Visoki predstavnik Evropske unije Josep Borrell izjavio je u srijedu da se evropski kontinent prije 20 godina ulaskom deset novih članica u EU "ponovo ujedinio u stremljenju za slobodom svih ljudi, mira, stabilnosti i boljitka".
Borrell je ujedno naglasio da Zapadni Balkan, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija "imaju historijsku mogućnost da svoju budućnost vežu za EU".
Proširenje EU na ove zemlje će biti važna tema i u izbornoj kampanji i raspravama u novom sastavu Evropskog parlamenta, jer se očekuje da osjetno povećaju uticaj izrazito desničarskih stranaka koje se oštro protive imigraciji, pa i ulasku u članstvo zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Ukrajine, prenosi Beta.
Njemački portal Deutsche Welle s tim u vezi ukazuje na to da "ako uđu u EU, Srbija i komšiluk bi kao siromašne države bili neto-primaoci novca iz briselske kase".
"Ali, to nije ništa u poređenju sa time koliko bi novca dobijala mnogoljudna agrarna Ukrajina. Toga se mnogi u EU plaše", navodi Deutsche Welle.
U osvrtima na učlanjenje 1. maja 2004. u EU Poljske, Češke, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Malte, Kipra, Estonije, Letonije i Litvanije, evropski mediji i analitičari jednodušno ocjenjuju da je to bio uspješan ekonomski poduhvat i poduhvat demokratskog boljitka tih zemalja.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dve decenije od 'velikog praska' EU
Mada ima mišljenja da "stare" članice Unije i dalje neravnopravno gledaju i postupaju prema pridošlicama iz srednje i istočne Evrope, na šta ukazuje i bečki list Der Standard ističući da "predrasude i dalje postoje ispod površine, isto kao i suštinski opravdane kritike zbog neliberalnog razvoja u Budimpešti i Varšavi".
"Ali je to", ukazuje bečki dnevnik, "iskazano sa mnogo manje snage kad je u pitanju sličan razvoj u Rimu, Hagu ili Kopenhagenu".
Bivši mađarski ministar za Evropu Janos Boka objašnjava da je stav Budimpešte da "Evropa može biti ujedinjena jedino u različitosti" dodajući da članstvo u EU ne obavezuje zemlje "na homogenost, već na saradnju ".
Borrell je u kratkom osvrtu na 20-godišnjicu proširenja Unije posebno ukazo na nove geopolitičke razloge, ruske agresije na Ukrajinu, zbog kojih je Evropska unija odlučila da otvori vrata novim članicama.
Visoki zvaničnik EU je ponovio da u tom cilju "buduće članice Unije moraju ojačati demokratske institucije, ljudska prava i temeljne slobode", a napomenuo je da "EU takođe djela na sopstvenim reformama" da bi bila sposobna da primi nove članice.
U napisima i analizama dvije decenije proširenja EU se ističe da su nove članice društveno, a posebno ekonomski osjetno napredovale, pa estonski medij Postimees tako navodi da je Estonija, zemlja sa milion i 350 hiljada stanovnika, iz budžeta EU za 20 godina dobila pomoć od 20 milijardi eura.
čitajte
Ukida li Evropska unija veto radi bržeg proširenja?Evropski parlament odobrio Plan rasta za Zapadni BalkanČeški list Lidove noviny ističe da je "veliki uspjeh češkog članstva u EU povezan sa slobodom kretanja ljudi, robe i kapitala".
Francuski privredni dnevnik LesEchos zaključuje da je ulazak deset novih članica u EU prije dvije decenije posebno obilježen ekomskim napretkom. Ukazuje i na to da je "bruto nacionalni dohodak po stanovniku Poljske udvostručen od 2004., dok su Češka i Slovenija dostigle 90 posto prosjeka Unije".
Ali u nekim političkim krugovima i stanovništvu EU postoji susretljivost prema ulasku novih članica, posebno kad je riječ o Ukrajini.
Prema računici Evropskog vijeća, prijem svih kandidata u EU koštao bi 256 milijardi eura na sedmogodišnji budžetski period. Samo Ukrajina bi od toga dobila 186 milijardi, ne računajući troškove poslijeratne obnove, prenosi Beta.