Nekoliko evropskih zemalja priprema se za postepeno ublažavanje restriktivnih mjera uvedenih u borbi protiv širenja korona virusa koje su na snazi već mjesec dana, no stručnjaci upozoravaju na opasnosti drugog vala masovnih zaraza te napominju da će za povratak u normalnost kakva je bila prije pandemije proći još mnogo vremena, pišu svjetski mediji.
Prva ublažavanja
Italija, Austrija i Danska jedne su od prvih zemalja koje su pokrenule postepeno ublažavanje mjera zabrane uvedenih protiv epidemije novog korona virusa. Njihova iskustva pokazat će put stotinama miliona drugih Evropljana koji žive u izolaciji, napisao je Volstrit žurnal (The Wall Street Journal).
Ukidanje mjera zabrane teći će postepeno, fabrike će nastaviti proizvodnju mnogo prije nego što će restorani i barovi otvoriti svoja vrata ili prije nego ljudima bude dozvoljeno okupljanje na javnim događajima. Planovi vlada uključuju obavezno nošenje maski, opsežno testiranje, uvođenje aplikacija za mobitele s ciljem suzbijanja širenja virusa te osposobljene bolnice posvećene liječenju zaraženih. Ipak, naglašava Volstrit žurnal, izbjegavanje drugog vala masovnih infekcija glavna je briga u Evropi.
Italija, koja se bori protiv korona virusa od kraja februara i sprovodi najstrožije mjere za fizičku distancu u Evropi, bit će među prvima koja će testirati teren života nakon restrikcija. Očekuje se da će neke fabrike koje su bile zatvorene, naredne sedmice dobiti zeleno svjetlo za pokretanje proizvodnje. No, za slobodno napuštanje svojih domova građani će čekati još najmanje mjesec dana, dodaje list. Vlada, koja poručuje da će ljudi morati da nauče kako da koegzistiraju s virusom, još radi na detaljima.
Austrija je u ponedjeljak postala prva evropska država koja je objavila detaljan plan puta za ukidanje mjera zabrane i prva ublažavanja počinju 14. aprila. Češka, koja je također rano i agresivno djelovala protiv epidemije, saopštila je kako započinje postepeno otvaranje nekih trgovina, dok su Danska i Norveška najavile postepeno otvaranje nakon 20. aprila.
Vijesti iz Austrije i drugih zemalja vrše pritisak na ostale evropske lidere, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, da pruže mapu puta za ukidanje ograničenja na njihovu privredu, ističe Volstrit žurnal. Merkel je nedavno izjavila da Njemačka još nije spremna za ublažavanje mjera zabrane.
‘Iz crnog u sivo’
Iako broj smrtnih slučajeva od Covid-19 raste širom svijeta, mnoge evropske zemlje razmišljaju o strategiji izlaska iz blokade i ublažavanju mjera zabrane naročito u Evropi i SAD, piše agencija Asošijetid press (The Associated Press) ističući kako je želja za povratkom u normalnost djelomično vođena štetom po svjetsku ekonomiju.
Banka Francuske rekla je da je francuska ekonomija ušla je u recesiju, s procijenjenim padom od šest odsto u prvom kvartalu u poređenju s prethodna tri mjeseca, dok se Njemačka, evropska ekonomska sila, također suočila s dubokom recesijom. Stručnjak je rekao da će se njemačka ekonomija ove godine smanjiti za 4,2 odsto, dodaje AP.
Ne navodeći pojedinosti, francuske vlasti su otvoreno počele govoriti o planiranju kraja mjera zabrane čiji rok u toj zemlji ističe 15. aprila, dok je ured predsjednika ipak najavio produženje mjera. "Za kraj zatvaranja, nećemo prelaziti iz crnog u bijelo; idemo iz crne u sivo", rekao je vrhunski francuski epidemiolog Žan Fransoa Delfreisi (Jean-François Delfraissy) u radijskom intervjuu.
Britanski vladini zvaničnici, obasuti povećanim brojem smrtnih slučajeva većim od 7.000, rekli su da su male šanse da će se ukinuti mjere zabrane iako njihov rok ističe sljedeće sedmice. U Španiji, u kojoj je od sada od Covid-19 umrlo više od 14.000 ljudi, vlasti najavljuju postepeno vraćanje u "normalan život" nakon 26. aprila ističući kako će korake i ublažavanje mjera zabrane diktirati stručnjaci.
U Italiji je većina rasprava o ublažavanju mjera zabrane fokusirana na otvaranje industrija, ukazuje Asošijetid pres. Neki od prijedloga uključuju izdavanje potvrda o imunitetu, za koje bi bili potrebni testovi krvi na antitijela i omogućavanje mlađim radnicima da se prvi vrate na posao jer su manje osjetljivi na virus.
Kako živjeti s virusom
Vlade u evropskim državama žarko žele dati svojim građanima osjećaj nade i ponovo pokrenuti privredne aktivnosti, ali u sjeni te želje je stvarni rizik od drugog vala masovnih infekcija i smrti, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) ističući da je poruka stručnjaka da sljedeća faza nije povratak normalnosti već kako živjeti s pandemijom, vjervotano još dugo vremena.
Pažljivo, i s puno upozorenja, neki su se dijelovi Evrope odlučili za postepeno ublažavanje mjera ograničenja koja su na snazi već gotovo mjesec dana: Austrija dopušta malim trgovinama da nastave posao nakon Uskrsa, Danska otvara jaslice i osnovne škole, a Češka planira ukinuti zabranu putovanja svojim sugrađanima.
Noseći masku za lice i govoreći iza pleksiglasa, austrijski kancelar Sebastijan Kurc (Sebastian Kurz) ilustrovao je kako bi nova norma mogla izgledati kada je ove sedmice najavio "postepeno uskrsnuće ekonomije". Ipak je naglasio da će vlada stalno nadzirati situaciju i, ako bude potrebno, ponovo nametnuti mjere ograničenja. No, ocjenjuje njujorški list, koliko je prerano dopustiti nastavak nekih aktivnosti - i kojih aktivnosti - je najvažnije pitanje.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, Hans Kluge upozorio je u srijedu da je uprkos nekim "pozitivnim znakovima", prerano ukinuti mjere zaštite. Umjesto da traže povratak normalnosti, mnogi stručnjaci upozoravaju da je život s virusom možda nova norma, barem u mjesecima koji dolaze. Jedino kada bi svijet mogao očekivati povratak onome što nalikuje normalnosti od prije korona virusa je nakon pronalaska vakcine. Do tada, upozoravaju stručnjaci, prijetnja od drugog vala epidemije je stalna.
Mnoge druge zemlje u Evropi oklijevaju s uvođenjem plana ublažavanja mjera zabrane, naglašava Njujork tajms. Evropska komisija odustala je od planiranja da ovaj sedmice predstavi "mapu puta" za ukidanje ograničenja nakon što je nekoliko glavnih gradova upozorilo da bi takav potez poslao opasnu poruku u trenutku kada se od miliona građana traži da ostanu kod kuće.