Vaš browser nepodržava HTML5
Memorijalni centar Potočari, 11.07.2011.
(Memorijalni centar Potočari)
Rezolucijom Parlamenta Evrope s početka 2009. godine, 11. juli proglašen je Evropskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Taj primjer slijedile su zemlje regije, izuzev Bosne i Hercegovine, u kojoj nema saglasnosti ni o zajedničkom danu žalosti.
Proglašen je u Federaciji i Brčko distriktu, za razliku od Republike Srpske gdje se ne obilježava 11. juli. I zemlje širom svijeta usvojile su Rezoluciju kojom se osuđuje zločin nad Bošnjacima Srebrenice i pruža podrška njihovim porodicama.
Evropski parlament je usvajajući Rezoluciju o Srebrenici događaje iz jula 1995. godine zvanično označio kao „genocid i kao najveći ratni zločin u Evropi poslije završetka drugog svjetskog rata". Dokument je tek podsticaj da se uradi više, za pravdu, žrtve i njihove porodice, kaže jedan od inicijatora donošenja Rezolucije, poslanik iz Slovenije Jelko Kacin.
„Ova Rezolucija nije namijenjena mrtvima, mada govori o mrtvima, nego je namijenjena živima, njihovoj rodbini, prijateljima, ljudima koji žive u Bosni i Hercegovini, i namijenjena je cijelome regionu“, poručio je Kacin.
Protekle sedmice, ali i ponedjeljak, evropski parlamentarci nose cvijet na reveru, u zelenoj i bijeloj boji – što je simbol genocida u Srebrenici, sjećajući se žrtava i podsjećajući na osnovnu ideju Rezolucije Evropskog parlamenta: da se takav zločin nikada više nikom ne ponovi.
Diana Wallis potpredsjednica Parlamenta, koja je, uz Jelka Kacina, jedna od najzaslužnijih za proglašenje 11. jula Danom evropskog sjećanja na žrtve genocida.
„Pokušali smo učiniti nešto Rezolucijom ovog Parlamenta, koja je po mom mišljenju bila od koristi. Imala je odjek u parlamentima u regionu. Mislim da nam to treba, da ljudi mogu da shvate šta se desilo, da počnu iznova da grade živote i zajednice. Mislim da je važno da se sjećamo, da uvažavamo, ali i da međunarodna zajednica pomogne Bosni i Hercegovini da se kreće naprijed“, rekla je Wallis.
Tanja Fajon, poslanik Evropskog parlamenta kazala je:
„Svi smo sad u Strazburu nosili cvijeće koje su napravile žene za uspomenu na sve žrtve genocida u Srebrenici. Mislim da je to bilo jako dobra akcija. Razgovarali smo o tome. Ja se nadam da ćemo i u budućnosti raditi sve da bismo našli pravdu za sve“.
Kacin: Rezolucija korak u dobrom pravcu
Zemlje regije su već usvojile vlastite dokumente – identične evropskoj Rezoluciji, izuzev Srbije koja nije “poštovala” riječ genocid. Bosna i Hercegovina – zemlja u kojoj se zločin dogodio, i pored više pokušaja nema Rezoluciju o osudi genocida.
Poslanik Jelko Kacin:
„Problem Bosne i Hercegovine u ovom momentu je da je podijeljena na Federaciju i Republiku Srpsku i da se unutar tih dioba ljudi opredjeljuju oko Srebrenice i svega što se tamo desilo. Zato je to pitanje međusobnog povjerenja, pitanje političke atmosfere, pitanje ovog historijskog momenta. Naša Rezolucija je svakako korak u pravom pravcu, ali to treba završiti u Bosni i Hercegovini“, smatra Kacin.
U Rimu je na dan ukopa novoidentifikovanih žrtava održan okrugli sto “Srebrenica 1995. - 2011 – šta se promijenilo?“. Između ostalog, promijenio se odnos ove države prema prema genocidu u Srebrenici, jer je održavanje skupa veoma značajno, javlja Azra Nuhefendić.
„Značajan je zato što je prvi te vrste u Italiji. Glavni govornik je bila Carla del Ponte, bivši tužilac Međunarodnog suda u Hagu. To je također jako značajno zato što – kad je Carla del Ponte prije nekoliko godina još bila glavni tužilac, i kada je došla u Rim da traži pomoć od tadašnjeg ljevičarskog predsjednika vlade Romana Prodija i njegovog ministra inostranih poslova D'Aleme, nijedan od njih dvojice 'nije našao vremena' . To je ustvari bio zvanični odgovor italijanske politike prema pitanju ratnih zločina i rada Međunarodnog suda u Hagu, tako da je ova komemoracija koja je danas održana, značajan pomak da se ne zaborave žrtve genocida i da se ne zaboravi ono što se dogodilo.“
U mnogim zemljama svijeta usvojene su Rezolucije o Srebrenici i održavaju se komemorativni skupovi – na primjer u više američkih država i u Kanadi.
Brian Masee iz kanadskog Parlamenta ovog 11. jula je u Potočarima.
„Dolazeći iz Kanade, koja je multietnička i multireligiozna, znam da to zahtjeva puno posla, puno truda, ali zato smo mi prepoznali sličnu situaciju u Bosni i Hercegovini i tu smo danas da uspostavimo bolje odnose između ove dvije države“, poručio je Masee.
Osim sjećanja na žrtve, Srebrenici je potrebna konkretna pomoć, ističe Amir Kulagić, jedan od malobrojnih koji je preživio pakao Srebrenice.
„Srebrenica vjerojatno prolazi najteži period u svojoj 2.000 godina dugoj istoriji, kada se na svakom koraku osjećaju posljedice rata i stradanja. Još uvijek mnoge porodice nisu pronašle pomrtne ostatke svojih najmilijih, još uvijek imamo porušena sela koja zjape prazna, još uvijek imamo nepovjerenje među građanima Srebrenice. Pozivam evropske države i sve prijateljske vlade iz svijeta - pomozite Srebrenici!“ kazao je Kulagić.