"Djelujte sada ili će klimatske promjene nanijeti katastrofalne štete Evropi." Ovo je otrežnjujuća poruka koju su naučnici poslali liderima Evropske unije nakon objavljivanja prvog velikog izvještaja o klimatskim rizicima Evropske agencije za okoliš (EEA).
Agencija za okoliš, tijelo Evropske unije (EU) koje izvodi nezavisna istraživanja kako bi informisala zakonodavce, upozorila je da su zemlje članice nepripremljene za efekte klimatskih promjena čak iako svijet uspije da ograniči rast globalnih temperatura na 1,5 stepena Celzijusa, kako je postavljeno Pariškim sporazumom.
Svaka dodatna desetina stepena dovodi do više poplava, dugogodišnjih suša i iscrpljujućih vrućina, rekli su istraživači, što znači da Brisel i vlade EU moraju da ubrzaju pripreme za zaštitu.
"Ako se sada ne preduzmu odlučne mjere, većina identifikovanih klimatskih rizika mogla bi da dostigne kritične ili katastrofalne razine do kraja ovog vijeka", kaže se u sažetku izvještaja.
Pesimistični scenario
Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, zagrijava se dvostruko brže od globalnog nivoa, navodi EEA. Čak i da evropske zemlje uspiju da uspore zagrijavanje, globalne temperature već su više od jednog stepena Celzijusa nego u predinustrijskom periodu.
Agencija je rekla da moguća izazvana šteta dijelom zavisi od toga da li će zakonodavci djelovati odmah kako bi pripremili društva da ono što predstoji. Na primjer, navode se mjere redizajniranja infrastrukture ili uvođenja zakona koji bi zaštitili radnike od vrućina koji rade napolju.
Bez hitnog djelovanja EEA je rekla da većina od 36 klimatskih rizika sa kojima se suočava Evropa može da dostigne "kritične ili katastrofalne nivoe" u ovom vijeku. Među rizicima su ugroženo zdravlje, usjevi i infrastruktura.
Pročitajte i ovo: Kako klimatske promjene pogađaju evropske ratare?U brojevima, pesimistični scenario do kraja vijeka znači da će, kako kaže EEA, "stotine hiljada ljudi umrijeti od toplotnih udara i ekonomskih gubitaka samo zbog poplava koji bi mogli da premaše jedan trilion eura godišnje".
Ovo uveliko prevazilazi 650 milijardi eura gubitaka zbog vremenskih neprilika i ekstrema vezanih za klimatske promjene koji su pogodili EU od 1980. do 2022.
"Analiza pokazuje da se Evropa suočava sa hitnim klimatskim rizicima koji se povećavaju i rastu brže nego što se naša društva pripremaju", rekla je Leena Yla-Moninen, izvršna direktorka EEA.
Rizici koji rastu brže, jer zagađivanje fosilnim gorivima zagrijava planetu, jesu poremećaji izazvani vrućinom, iznenadne poplave, zdravlje ekosistema obala rijeka i mora što opet, kako naglašava izvještaj, ukazuje na potrebu za fondovima solidarnosti koji bi nudili oporavak od katastrofa.
Vaš browser nepodržava HTML5
Smrtonosni vjetrovi Balkana: Zagađenje bez granica
Klimatska žarišta Evrope
Kada su istraživači procijenili šest rizika za južnu Evropu koju su opisali kao "žarište" na starom kontinentu, otkrili su da je potrebno hitno djelovati kako bi se zaštitili usjevi i ljudi, zgrade i priroda od šumskih požara.
Evidentan je određeni stepen prilagođavanja, kaže izvještaj, ali je nedovoljan, kako je rekao Robbert Biesbroek, jedan od autora izvještaja sa Univerziteta Wageingen, prenosi Guardian. "Nije dovoljno brzo i ne dopire do onih kojima je najpotrebnije", rekao je Biesbroek, "prilično je zastrašujuće".
Izvještaj takođe upozorava na "kaskadne i složene" rizike, za koje navode da ih sadašnji testovi otpornosti na stres u finansijskom sektoru vjerovatno potcjenjuju. Vrućine će isušiti južnu Evropu, na primjer, uništavajući usjeve i smanjujući zalihe vode, ali će takođe stvrdnuti tlo što će povećati rizik od bujičnih poplava i isušiti vegetaciju, što opet znači da šumski požari mogu brže da se šire.
Pročitajte i ovo: Probijanje granice zagrijavanja od 1,5 Celzijusa 'upozorenje čovječanstvu'Vlade koje pokušavaju da odgovore na nekoliko kriza istovremeno biće opterećenije resursima, kao i zajednice koje ne uspiju da se pripreme.
"Rizici jednostavno nadmašuju razvoj politika", rekao je Blaž Kurnik iz grupe za uticaje i prilagođavanje EEA.
Pet velikih rizika
Pet stvari koje poručuje prvi veliki EU izvještaj o klimi, kako je napisao Politico, su da se poljoprivreda mora promijeniti; način prehrane treba da evoluira; jug Evrope je pod rizikom; obnova prirode nije proizvoljna; prijeti katastrofa ako EU lideri ne budu djelovali nakon junskih izbora.
1. Poziv nakon izbora za Evropski parlament:
"Pripremite Evropu za klimatske promjene". Pripremanje za klimatske promjene traži velike decenijske investicije, koje prevazilaze okvire evropskih izbornih ciklusa, ali EEA izvještaj ne ostavlja nikakvu sumnju da se mora djelovati odmah.
2. Obnova prirode nije proizvoljna:
Potreba za djelovanjem je najakutnija u prirodnim ekosistemima Evrope. Riječne i morske obale već su suočene sa "kritičnim" prijetnjama, upozorila je procjena, jer klimatske promjene pojačavaju prakse neodrživog upravljanja i industrijsko zagađenje.
3. Poljoprivreda i ishrana se moraju mijenjati:
Evropska komisija ne može više da se olako odnosi prema poljoprivrednicima koji protestuju. "Politika i upravlja u EU imaju ključnu ulogu", u održivoj proizvodnji hrane, navodi izvještaj. "Smanjenje zagađenja od poljoprivrednih i industrijskih aktivnosti trebalo bi biti prioritet za zaštitu evropskih ekosistema pod klimatskim promjenama."
4. Evropa ne može da čeka sa zaštitom od porasta mora:
S obzirom da se mora dižu nekoliko milimetara godišnje, zaštita evropskih obala možda se ne čini hitnim problemom, iako izvještaj priznaje da u posljednje vrijeme nije bilo velikih razornih obalnih poplava.
Značajno, obalne zajednice, koje uključuju velike gradove EU poput Amsterdama, suočavaju se s rastućim rizikom prodora slane vode, što dodatno povećava probleme s nedostatkom vode u Evropi.
5. Najteže je pogođena južna Evropa:
Kontinentalna regija najosjetljivija na klimatske uticaje, naočito ekstremne vrućine i suše, je južna Evropa. Mnoge južne regije Evrope takođe imaju stope nezaposlenosti, siromaštva i iseljavanja više od prosjeka, što je faktor koji otežava prilagođavanje klimatskim promjenama.
Ključ u saradnji
Bez odlučnog i hitnog djelovanja, upozorio je izvještaj, mnogi od klimatskih rizika koji su identifikovani mogli bi da postanu katastrofalni. Kako bi se smanjili klimatski rizici i bolje prilagodilo na zagrijavanje, preporučuje se da EU i njene članice sarađuju na nivou lokalnih i regionalnih tijela.
"Jasno je da je u našem interesu da se prilagodimo rizicima koje više ne možemo da izbjegnemo, uključujući i bolju pripremljenost na velike ekstreme i iznenađenja i izbjegavanje da rizici dalje izmaknu kontroli tako što će se smanjiti staklenički gasovi", rekao je Maarten van Aalst, generalni direktor Kraljevskog meteorološkog instituta Holandije.
Pročitajte i ovo: Šestero mladih Portugalaca tuži 32 evropske države zbog klimatskih promjenaSven Harmeling, iz Climate Action Network Europe, rekao je da Evropa "može učiniti više, čak i do 2030.", kako bi smanjile emisije sagorjevanja uglja, nafte i plina, te da takođe može pojačati ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama, posebno očuvanjem ekosistema poput močvara i šuma koji mogu da apsorbuju ugljenik i djeluju kao prirodne barijere za ekstremne vremenske uslove.
Harmeling je pozvao da svi napori za smanjenje uticaja zagrijavanja "moraju to postići na način koji osigurava društvenu i ekonomsku korist za sve."
Izvještaj je veliki "poziv na buđenje" za cijeli kontinent, rekao je Manon Dufour, direktor klimatske organizacije E3G u Briselu, prenosi AP, dodajući da bi dokument mogao da ima implikacije na klimatske politike u Evropi na regionalnom ali i na nacionalnim nivoima.
Na evropskom nivou, Dufour je rekao da izvještaj "otvara oči" evropskim liderima koji su trenutno najviše fokusirani na sigurnosna pitanja, dok klima može da utiče na ekonomsku i energetsku sigurnost.