Tradicionalne partije predvođene desnim centrom zadržaće većinu u Evropskom parlamentu poslije majskih izbora, ali bi veliki uspon ekstremnodesničarskih i evroskeptičnih partija mogao da poremeti debate o budućnosti evropskog projekta, pišu svjetski mediji povodom ankete o izborima koju je objavio parlament.
Jačanje nacionalističkih osjećanja
Anketa pokazuje da će nastavak dominacije tradicionalnih partija omogućiti široku centrističku većinu za koju se očekuje da će podržavati prijedloge Evropske komsije, ali bi rast od oko 40 odsto na 14 odsto poslaničkih mjesta ekstremne desnice mogao donijeti političku neizvjesnost, navodi agencija Rojters (Reuters)
Evropska narodna partija (EPP) mogla bi uzeti 183 od 705 mjesta, ili 26 odsto u novom sazivu parlamenta, dok sada ima 29 odsto, pokazuju rezultati istraživanja u 27 članica Unije. Alijansa njemačkih demohrišćana iz CDU i CSU ostaće pojednačno najveća stranka sa 29 mjesta, dok će na drugom mjestu biti italijanska Liga. Rojters ocenjuje da 27 poslanika koliko bi vladajuća italijanska ekstremno desničarska stranka mogla dobiti "odražava jačanje nacionalističkog osjećanja širom Evrope nasuprot etabliranim pro-EU pokretima ".
Na drugom mjestu će biti grupa lijevog centra Socijalisti i demokrate sa 135 mesta, što je pad od šest na 19 odsto, uglavnom zbog odlaska britanskih ljevičara kojih više neće biti poslije Bregzita (Brexit). Britanski konzervarivci nisu u EPP-u pa će njihov izostanak pogoditi Evropske konzervativce i reformiste, koji će s trećeg mjesta po broju poslanika otići na peto.
Dvije ekstremno desničarske evroskeptične grupe će povećati udio u broju poslanika na 14 odsto s 10 odsto, uprkos tome što neće biti britanskog Ukipa. To su zapravo dobici italijanske Lige koja bi mogla da dobije 21 poslanika više, Alternative za Njemačku (AfD) s dobitkom od 11 poslanika i francuskog Nacionalnog okupljanja Marin le Pen (Marine Le Pen) sa šest poslanika.
Rojters ocenjuje da ima dosta nepoznanica ko će ići s kime i da bi moglo doći do preslagivanja u političkim savezima – nejasno je, na primjer, s kim će ići stranka francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) ili poljska vladajuća stranka Pravo i pravda, koji bi mogli imati 18 i 24 poslanika. Ako bi Makronovi poslanici ušli u centrističku Alijansu liberala i demokrata (ALDE) to bi bilo ukupno 93 poslanika, čime bi liberali bila treća grupacija po snazi u Evropskom parlamentu.
Poziv za buđenje mejnstrima
Briselski Politiko (Politico) piše da će s velikim dobicima populističkih stranaka sve mejnstrim grupe, osim ALDE, zabilježiti gubitke.
Rezultati ankete objavljeni u ponedjeljak su "alarmantan - mada ne potpuno šokantan - poziv za buđenje mejnstrim pro-EU političara, koji su decenijama kontrolisali moć u Briselu, ali su posljednjih godina izgleda zbunjeni kako da uzvrate na porast populističke i nacionalističke plime".
Politiko prenosi da bi Pokret pet zvijezda italijanskog vicepremijera Luiđi di Maja (Luigi Di Maio) mogao napustiti evroskeptičnu Evropu slobode i direktne demokratije u kojoj je AfD, pošto je Di Majo najavio da će stvoriti novu grupu ljudi koji slično misle sa strankama iz Hrvatske, Finske, Grčke i Poljske. Evroskpetične grupe će, prema rezultatima ankete, kontrolisati više od 14 odsto Evropskog parlamenta, što nije dovoljno da ugroze mejnstrim grupe, ali bi mogle biti znatna prepreka u nekim raspravama.
Centar uzvraća udarac
No, s druge strane, Maks But (Max Boot), koluminista Vašington posta (The Washington Post), ocjenjuje da se poslije kolapsa lijevog centra i uspona populističke desnice, centrističke snage u Evropi spremaju da uzvrate udarac,
"Uspon ekstremne ljevice i ekstremne desnice će se verovatno nastaviti u narednim godinama, ali postoje dobrodošli, mada skromni, znaci da centar uzvraća udarac", ocjenjuje But.
Koluminista uticajnog vašingtonskog lista smatra da je njemačka kancelarka Angela Merkel poslije neuspjeha na izborima i odlaska s čela stranke, ipak zadražala umjereni karakter Hrišćansko-demokratske unije, a i "pokazala je da je u dobroj formi" na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti, napadajući trampizam. Francuski predsjednik Makron, posle srozavanja rejtinga na vrhuncu snage pokreta Žuti prsluci, sada se oporavlja pošto je pokrenuo nacionalnu debatu kako bi pokazao da sluša narod.
But dodaje da je u Velikoj Britaniji u povoju centristička pobuna koja je navela sedam poslanika Laburističke partije da napusti stranku žaleći se da je partiju Džeremija Korbina (Jeremy Corbyn) "otela mašina politike tvrde ljevice" i da je postala "institucionalno antisemitska". On dodaje da bi sedmoro poslanika mogli slijediti drugi laburisti, ali i da bi im se mogli pridružiti proevropski konzervativni poslanici koji su sve frustriraniji što su njihovu stranku preuzeli zadrti Bregzitovci.
Borba centra i ekstrema prisutna je i u SAD, pošto je nekoliko republikanca najavilo mogućnost da na stranačkom glasanju za predsjedničku nominaciju izazovu predsjednika Donalda Trampa (Trump), dok se još važniji duel ekstremih i umjerenih snaga dešava u Demokratskoj partiji, smatra But. On ocjenjuje da će izbor demokratskog kadidata za predsjedničke izbore 2020. biti ključan - pokazaće da li će američka Demokratska partija krenuti putem Korbinovih laburista ili će opet biti "Klinton-Bler centristička stranka".
Teorije zavere prijete evropskom projektu
Autrijska novinarka Julija Ebner u Gardijanu (The Guardian) piše da se moraju zaustaviti teoretičari zavjere na internetu prije nego što unište demokratiju. "Organizovane mreže teoretičara zavjere su pokrenule opšti informativni rat širom Evrope. U srcu toga je QAnon pokret. On se proširio iz SAD u Evropu i Veliku Britaiju velikom brzinom, otimajući političke rasprave na društvenim medijima, kao i masovne proteste na ulicama proteklih mjeseci", navela je istraživačica pri londonskom Institutu za strateški dijalog.
Ebner ocenjuje da su uoči izbora za Evropski parlament teorije zavjere o EU i političkom establišmentu plodno tlo za populističke stranke. Zajednica QAnon pokrenuta na forumu 4chan se preklapa s mrežama ekstremno desničarskih pokreta u Evropi i nastale su grupe QEurope, QBritannia ili QDeutschland koje se "već pripremaju da utiču na ponašanje na glasanju na ključnim izborima koji će odrediti budućnost evropskog projekta", navela je ona.
Austrijska novinarka u mišljenju u Gardijanu zaključuje da se moraju naći rješenja za problem širenja teorija zavjera na društvenim medijima, među kojima bi mogli biti veća transparentnost algoritama društvenih mreža i odgovornost tehnoloških kompanija da bi se zaštitili izbori. Ebner ocjenjuje da nije dovoljno samo uklanjati ekstremističke sadržaje i naloge, već i da su potrebni propisi protiv "štetne infrastrukture i zlonamjernog ponašanja".