Iako su prošla puna dva mjeseca otkako su Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) uputili prijedlog izmjene uvjeta iz poglavlja 35 pregovaračkog okvira u procesu pregovora o članstvu sa Srbijom, u Vijeću EU još nije postignut potreban konsenzus za odobrenje ovih promjena.
Radio Slobodna Europa saznaje da i dalje postoje razlike u stavovima između zemalja članica, a belgijsko predsjedavanje EU ulaže napore da te razlike prevaziđe.
Prema navodima istih izvora, prvi prijedlog Europske komisije za ove izmjene neke države nisu prihvatile.
Neke zemlje članice su zatim dale svoje prijedloge i o njima se raspravljalo u radnim skupinama Vijeća koje se bave Zapadnim Balkanom i procesom proširenja.
Diplomatski izvori u EU tvrde da će tijekom aprila o ovom pitanju raspravljati ambasadori EU u Odboru zamjenika stalnih predstavnika svih država članica (COREPER).
Svrha izmjene tog okvira je da se provedba Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa s Kosovom, postignutog prošlog februara, uvrsti u poglavlje 35 pregovora o članstvu, kao poseban uvjet za Srbiju.
Ipak, normalizacija odnosa s Kosovom za Srbiju je uključena u ovo poglavlje, ali zahtijeva napredak u procesu normalizacije. Zamišljeno je da se provedba sporazuma sada navede kao uvjet.
Pročitajte i ovo: EU: Implementaciju sporazuma između Kosova i Srbije rešavati na najvišem nivouNa posljednjem sastanku prošlog decembra zemlje članice zatražile su od Europske komisije da dostavi prijedlog promjene pregovaračkog okvira za Srbiju najkasnije do kraja januara ove godine.
Dva dana nakon isteka tog roka, početkom februara, Europska komisija i EEAS podnijeli su svoj prijedlog.
Do kašnjenja prijedloga Komisije došlo je, prema diplomatskim izvorima u EU, zbog nastojanja povjerenika za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelyija da opstruira ovaj prijedlog.
Mađarska, zemlja iz koje ovaj povjerenik dolazi, prema diplomatskim izvorima, i dalje je među zemljama članicama koje sprječavaju usvajanje ovih promjena u Vijeću EU.
Trideset peto poglavlje pristupnih pregovora, koje se zove "ostalo", nije vezano za EU zakonodavstvo, ali se u tom poglavlju odlučuje o konkretnim stvarima koje Bruxelles ili bilo koja država članica traži. U slučaju Srbije, to uključuje i normalizaciju odnosa s Kosovom.
Ovo poglavlje jedno je od prvih koje je otvoreno u decembru 2015. kako bi se kroz njega pratio napredak prema normalizaciji izvještaja.
Europska komisija je do jeseni prošle godine ponašanje Srbije u dijalogu obično ocjenjivala "konstruktivnim" i zaključila da na taj način ispunjava kriterije za napredovanje u procesu pregovora o članstvu.
Međutim, u izvještaju o napretku iz jeseni 2023., utvrđeno je da je Srbija u nekim područjima napravila korake unazad u poštivanju obveza iz dijaloga za normalizaciju odnosa s Kosovom.
Zbog izostanka napretka u provedbi obveza, EU je prekorila Kosovo, čak mu je uvela restriktivne mjere, koje su i dalje na snazi.
Diplomati nekoliko članica EU upozorili su da Bruxelles treba što prije osigurati odobrenje izmjena pregovaračkog okvira za Srbiju, jer će u protivnom biti neozbiljna po pitanju provedbe Sporazuma kojem je posredovala i nazvala ga uspješnim.
Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, kao i Aneks za njegovu provedbu postignut u Ohridu prošlog februara, strane nisu potpisale jer ga je Beograd odbacio.
Međutim, EU i dalje inzistira na tome da su, iako nije potpisan, ovaj Sporazum strane prihvatile i za njih predstavlja pravnu obvezu. Njegova provedba, prema riječima dužnosnika EU, uvjet je za napredak u procesu integracija u EU.
Ovaj sporazum, koji se sastoji od 11 članaka osigurava, između ostalog, razinu samoupravljanja srpske zajednice na Kosovu i međusobno priznavanje državnih simbola, a od Prištine i Beograda zahtijeva i provedbu svih dosadašnjih dogovora postignutih u dijalogu.
Pročitajte i ovo: Zajednica opština i američki izbori mogući katalizatori prijevremenih izbora na KosovuUpravo zbog činjenice da je prošlo više od godinu dana od postizanja ovog sporazuma, kao i zbog upozorenja EU da će njegova provedba biti formalni dio pregovaračkog okvira za Srbiju, odobravanje ovih izmjena u Vijeću od strane zemalja članica, smatra se nužnim i namjerava se postići što je prije moguće.
Pregovarački okvir EU je osnovni dokument na kojem se odvija proces pregovora o članstvu sa zemljom kandidatkinjom.
Pregovarački okvir za Srbiju Vijeće je odobrilo u decembru 2013., dok je Srbija otvorila pregovore o članstvu s EU u januaru 2014. Srbija je dosad otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja za pregovore. Zbog nepodržavanja sankcija EU protiv Rusije, Srbija nije otvorila nijedno poglavlje od 2021.