Poslije izvjesnih kašnjenja i dosta problema, uključujući manje žena nego ranije, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je 17. septembra predstavila svoj novi tim Evropske komisije za narednih pet godina.
Recimo to ovako: veliki pobjednici su baltičke države i Poljska, koje sve dobijaju moćne pozicije; druge centralne i istočne države, ne toliko.
Da vidimo šta se dešava sa proširenjem Evropske unije (EU).
Jasno je da se Baltik čini bliskim srcu Von der Leyen. Naravno, već smo znali da će bivša estonska premijerka Kaja Kallas biti šefica inostrane politike EU. Letonski veteran Valdis Dombrovskis dobio je portfelj teške ekonomije uprkos upornim glasinama da će se baviti proširenjem u narednim godinama.
Bivši litvanski premijer Andrius Kubilius izabran je za novoformirani resor odbrane. Ovo bi mogla biti prazna uloga ako nema novca EU za odbranu.
Brisel je želio da podstakne odbrambenu industriju kontinenta, posebno zbog rata u Ukrajini koji je u toku, ali je pitanje da li su države članice zaista zainteresovane za to. Ima dosta državnih šampiona u ovoj oblasti, ali malo evropskih, i sumnjivo je da li će se to promijeniti u narednim godinama. Konačno, Pjotr Serafim, desna ruka poljskog premijera Donalda Tuska, imaće u rukama slavinu za novac - budžet. Dakle, prilično impresivno do sada.
Španija će biti zadužena za unutrašnje tržište EU, Francuska za industrijsku strategiju, Irska je dobila pravosuđe, Luksemburg za unosan poljoprivredni portfelj, a Italija koheziju - kasicu za gotovinu u kojoj se novac prenosi iz bogatijih u siromašnije regione kluba. Austrija, koja sve više naginje udesno, dobila je migraciju unutrašnjih poslova kao pravi znak vremena u kojem živimo.
Naravno, rumunska kandidatkinja Roksana Minzatu je jedna od šest izvršnih potpredsjednika. To je velika uloga, ali njena oblast su "ljudi, vještine i spremnost", prilično nejasan koncept. Von der Leyen je napomenula da će ona biti zadužena za obrazovanje i socijalna prava - pitanja koja uglavnom spadaju u nadležnost nacionalnih vlada, a ne Brisela.
Pročitajte i ovo: Von der Leyen će biti na čelu evropskog muškog klubaBugarski kandidat Ekaterina Zaharieva baviće se istraživanjem i inovacijama - još jednom oblasti u kojoj je EU prilično stidljiva, a mađarski Oliver Varhelji baviće se zdravljem i dobrobiti životinja, nečim što je postalo važnije na evropskoj sceni, posebno nakon Covida, ali to još uvijek nije od tolike važnosti.
Priča se da i jedni i drugi rizikuju da se suoče sa rezom jer će Evropski parlament uskoro početi sa saslušanjima kandidata i vjerovatno će eliminisati barem par.
Slovačka je dobila trgovinu u eri pojačanog protekcionizma, Češka je dobila "međunarodno partnerstvo" za koje niko ne zna šta tačno znači, a Hrvatska je zadužena za južno susjedstvo – drugim riječima, zemlje sjeverne Afrike koje ne mogu biti EU članice, ali da blok želi da sklopi sporazume kako bi spriječio imigraciju u klub.
A šta je sa proširenjem?
Ta oblast se tiče mnogih kandidata za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu, kao i istočnih zemalja kandidata, Gruzije, Moldavije i Ukrajine.
To je trebalo da bude jedan od prioriteta ove nove Evropske komisije. Pripalo je Sloveniji i Marti Kos - jedinoj kandidatkinji za komesarku koju njen glavni grad još nije potvrdio jer je opozicija u Ljubljani ipak odložila pitanje pošto im smeta što je prvobitni slovenački kandidat Tomaž Vesel gurnut u stranu jer je Von der Leyen tražila više žena u svom timu.
Ovo teško da je zvučna podrška proširenju kao politici, a razumijem da su se Ukrajina i Moldavija nadale nekome malo višeg profila i po mogućnosti iz prijateljskih baltičkih zemalja. Ona će takođe biti zadužena za istočno susjedstvo, odnosno Azerbejdžan, Jermeniju i Bjelorusiju. Pitanje je koliko će vremena ostati za ovu trojku.
Dolazeći iz bivše Jugoslavije, čini se očiglednim da će se Kos fokusirati na Zapadni Balkan. I na neki način, to ima savršenog smisla jer su mnoge tamošnje zemlje u ovom trenutku naprednije od Ukrajine i Moldavije na svom putu ka EU, a osjećale su se pomalo zaobiđenim od strane Brisela u posljednjih nekoliko godina.
Malo je vjerovatno da će ona biti toliko kontroverzna kao aktuelni mađarski komesar za proširenje Oliver Varhelji, koji je očigledno stavio veoma mađarski pečat na tu ulogu. Ali i dalje se osjeća da proširenje nije na vrhu dnevnog reda u Briselu u godinama koje dolaze.