Sistematski napori da se ugrozi dogovor o novom imenu Makedonije, u kombinaciji sa pojačanom saradnjom Ankare i Moskve, glavni su razlozi nedavne eskalacije napetosti između Grčke i Rusije, kažu diplomatski izvori u analizi briselskog portala EURACTIV.com.
Odnosi između Atine i Moskve su se pogoršali u posljednje vrijeme nakon što odluke grčke vlade 11. jula da protjera dvojicu ruskih diplomata i zabrani dolazak još dvojice.
Grčka vlada je rekla da posjeduje dokaze da su oni pokušali da podriju nedavni dogovor između Grčke i Makedonije, koji bi Skoplju treba otvoriti put ka ulasku u NATO.
Atina kaže da su o ovome informisali Rusiju već duže vrijeme.
Kremlj je izjavio da Sjedinjenje Države stoje iza ovog poteza, koji je, preme ruskom ambasadoru u Atini Andreju Moslovu, ‘razočaravajući’.
Novinska agencija TASS je 19. jula izvjestila da će ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otkazati planirani sastanak u Atini u septembru zbog napetosti između dvije zemlje.
‘Mislim da u trenutnoj situaciji ova posjeta gubi svoj momentum, bar što se tiče rokova o kojima smo razgovarali, to jeste u septembru,’ izjavio je ruski ambasador.
‘Pitali su da posjete Atinu i mi smo poslali poziv... Lavrov je dobrodošao u Atinu,’ izjavio je grčki izvor za EURACTIV.
Grčki amabasador u Moskvi je u petak pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Rusije radi daljnjih objašnjenja po pitanju protjerivanja dvojice diplomata, ali nisu najavljene nikakve uzvratne mjere.
I Skoplje i Atina su upozorili Evropsku uniju i Sjedinjene Države oko ruske mobilizacije u regionu uoči referenduma o imenu koji će se na jesen održati u Makedoniji.
Makedonski premijer Zoran Zaev nedavno je izjavio da je grčki biznismen koji ima bliske veze sa Moskvom platio građanima Skoplja da ‘vrše nasilje’ uoči referenduma.
Pored toga, ministrica odbrane Radmila Šekenriska je 13. jula izjavila da njena zemlja neće dozvoliti Moskvi da ugrozi sporazum o imenu sa Grčkom.
‘Bilo je sistematskih napora od strane ruskih krugova da podriju sporazum o imenu,’ izjavili su diplomatski izvori za EURACTIV, dodajući da su također pokušali da pojačaju svoj uticaj u Grčkoj pravoslavnoj crkvi i kod jeruzalemskog patrijarha.
Uloga Turske
Novi odnos snaga u širem regionu je još jedan faktor koji je doprinijeo eskalaciji napetosti između Moskve i Atine.
Približavanje Turske i Rusije i njihove zajedničke akcije u sirijskom ratu su iznenadili Atinu. Turska je tradicionalno bila glavni rival Grčke i samo je članstvo obje države u NATO-u spriječilo njihov ulazak u vojni sukob.
‘Bliska saradnja u sirijskom ratu između Rusije i Turske je pojačala naše sumnje,’ izjavili su grčki izvori, dodajući da je sljedeće zabrinjavajuće pitanje za Atinu planovi Turske da kupi ruski raketni odbrambeni sistem S-400 kao dio napora da pojača odbrambene sposobnosti u regionu.
Reuters je u aprilu izvjestio da je američki državni sekretar Mike Pompeo naglasio turskom ministru vanjskih poslova Mevlutu Čavušogluu ‘ozbiljnost američke zabrinutosti ... u slučaju ako oni (Turska) ostanu pri (dogovoru o raketnom sistemu)’.
‘Ovo vodi većem oprezu u NATO-u,’ kazali su izvori.
Ali iz ugla Atine, Turska također pojačava uticaj kod njenih sjevernih susjeda.
Ankara uopšte nije neutralna po pitanju nedavnog dogovora o imenu. S druge strane, Atina se nada da će sporazum o imenu na kraju okončati sve jači turski uticaj na Balkanu.
Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kocijas nedavno je u intervjuu za EUROACTIV.com izjavio da Grčka neće ‘biti u okruženju kada riješi svoje probleme’ (sa sjevernim susjedima).
Govoreći na skupu u Atini u četvrtak, Kocijas je rekao da protivnicima sporazuma o imenu da stvarna opasnost nije u poštenom sporazumu sa malom državom kakva je Makedonija, već u njenom prepuštanju u ruke Turske.
‘Zar nismo u opasnosti (kada Turska) trenira vojsku svih naših sjevernih susjeda i uspostavlja vojne baze na sjeveru?’ pitao je Kocijas retorički.