velike je važnosti. Sada je zaista vrijeme da se svi dogovore kako ojačati evropsku delegaciju da bi bila efikasnija u poslu jačanja evropskih perspektiva ove zemlje," kaže direktor za Evropu Međunarodne krizne grupe, Sabine Freizer i dodaje:
"Mislim da je sada jasno da će uloga šefa delegacije biti jača - dio je to širih promjena, jer evropske delegacije širom svijeta postaju snažnije. Ta će osoba imati snažan mandat, a sada se dogovaraju detalji tog mandata - da li će ta osoba imati snažniju političku ulogu, da li će preuzeti nešto od odgovornosti za provođenje Daytonskog sporazuma, imati mogućnost da uvodi sankcije ako politički lideri ne rade na progresu, da li će biti u mogućnosti da obezbijedi dodatna finansijska sredstva za reforme u BiH - sve su to stvari koje se raspravljaju. Nadajmo se da će nešto biti dogovoreno već u ponedjeljak - kakav će biti stvarni mandat nove delegacije - tako da će biti jasnije šta radi delegacija, a šta visoki predstavnik. Ovo govorim zato što postoji nejasnoća kako će se uloge dijeliti, ali jasno je da će, vremenom, šef delegacije postajati sve snažniji u BiH. Biće to, konačno, osoba koja će biti odgovorna da pomogne BiH da se približi EU“.
Rad na evropskoj agendi
Bilo je dosta govora, pogotovo u bh. štampi, o tome da su u igri i sankcije. Maja Kocijančič, portparolka visoke predstavnice EU Catherine Ashton kaže:
Kocijančič: Ministri će razgovarati o ulozi EU, a također i o setu instrumenata koje bi EU mogla upotrijebiti u slučaju potrebe.
"Ministri će razgovarati o ulozi EU, a također i o setu instrumenata koje bi EU mogla upotrijebiti u slučaju potrebe. Kakvi će ti instrumenti biti – ministri će o tome tek govoriti. To je rasprava koja je još u toku. U ovom trenutku vam ne mogu reći više o tome."
RSE: Po Evropskoj komisiji, po hodnicima, priča se da je realno očekivati negdje u martu da će biti poznato ime novog šefa delegacije EU u BiH. Je li to tačno?
Kocijančič: Procedura je u toku. Ne mogu vam reći u kojem trenutku će se to baš dogoditi, ali ne vjerujem da će to biti ovaj ponedjeljak.
RSE: Šta sa visokim predstavnikom? Kako će uopšte ići taj proces transformacije? Postoji li ikakva ideja?
Kocijančič: O tome će razgovarati ministri. To je dio šire rasprave o poboljšanoj ulozi Evropske unije u BiH. U ovom trenutku imamo specijalnog izaslanika, gospodina Inzka, koji odlično obavlja svoj posao.
RSE: I konačno, recite mi – dugo se već čeka na paket koji gospođa Ashton priprema za BiH. Hoće li on biti, barem djelomično, predstavljen u ponedjeljak, ili moramo čekati naredni mjesec?
Kocijančič: Ja vidim ovu raspravu kao dio pripreme ovog paketa koji je već neko vrijeme u izradi, tako da smo u njegovoj finalizaciji – kakva će biti pozicija, kakva će biti politika EU za BiH. Vi znate da je to za nas prioritet. Za EU je stvarno važno da BiH dobije novu vladu što brže moguće i da se nastavi rad na evropskoj agendi, na svemu što je potrebno da bi Bosna i Hercegovina postigla napredak na putu evropske integracije.
Kažu u EK da se instrumenti eventualnih sankcija EU prema bh. političarima neće pretjerano razlikovati od onih kakvi se potežu u slučaju, recimo, Bjelorusije - zabrana putovanja, moguće zamrzavanje imovine i zabrana prisustvovanja važnim evropskim skupovima - slažu se izvori u Komisiji - bh. političari će, kao ljudi, sigurno preživjeti eventualne sankcije, ali je pitanje da li će ih preživjeti kao političari, jer smisao sankcija kakve će, barem na papiru, stajati na raspolaganju novom prvom čovjeku EU u BiH, je jasno simboličan, a njihova poruka je najprije namijenjena biračima koji će odlučiti da li i dalje poklanjati povjerenje osobi na koju se upire prstom.
Međutim, niko u Briselu ne započinje razgovor o BiH tako što će krenuti od sankcija - govori se, prije svega, o neophodnoj dozi odgovornosti domaćih političara prema glasačima i prema boljitku svih stanovnika zemlje predugo zaustavljene u reformama i evropskim integracijama.
Bilt: Neće biti sankcija
Bilt: Neće biti sankcijaNa pitanje novinara RSE u Briselu o BiH, švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt je rekao:
"Možete zaboraviti bilo kakve sankcije. Toga neće biti. Ono o čemu razgovaramo je način da pojačamo prisustvo Evropske unije u Bosni i Hercegovini. U toku je proces traženja novog šefa evropskog ureda kao i pronalaženje načina da tu osobu podržimo. To se neće dogoditi na ovom sastanku."
Komentarišući sadašnji politički vakuum u Bosni i Hercegovini, Bilt je izjavio:
"Oni su procesu formiranja vlasti. Zasada to ide brže nego u Belgiji, ako je to relevantno poređenje. Belgija je zasada svjetski rekorder u broju dana bez vlade, a za Bosnu i Hercegovinu može se reći da je u četvrtfinalu u tom natjecanju. Bio sam u Bosni i Hercegovini prije nekoliko sedmica i tada sam predvidio da će oni za dva mjeseca imati novu vlast. Vidjećemo da li sam bio u pravu. Ako se to dogodi, Bosna i Hercegovina će nadmašiti Belgiju."
"To je zemlja građana BiH tako da je na njima da odluče. Ako žele promijeniti ustav na ovaj ili na onaj način na njima je da se dogovore, na njima je da odluče o vladi, na njima je da odluče o ekonomskoj politici jer se nalaze u prilično teškoj ekonomskoj situaciji koja ne može biti riješena u Briselu već mora biti riješena u Sarajevu. To je ista politika koju imamo prema svakoj drugoj evropskoj zemlji," rekao je Bildt.
Na pitanje o mogućnosti trećeg entitetea, koji zagovaraju neki hrvatski političari, Bildt je odgovorio: "Neki od njih o tome pričaju oduvijek ali to nije opcija."