Pandemija, čini se, nije prekinula proizvodnju, distribuciju i trgovinu drogama, navodi se u najnovijem izvještaju Policijskog ureda Evropske unije (EUROPOL) i Evropskog centra za nadzor nad drogama i ovisnicima (EMCDDA).

U izvještaju se navodi kako se trgovina heroinom, kokainom, kanabisom i sintetičkim drogama nastavila, uključujući i onu putem "Balkanske rute", tokom pandemije COVID-a 19, bolesti koju izaziva novi korona virus SARS-Cov-2, usprkos različitim mjerama ograničenja, uključujući i zatvaranje granica koje su zemlje poduzele.

Kanabis iz Albanije, hašiš iz Maroka, heroin preko Bugarske

EUROPOL i EMCDDA navode kako se očekuje da će proizvodnja kanabisa na Zapadnom Balkanu porasti jer su se agencije za provođenje zakona fokusirale na poštivanje mjera ograničenja.

Pri tome je posebno imenovana Albanija za koju se u izvještaju navodi da je “proizvođač biljnog kanabisa za europsko tržište”.

“Neke trgovačke rute za drogu koje idu preko zapadnog Balkana do ostatka regije i EU-a i dalje se koriste, što zaključujemo na temelju nedavnih velikih zapljena biljnog kanabisa u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji”, navodi se u izvještaju uz pozivanje na ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore i Sjeverne Makedonije te Upravu carina Srbije. Kao primjer se navodi da je početkom maja 2020. u blizini albansko-grčke granice prijavljena zapljena tone kanabisa.

RSE/Video, 2018.

Fakat: Da li migranti u BiH krijumčare drogu i oružje?

“Važno je napomenuti da je Bugarska, jedna od glavnih ulaznih točaka za heroin u EU na 'Balkanskoj ruti', izvijestila da su broj zapljena i veličina pojedinih pošiljki smanjeni tokom izvještajnog razdoblja. Razlozi za to su nejasni, ali pandemija COVID-19 vjerojatno je utjecajan faktor jer su organizirane kriminalne skupine mogle imati poteškoća u transportu droge.

RSE/Video, 2019.

Balkanski kriminalci na svetskom putu droge

Slično je zabilježeno i u drugim zemljama (Austrija, Hrvatska, Francuska, Portugal, Španjolska), gdje se u tom razdoblju smanjio ili broj zapljena ili količina heroina u pojedinačnim zaplijenjenim pošiljkama”, navodi se u izvještaju.

Pročitajte i ovo: Triput veća potrošnja kokaina u Zagrebu, tko je odgovoran?

Ipak, EUROPOL i EMCDDA navode da se trgovina heroinom nastavila tokom pandemije usprkos različitim mjerama koje su zemlje poduzele duž glavnih putova trgovanja ljudima. Nastavljen je, piše u izvještaju, kroz kopneni prijevoz komercijalne robe koja se često koristi kao krinka.

“U toku ovog razdoblja zabilježene su značajne zapljene heroina duž 'Balkanske rute', unatoč pandemiji COVID-19. Primjerice, zajednička operacija turskih i bugarskih vlasti dovela je do zapljene 72 kilograma heroina u Bugarskoj krajem marta 2020.

Osim toga, u prvim mjesecima ove godine u Turskoj je prijavljeno nekoliko velikih zapljena heroina, a dvije zapljene od po više od 100 kilograma u istočnoj Turskoj krajem aprila 2020. sugeriraju da se protok iz Afganistana u Tursku nastavlja.

Pored toga, zajednička operacija turske i nizozemske policije krajem februara 2020. dovela je do nekoliko važnih zapljena heroina ukupne količine 2.384 kilograma u pet zemalja (1.105 kilograma u Kazahstanu, 703 kilograma u Njemačkoj, 350 kilograma u Poljskoj, 171 kilograma u Nizozemskoj i 55 kilograma u Turskoj”, navodi se u izvještaju.

EUROPOL i EMCDDA navode i da je početkom maja oduzeto 500 kilograma kokaina s broda koji je pod zastavom Crne Gore plovio iz Brazila preko Velike Britanije do luke Hamburg u Njemačkoj.

Pročitajte i ovo: Brod 'Budva' isplovio dva dana nakon što je otkriveno pola tone kokaina

Dalje se navodi da je Maroko glavni izvor konopljine smole (hašiša) koja se koristi u Evropi.

“Između prve sedmice marta i prve sedmice maja 2020., jedinice za provođenje zakona zaplijenile su više od 15 tona smole kanabisa u Maroku tokom nekoliko ciljanih policijskih operacija.

Osim toga, libanonske vlasti sredinom marta 2020. godine napravile su najveću zapljenu smole kanabisa u svojoj povijesti, ukupno 25 tona. Pošiljka je bila namijenjena afričkoj zemlji, vjerojatno u tranzitu prema evropskom tržištu”, navodi se u izvještaju EUROPOL-a i EMCDDA.

Ove agencije EU-a navode da organizirane kriminalne skupine prilagođavaju svoje načine rada trenutnoj situaciji, iskorištavajući sigurne komunikacijske kanale, aplikacije koje šifriraju razgovora poput Telegrama i Signala, te prilagođavajući modele prijevoza, rute trgovine i metode prikrivanja.

RSE/Video, 2017.

Ilegalni kanabis

Primijećena je i povećana razina nasilja među dobavljačima i distributerima na srednjoj razini. Primijećen je i porast lokalnih sukoba između suprotstavljenih skupina oko distribucije i teritorija, najviše u Danskoj, Finskoj, Francuskoj i Švedskoj.

“Čini se da internetska i tzv. darknet tržišta, društveni mediji i sigurne šifrirane komunikacijske aplikacije igraju istaknutiju ulogu u nabavi droga na razini korisnika. Kućne isporuke, manje licem u lice i manje oslanjanje na gotovinu kao oblik plaćanja čine se sve češćim i moguće je da će se promjene ponašanja, kad se uspostave, zadržati i dugoročno”, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Nešto viša cijena kanabisa u zemljama članicama Evropske unije implicira da je dolazilo do nestašice.

Dalje se, između ostalog, navodi da pandemija COVID-a 19 nije ostavila traga na proizvodnji heroina uz objašnjenje kako to nije iznenađujuće s obzirom na sezonu dozrijevanja i branja maka od kojeg se pravi.

Količina zaplijenjenog kokaina sugerira i da je trgovina kokainom ostala ista, piše u izvještaju, iako se primjećuje porast njegove cijene i smanjenja čistoće što, navodi se, ukazuje da je u pojedinim državama i gradovima dolazilo do njegove nestašice.

Cijene sintetičkih droga (amfetamini i MDMA) su porasle što, prema mišljenju ove dvije agencije Evropske unije, sugerira nestašicu kemikalija od kojih se proizvode, a koje se uglavnom uvoze iz Kine. Između ostalog, navodi se i da je pala potražnja za sintetičkim drogama budući da su klubovi i slični objekti bili zatvoreni, kao i muzički festivali, gdje se one uglavnom konzumiraju. Njihova proizvodnja najveća je u Nizozemskoj i Belgiji.

Pranje novca i korupcija

U izvještaju se, između ostalog, zaključuje da su uočene promjene u načinu na koji se nabavljaju droge.

U Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Finskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj uočeno je veće korištenje mobilnih aplikacija. U Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Finskoj i Nizozemskoj primijećena je veća upotreba tzv. darkneta, a u Bugarskoj, Hrvatskoj i Nizozemskoj uočeno je i veće korištenje klasične internetske mreže.

Upozorava se da bi regulatori koji se bave borbom protiv pranja novca i drugi profesionalci iz ovog sektora trebali predvidjeti i spriječiti pokušaje organiziranih kriminalnih skupina koje bi mogle iskoristiti nestabilnu ekonomsku situaciju za pranje novca zarađenog trgovinom drogama, primjerice preuzimanjem propalih biznisa, kupovinom nekretnina, umjetnina, kroz promet u restoranima, kazinima, kozmetičkim salonima i slično.

Ukazuje se i na mogućnost da organizirane kriminalne skupine iskoriste lošiju ekonomsku situaciju i više korumpiraju lokalne vlasti i službenike agencija za provedbu zakona.