Za BiH, Koridor Vc je praktično "put u Evropu", zbog čega Evropska unija najavljuje pomoć u izgradnji autoceste i željezničke mreže, uz objašnjenje da to nije samo u interesu BiH nego i regije, odnosno Evrope.
U pitanju je pojas širok oko 40 kilometara na kojem živi 50 posto stanovništva BiH, a koje s više od 60 posto sudjeluje u stvaranju bruto društvenog proizvoda. Ali, još uvijek nisu osigurani tehnički, adminstrativni i finansijski preduslovi za izgradnju ove “žile kucavice” za sve vidove autotransporta.
Koridor Vc sastavni je dio koridora koji povezuje ukrajinsku prijestolnicu Kijev s Jadranskim morem i nije bitan samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za Evropsku uniju. Stoga evropski eksperti upozoravaju bh. vlasti da ubrzaju izgradnju ovog koridora.
„Imali biste suštinske povlastice za ekonomski razvoj zemlje, jer bi Bosna i Hercegovina mnogo jače bila povezana s Evropskom unijom i njenim tržištem. Moramo uzeti u obzir činjenicu da više od 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine živi u pojasu gdje treba biti Koridor. Izgradnja autoputa će pružiti priliku za domaće i strane investitore, što će omogućiti domaćim poslovnim ljudima lakši pristup susjednim zemlja i Evropskoj uniji.“
Od predviđenih 336, Bosna i Hercegovina je do sada izgradila oko 40 kilometara autoputa na Koridoru Vc. Ovaj najveći i najvažniji projekat saobraćajne infrastrukture od samog je početka, odnosno od 2004. godine, nailazio na prepreke, najčešće one političke prirode.
Koridor Vc je za Bosnu i Hercegovinu bio državni projekat, ali zbog loše organizacije nije realizovan kako treba, smatra penzionisani profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu, Mehmed Bublin.
„To je krajnje neozbiljno. Mi smo to proglasili generacijskim projektom, projektom stoljeća, itd., a što se tiče pretpostavki za realizaciju, vrlo malo smo na tom uradili. I sada imate ovu situaciju da nam sredstva stoje, da na njih plaćamo kamate, a da nemamo realizovan projekat. Mi smo, ustvari, godišnje realizovali po dva-tri kilometra, dok je Hrvatska godišnje realizovala po 50 kilometara. Evo, i Kosovo i Albanija već su prevazišli Bosnu i Hercegovinu u dinamici realizacije. Mislim da je apsolutno neprihvatljivo da se deset godina radi ovih par kilometara na zaobilaznici Sarajeva. To je primjer kako ne treba raditi te poslove. Imali smo sredstva i mogućnosti, ali – deset je godina prošlo a da nismo realizovali tih pet-šest kilometara oko Sarajeva“, kaže Andy McGuffie iz Delegacije Evropske komisije u BiH, za Radio Slobodna Evropa.
Ministar finasija BiH Dragan Vrankić kaže da je to "što imamo izgrađeno 37 kilometara – govori samo o sebi".
"To već radimo nekih četiri-pet godina, a o učinkovitosti, stupnju iskoristivosti – mislim da je suvišno i govoriti. Mi smo isprojektirali 130 km autoceste, osigurali smo negdje oko 480.000.000 eura kredita, ali smo došli u poziciju da smo iskoristili samo nekih 75.000.000, ili 21 posto. To je činjenica koja sama za sebe govori – a plaćamo zatezne kamate zbog loše implementacije i sporog povlačenja sredstava. Pa onda, kad se na jednom dijelu trase put može graditi i kroz kanjone, preko kuća, kroz poljoprivredna i industrijska središta, onda se odjedanput pojavi jedan prostor gdje se ne može graditi nikako. Naravno da to izaziva političke netrpeljivosti. Mislim da to treba odagnati“, navodi on.
Radivojević: Otklonjene prepreke za nastavak izgradnje
Član parlamentrane Komisije za saobraćaj i komunikaciju BiH Šemsudin Mehmedović ocjenjuje da su najveći problemi oko eksproprijacije zemljišta.
Predstavnički dom Federalnog parlamenta nedavno je usvojio prijedlog prostornog područja od značaja za Federaciju BiH - "Autocesta na Koridoru Vc" - za period od 2008. do 2028. godine.
Federalni ministar prostornog uređenja Desnica Radivojević kaže da su otklonjene sve prepreke da se nastavi izgradnja autoputa i pronađu rješenja za spornih 23 kilometra od Počitelja do Blagaja.
„To je bilo sporno, i nema ništa više drugo sporno na Koridoru, od Svilaja do Bijače. Znači, jedino na tih 23 kolometra ima ono što se osporava i što su danas pojedini zastupnici osporavali. Sada je kroz ovaj prostorni plan prihvaćena tzv. varijanta S-3, koja ide izvan lokalne zajednice. To je ono iznad Podveležja – znači, diže se na tu visinu. Sve smo uradili po zakonu i uzusima struke. Iscrpili smo sve moguće javne rasprave na kojima su svi oni učestvovali. A ovdje nije bilo nikakve politizacije“, kaže Radivojević.
Ovakva rješenja kritikovali su poslanici iz Hrvatske demokratske zajednice. Poslanik Predrag Kožul smatra da je pitanje izgradnje Koridora Vc ispolitizirano.
„Suštinska stvar je da je trasa Koridora Vc na čitavom području Hercegovine kontinuirano neuralgična i sporna. Ona je u tolikoj mjeri neuralgična i sporna da se i Evropska komisija uključuje u pitanje određivanja te trase Koridora. Dakle, ne možemo to sami riješiti jer je to očito duboko ispolitizirano pitanje, ne samo zadnjih pola godine, već zadnjih pet godina, otkada se radi na toj trasi Koridora. Ono što ja želim upozoriti jeste ne samo grubo kršenje zakona pri usvajanju ovog prijedloga, nego i usvajanje prijedloga trase koja je, vjerojatno, najskuplja od svih mogućih trasa na tom području. Teško mogu vjerovati da trasa koja je dulja, koja iz ravničarskog dijela ide u brda, može biti jeftinija“, rekao je Kožul.
Upravo na ove nesuglasice upozorili su eksperti Delegacije evropske komisije, iz koje je najavljena pomoć bh. vlastima u privlačenju novca za Koridor Vc, ukoliko vlasti pokažu ozbiljnost u realizaciji tog projekta.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U pitanju je pojas širok oko 40 kilometara na kojem živi 50 posto stanovništva BiH, a koje s više od 60 posto sudjeluje u stvaranju bruto društvenog proizvoda. Ali, još uvijek nisu osigurani tehnički, adminstrativni i finansijski preduslovi za izgradnju ove “žile kucavice” za sve vidove autotransporta.
Koridor Vc sastavni je dio koridora koji povezuje ukrajinsku prijestolnicu Kijev s Jadranskim morem i nije bitan samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za Evropsku uniju. Stoga evropski eksperti upozoravaju bh. vlasti da ubrzaju izgradnju ovog koridora.
„Imali biste suštinske povlastice za ekonomski razvoj zemlje, jer bi Bosna i Hercegovina mnogo jače bila povezana s Evropskom unijom i njenim tržištem. Moramo uzeti u obzir činjenicu da više od 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine živi u pojasu gdje treba biti Koridor. Izgradnja autoputa će pružiti priliku za domaće i strane investitore, što će omogućiti domaćim poslovnim ljudima lakši pristup susjednim zemlja i Evropskoj uniji.“
Andy McGuffie: Mi smo to proglasili generacijskim projektom, a što se tiče pretpostavki za realizaciju, vrlo malo smo na tom uradili. I sada imate situaciju da nam sredstva stoje, da na njih plaćamo kamate, a da nemamo realizovan projekat.
Koridor Vc je za Bosnu i Hercegovinu bio državni projekat, ali zbog loše organizacije nije realizovan kako treba, smatra penzionisani profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu, Mehmed Bublin.
„To je krajnje neozbiljno. Mi smo to proglasili generacijskim projektom, projektom stoljeća, itd., a što se tiče pretpostavki za realizaciju, vrlo malo smo na tom uradili. I sada imate ovu situaciju da nam sredstva stoje, da na njih plaćamo kamate, a da nemamo realizovan projekat. Mi smo, ustvari, godišnje realizovali po dva-tri kilometra, dok je Hrvatska godišnje realizovala po 50 kilometara. Evo, i Kosovo i Albanija već su prevazišli Bosnu i Hercegovinu u dinamici realizacije. Mislim da je apsolutno neprihvatljivo da se deset godina radi ovih par kilometara na zaobilaznici Sarajeva. To je primjer kako ne treba raditi te poslove. Imali smo sredstva i mogućnosti, ali – deset je godina prošlo a da nismo realizovali tih pet-šest kilometara oko Sarajeva“, kaže Andy McGuffie iz Delegacije Evropske komisije u BiH, za Radio Slobodna Evropa.
Ministar finasija BiH Dragan Vrankić kaže da je to "što imamo izgrađeno 37 kilometara – govori samo o sebi".
"To već radimo nekih četiri-pet godina, a o učinkovitosti, stupnju iskoristivosti – mislim da je suvišno i govoriti. Mi smo isprojektirali 130 km autoceste, osigurali smo negdje oko 480.000.000 eura kredita, ali smo došli u poziciju da smo iskoristili samo nekih 75.000.000, ili 21 posto. To je činjenica koja sama za sebe govori – a plaćamo zatezne kamate zbog loše implementacije i sporog povlačenja sredstava. Pa onda, kad se na jednom dijelu trase put može graditi i kroz kanjone, preko kuća, kroz poljoprivredna i industrijska središta, onda se odjedanput pojavi jedan prostor gdje se ne može graditi nikako. Naravno da to izaziva političke netrpeljivosti. Mislim da to treba odagnati“, navodi on.
Radivojević: Otklonjene prepreke za nastavak izgradnje
Član parlamentrane Komisije za saobraćaj i komunikaciju BiH Šemsudin Mehmedović ocjenjuje da su najveći problemi oko eksproprijacije zemljišta.
Šemsudin Mehmedović
„Očigledno da nema dovoljno da li znanja, da li htijenja da se intenzivnije pristupi ovom poslu iz ne znam ni ja kojih razloga, ali je očigledno da je nedostajalo legislative pogledu eksproprijacije. Najveći su problemi oko eksproprijacije zemljišta, ali, naravno, nemamo ni kompetentnih projektantskih kuća u onom kapacitetu u kojem bi mogle zadovoljiti izgradnju na čitavoj trasi. Prema tome, ako treba - da se angažiraju i projektantske kuće izvan Bosne i Hercegovine, ali da se konačno zaposli i bh. građevinska operativa. Očigledno je da u tenderskoj proceduri posao uglavnom dobivaju strane firme, iz Hrvatske, Slovenije ili neke treće, što je razumljivo jer one su puno kompetentnije za izgradnju autoputa. Ja očekujem da Vlada Federacije preuzme aktivniju ulogu u tom pogledu“, istakao je on.Predstavnički dom Federalnog parlamenta nedavno je usvojio prijedlog prostornog područja od značaja za Federaciju BiH - "Autocesta na Koridoru Vc" - za period od 2008. do 2028. godine.
Federalni ministar prostornog uređenja Desnica Radivojević kaže da su otklonjene sve prepreke da se nastavi izgradnja autoputa i pronađu rješenja za spornih 23 kilometra od Počitelja do Blagaja.
„To je bilo sporno, i nema ništa više drugo sporno na Koridoru, od Svilaja do Bijače. Znači, jedino na tih 23 kolometra ima ono što se osporava i što su danas pojedini zastupnici osporavali. Sada je kroz ovaj prostorni plan prihvaćena tzv. varijanta S-3, koja ide izvan lokalne zajednice. To je ono iznad Podveležja – znači, diže se na tu visinu. Sve smo uradili po zakonu i uzusima struke. Iscrpili smo sve moguće javne rasprave na kojima su svi oni učestvovali. A ovdje nije bilo nikakve politizacije“, kaže Radivojević.
Ovakva rješenja kritikovali su poslanici iz Hrvatske demokratske zajednice. Poslanik Predrag Kožul smatra da je pitanje izgradnje Koridora Vc ispolitizirano.
„Suštinska stvar je da je trasa Koridora Vc na čitavom području Hercegovine kontinuirano neuralgična i sporna. Ona je u tolikoj mjeri neuralgična i sporna da se i Evropska komisija uključuje u pitanje određivanja te trase Koridora. Dakle, ne možemo to sami riješiti jer je to očito duboko ispolitizirano pitanje, ne samo zadnjih pola godine, već zadnjih pet godina, otkada se radi na toj trasi Koridora. Ono što ja želim upozoriti jeste ne samo grubo kršenje zakona pri usvajanju ovog prijedloga, nego i usvajanje prijedloga trase koja je, vjerojatno, najskuplja od svih mogućih trasa na tom području. Teško mogu vjerovati da trasa koja je dulja, koja iz ravničarskog dijela ide u brda, može biti jeftinija“, rekao je Kožul.
Upravo na ove nesuglasice upozorili su eksperti Delegacije evropske komisije, iz koje je najavljena pomoć bh. vlastima u privlačenju novca za Koridor Vc, ukoliko vlasti pokažu ozbiljnost u realizaciji tog projekta.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)