Nakon što je s Evropskom unijom (EU) sklopila sporazum vrijedan milijardu eura u nastojanju da se zaustavi priliv migranata koji prelaze Sredozemno more ka Evropi, sve autoritarnija vlada Tunisa poručuje da će primiti natrag samo Tunižane.
Istovremeno, dok kritičari upozoravaju na opasnosti finansijskog nagrađivanja stranih vlada za zaustavljanje priliva migranata, iz Brisela pak tvrde da sporazum s Tunisom ide znatno dalje od migracija i da se dotiče područja poput ulaganja i zelene energije te bi mogao postati model za buduće odnose sa sjevernoafričkim zemljama, pišu svjetski mediji.
'Blanko ček' za nasilje?
Evropski lideri posjetili su Tunis po drugi put u nekoliko sedmica u sve hitnijim nastojanjima da zaustave protok hiljada migranata koji iz te sjevernoafričke zemlje plove prema Evropi, napisao je Tajms (The Times).
U društvu premijera Italije i Holandije, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), potpisala je u Tunisu memorandum o razumijevanju koji bi mogao predstavljati podršku od 105 miliona eura za borbu protiv ilegalne migracije i zajam od 900 miliona eura.
Pročitajte i ovo: Sporazum Tunisa i EU o obuzdavanju migracijaMigranti iz Tunisa činili su većinu od 75.000 ljudi koji su ove godine morem stigli u Italiju, što je zadavalo glavobolju tamošnjim vlastima, ističe list i dodaje da su tu rutu uglavnom koristili subsaharski Afrikanci koji su živjeli u Tunisu.
U pitanju su ljudi koji su otpušteni s posla i deložirani iz domova u februaru pošto ih je, ističe Tajms, autokratski predsjednik Kais Said (Saied) optužio da planiraju "promijeniti demografski sistem" njegove zemlje.
Pročitajte i ovo: 'Ne rasizmu': Protesti u Tunisu nakon izjava predsednikaOtkako su troje evropskih lidera prošli mjesec posjetili Saida kako bi od njega zatražili da zaustavi plovidbu migranata, tuniška policija se, ukazao je londonski list, obračunala s podsaharcima u lučkom gradu Sfaksu gdje su migranti izbačeni iz domova, što je izazvalo još jedan nalet odlazaka.
U Tunisu je, dodaje Tajms, policija također okupila stotine migranata, uključujući žene i malu djecu, i ovog mjeseca ih autobusima odvezla u militarizovanu tampon zonu u pustinji na libijskoj granici, bacivši ih tamo bez hrane i vode. Neki su navodno umrli, dok su druge spasili libijski graničari.
Grupa humanitarnih organizacija, sindikata i političkih stranaka saopštila je 14. jula da je Saidovo postupanje prema migrantima "blanko ček" za "ozbiljno nasilje" nad njima. Said je pak, tokom sastanka s evropskim liderima, poručio da Tunis migrantima daje "sve što može ponuditi s neograničenom velikodušnošću".
Ne i 'prihvatni centar'
Međutim, prema pisanju Gardijana (The Guardain), Tunis je, uprkos sporazumu s EU koji je potpisan u nedjelju, 16. jula, poručio da neće biti "prihvatni centar" za povratak subsaharskih migranata iz Italije ili bilo koje druge zemlje u Evropi.
Vlasti u sjevernoafričkoj zemlji odlučne su u namjeri da ne sklope ugovor sličan onom koji Velika Britanija ima s Ruandom i primit će natrag samo Tunižane koji su neregularno ušli u Evropsku uniju, napisao je list, ističući da bi to mogla biti prepreka za italijansku premijerku Đorđu Meloni (Giorgia).
Meloni je, naime, prošlog mjeseca postigla značajne kompromise u tekstu nacrta zakona o migracijama koji bi omogućio vlastima da vrate ljude u zemlje kroz koje su prokrijumčareni čak i ako su u zemlji bili samo nekoliko dana ili sedmica.
Pročitajte i ovo: Italija proglasila vanredno stanje zbog priliva izbjeglicaVisoki zvaničnik EU je, ističe Gardijan, potvrdio oštar stav tuniskog predsjednika Saida, koji je prethodno upozorio EU da Tunis neće djelovati kao "čuvar granice" EU.
Ipak, dodaje list, to bi još uvijek moglo značiti da će značajan broj ljudi biti vraćen u Tunis. Oko 8.000 ljudi neregularno je stiglo u EU iz Tunisa u aprilu, 1.000 u maju i 5.000 u junu.
Sporazum EU i Tunisa uključuje dogovor o vraćanju hiljada tuniških migranata koji krenu na opasno putovanje preko Sredozemlja u Italiju, zajedno s novom inicijativom za ubrzanje legalnih puteva za Tunižane da rade ili studiraju u Evropskoj uniji.
Pročitajte i ovo: Kontroverzni evropski prijedlog Tunisu za zaustavljanje migranataKao dio sporazuma, 105 miliona eura bit će dodijeljeno za pomoć Tunisu u borbi protiv krijumčara ljudi. Oko 15 miliona eura bit će dostupno za sklapanje ugovora s humanitarnim organizacijama kao što je Crveni polumjesec za prijevoz i podršku migrantima koji se žele vratiti u svoje domovine.
Fon der Lajen je cijeli paket pozdravila kao revolucionaran i rekla da uključuje "značajne" mjere za zaustavljanje migracija preko Sredozemlja.
Novi načini za manji broj pridošlica
Sporazumom se vlada Tunisa obavezala na pooštravanje svojih morskih granica i borbu protiv mreža krijumčarenja ljudi, kao i na ubrzavanje povratka Tunižana koji ilegalno borave u Evropi. S druge strane, ističe Njujork tajms (The New York Times), Brisel će pružiti paket podrške za posrnulu ekonomiju te sjevernoafričke zemlje.
Osim 105 miliona eura za borbu protiv nezakonitih migracija, evropski lideri su također obećali 150 miliona eura budžetske podrške za Tunis, ali nisu elaborirali kako će se novac potrošiti. Unija je navela da postoji i "ponuda na stolu" od 900 miliona eura makrofinansijske pomoći, zavisno o tome hoće li Tunis pristati na reforme koje zahtijeva Međunarodni monetarni fond.
Evropa je, kako ističe njujorški list, značajno pooštrila svoju migracijsku politiku nakon dolaska više od milion izbjeglica, uglavnom iz Sirije, od 2015. do 2016., što je dovelo do veće podrške krajnje desnim strankama koje su osudile priliv kao prijetnju evropskim ljudima i kulturama.
Pročitajte i ovo: Uzbuna zbog populizma: Da li je Evropa zakasnila?Sada, s milionima ukrajinskih izbjeglica koji su stigli u Evropu tokom posljednjih 18 mjeseci, sistemi azila su preopterećeni a evropski političari traže nove načine za smanjenje broja pridošlica.
Dogovor u nedjelju najavili su Fon der Lajen, holandski premijer Mark Rute (Rutte), italijanska premijerka Meloni i predsjednik Tunisa Saied. Da bi stupio na snagu, moraju ga službeno podržati vlade svih članica EU, što se i očekuje, napisao je list.
Iako Rute, vođa centrističke koalicije, i Meloni, desničarska populistkinja, možda nisu u najboljim odnosima, njihove zemlje su duboko pogođene sve većim prilivom migranata: Italija kao jedna od glavnih "vrata Evrope", a Holandija kao odredište izbora mnogih migranata, ukazuje Njujork tajms, dodajući da je prošle sedmice Ruteova vlada pala zbog predložene politike prema izbjeglicama.
Pročitajte i ovo: Pad holandske vlade i moguće promjene politike prema imigracijamaOba premijera su pohvalila sporazum s Tunisom, a Meloni ga je opisala kao "model" za buduće odnose sa sjevernoafričkim zemljama.
Međutim, naglašava Njujork tajms, stručnjaci za ljudska prava, analitičari i zastupnici kritikuju sporazum, ističući opasnosti finansijskog nagrađivanja stranih vlada za zaustavljanje priliva migranata.
Model za druge zemlje Sjeverne Afrike
Brisel je finalizirao dogovor s Tunisom nudeći milione u zamjenu za pomoć u blokiranju brodova koji prevoze sve veći broj ljudi u Evropu. Međutim, ističe Politiko (Politico), dogovor ide znatno dalje od migracije i sličan bi mogao biti sklopljen s drugim zemljama sjeverne Afrike.
Pregovarači već posmatraju Egipat i Maroko kao potencijalne sljedeće mete, tvrdi zvaničnik EU koji je anonimno govorio o planovima, napisao je briselski portal ukazujući na nedavnu izjavu predsjednice Evropske komisije da je dogovor s Tunisom "nacrt za slična partnerstva" - s čime se 16. jula složila i italijanska premijerka.
S druge strane, dodaje Politiko, zagovornici prava migranata ističu da EU zatvara oči pred lošim stanjem ljudskih prava u Tunisu, kao i pred njegovom sve autoritarnijom vladom.
Pročitajte i ovo: 'I sada smo gladni': Izbegličke poruke zvaničnicima Srbije, Mađarske i AustrijeIpak, Brisel tvrdi da se sporazum s Tunisom ne odnosi samo na migracije. Službeni dokumenti navode zemlju kao "partnera" u svemu, od trgovine, ulaganja, energije do digitalne povezanosti.
Postoje obećanja pomoći Tunisu da dobije jeftinu energiju s niskim nivoom ugljika kao i o podsticanju proizvodnje obnovljive energije u Tunisu, što bi, ocjenjuje Politiko, moglo biti od pomoći i Evropi.
Visoki zvaničnik EU tvrdi da se ovaj model može preslikati i drugdje, naglasivši da "postoje druge zemlje u regiji u kojima bi energetski dio mogao biti vrlo važan, i gdje također postoje izazovi migracije, gdje postoji ogroman potencijal za trgovinu i za intenziviranje ekonomskih veza".