Evropske integracije najrealniji put nakon dejtonskog

Nakon 20. godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini je zaustavljen rat, ali razvoj zemlje nije onoliko dobar koliko bi trebalo da bude nakon toliko vremena, stoga treba što manje biti opterećen prošlošću kako bi BiH postala ekonomski stabilna zemlja, naveli su učesnici Međunarodne mirovne konferencije „Dvadeset godina mira-put naprijed“.

Mir je daleko najbolji način razvoja zemlje i njenog napretka, poručio je bivši malezijski premijer Tun dr. Mahathir bin Mohamad na otvorenju mirovne konferencije koja se održana u Sarajevu povodom obilježavanaja 20. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Puno je posljedica ostalo nakon rata, ne samo u ekonomiji, nego i u drugim sferama. U ratovima su na gubitku i pobjednici i poraženi, a mržnja ostaje i zemlje se suočavaju sa velikim izazovom obnove“, rekao je bivši premijer Malezije.

Govoreći o malezijskim iskustvima, budući da u toj državi žive ljudi tri različite rase, tri različite vjere i govore trima jezicima, Mohamad je Bosancima i Hercegovcima poručio:

„Svjestan sam da u BiH postoji antagonizam između tri različite religije i smatram da bi bilo vrlo značajno da se takve emocije reduciraju da se svedu na minimum, kako bi se zajednički radilo za boljitak svih u Bosni i Hercegovini“.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da je pred Bosnom i Hercegovinom nakon stoljeća ratova novo stoljeće, koje treba oblikovati tako da se bude što manje opterećeno prošlošću.

„Nije li upravo sam proces evropskih integracija najrealniji put nakon Dejtona, posebno u cilju usklađivanja sa evropskim standardima i osiguravanja najviših prava i sloboda. Vremenom će se zaštite etničkog interesa smanjivati, ali će zaštita ljudskih prava i pravosudnog sistema, ekonomskog puta i prosperiteta biti na prvom mjestu“, rekao je Izetbegović.

Da je nužno mijenjati Dejtonski okvir države smatra i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. U tome, pored međunarodnog faktora, kaže Mesić, mora postojati konsenzus i unutar zemlje.

„U Bosni i Hercegovini imamo one koji su na visokim dužnostima, ali ne priznaju BiH. Međunarodni instrumenti moraju biti takvi da njih isključe iz politike“, smatra Mesić.

„Dejtonski mirovni sporazum predstavlja minimalnu platformu za osiguranje mira u BiH. Međutim, ono što je zabrinjavajuće je što okvir Dejtonskog sporazuma ne osigurava adekvatan prostor za razvoj Bosne i Hercegovine. Ovdje dolazi na scenu Evropska unija koja je upravo u posljednjim mjesecima napravila značajne korake dalje kroz reformski program. Nadam se da će ovaj program reformi podsticati novi tip politike u Bosni i Hercegovini, koja će biti koncentrisana, pragmatična i usmjerena ka boljem razvoju zemlje“, naveo je Danilo Turk, bivši predsjednik Slovenije.

Organizatori jednodevne konferencije su Perdana Global Peace Foundation, Bosna Bank Inetrantional i Malezijsko-bosansko poslovno vijeće.