Izvor: Reuters, priredila: Una Čilić
Evropska komisija će u srijedu, 2. maja, predstaviti prijedlog za naredni sedmogodišnji budžet Unije, koji će da stupi na snagu 2021. godine. No, postavlja se pitanje na koji način će taj budžet biti formiran i da li će izlazak Britanije, koja je druga iza Njemačke po visini izdvajanih sredstava za EU, budžet, da promijeni način raspodjele sredstava. Ovo su samo neki od odgovora na pitanja koja se postavljaju oko budućeg bužeta Evropske unije.
Da li će Brexit uticati na budžet?
Naravno. Uprkos velikom i zavidnom britanskom popustu, gubitak druge po redu ekonomije Unije ostavit će rupu od najmanje deset milijardi eura godišnje.
Bogate zemlje, poput Holandije i Švedske, insistiraju na tome da ne žele da plate niti jedan dodatni cent, te zahtijevaju smanjenje budžeta. Međutim, izgubili su važnog saveznika, budući da je Britanija bila pokretačka snaga ranijih smanjenja budžeta.
S druge strane, siromašnije zemlje koje primaju mnogo više EU novca nego što daju u budžet su upozorili da neće prihvatiti manje novca iz Brisela.
Gubitak druge po redu ekonomije Unije, ostavit će rupu od najmanje deset milijardi eura godišnje
Za šta je budžet namijenjen?
Aktuelni budžet, odnosno Višegodišnji finansijski okvir za period 2014-2020, kako se tačno zove, iznosi hiljadu i sto milijardi, odnosno 155 milijardi godišnje. Većina budžeta odlazi na subvencioniranje poljoprivrednika, poboljšanja u siromašnijim regijama, kao i promovisanje saradnje. Oko 39 posto odlazi na podršku poljoprivredi, ruralni razvoj i srodna područja, a 34 posto na ekonomsko, socijalno i regionalno povezivanje.
Zakonodavstvo i administracija koštaju oko 10 milijardi godišnje ili šest posto od ukupnog budžeta.
Da li će se promijeniti način raspolaganja budžeta?
EU povjerenik za budžet Guenther Oettinger obećao je da će predložiti trošak jednak ovom postojećem, uprkos Brexitu.
EU lideri očekuju da će više novca biti dodijeljeno u različite svrhe poput policijske granične službe za kontrolu imigracije. Izvor za Reuters rekao je da će Komisija predložiti da se izdaci za čuvare granica upetorostruče na 25 milijardi eura tokom 2021-07 budžetskog perioda. Pored toga, planiraju se izdvajanja za nauku, tehnološka istraživanja i saradnju, kao i zajednički EU projekat odbrane.
Kako bi se napravio prostor za ove troškove, Oettinger spominje smanjenje budžeta za poljoprivrednu i regionalnu podršku za šest posto.
EU lideri očekuju da će više novca biti dodjeljeno u različite svrhe poput policijske granice za kontrolu imigracije
Da li je sve dogovoreno?
Iako postoji neformalan rok za dogovor sredinom sljedeće godine, pred zemljama članicama i Evropskim parlamentom su teški razgovori.
Njemačka i Francuska, dva najveća budžetska izdvajača sa 19 i 17 posto učešća, spremni su da popune neke od rupa koje izlazak Britanije ostavlja. No to popunjavanje praznine desit će se samo ako budžet odgovara njihovim prioritetima. Iz Pariza, na primjer, žele da dio budžeta bude raspoređen na devetnaestočlanu eurozonu, te za dio planova za jačanje jedinstvene EU valute. Sa svojim tradicionalno snažnim poljoprivrednim lobijem, Francuska će vrlo vjerovatno da brani farmere od pritiska da se smanji EU subvencija.
Šta je najveća prepreka?
Osim mogućih reformi za poljoprivredni budžet, zvaničnici očekuju da će najveći izazov da bude na borbi između bivših komunističkih zemalja na istoku i bogatih zemalja koje većinski doprinose budžetu - oko toga šta Brisel vidi kao prijetnju demokratiji i zakonodavstvu, naročito u Poljskoj i Mađarskoj. Čelnici tih zemalja poriču da krše EU zakone i vrijednosti kako bi dublje utvrdili svoju moć.