Novinari Siniša Vukelić, Aladin Avdagić i Stefan Mačkić dobitnici su nagrade Evropske unije za istraživačko novinarsko. Nagrada je prva regionalna nagrada za istraživačke priče koja se, uz podršku EU, dodjeljuje između 2014. i 2017. u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj.
Između 56 priča o zloupotrebi vlasti i kršenju temeljnih prava, korupcije i organizovanog kriminalu, koliko ih se prijavilo na ovogodišnji konkurs, prvu nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo dobio je novinar Siniša Vukelić, urednik portala capital.ba, za seriju tekstova o propasti banaka u RS-u.
Fokus je bio na organizovanoj pljački Balkan Investment banke, te o tome kako su vlasti Republike Srpske pokušavale spasiti tu banku 'upumpavanjem' budžetskog novca, objašnjava Siniša Vukelić.
Siniša Vukelić, foto: Aida Đugum
"Pljačka Balkan Investment banke je počela još dolaskom Litvanaca u fabriku glinice Birač i prvi tekst sam o tome napisao još 2001. godine. Iako je država 'ubacila' 35 miliona konvertibilnih maraka (KM) iz budžeta, ta banka je na kraju propala. Tu je napravljen niz propusta i to ne samo uprave Balkan Investment banke, već i nakon što je Republika Srpska preuzela banku. Ne samo da je Uprava griješila, najveći je problem što je Agencija za bankarstvo sve vrijeme bila upoznata o njihovom radu, što je nedopustivo jer je regulator prema zakonu odgovoran za kontrolu bankarskog sektora. Tu su sada propale desetine miliona maraka građana Republike Srpske, ali i Bosne i Hercegovine, s obzirom da je tu bilo i novca Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine“, kaže Vukelić.
Efekti istraživačkog rada bili su vidljivi.
"Mi smo dokazali kako je bilo organizovano izvlačenje novca iz Bosne i Hercegovine, preko računa u fiktivnim offshore kompanijama, kako su otvarane fiktivne firme u Republici Srpskoj i davani krediti bez osiguranja, a Agencija je to sve tolerisala. Čak je glavna osoba u Balkan Investment banci, koja je odobravala kredite, kasnije postala predsjednica Nadzornog odbora u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. Čak smo otkrili da su nalozi za elektronsko plaćanje tih kredita išli sa IP-i adrese Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, zbog čega je i Tužilaštvo BiH kasnije pokrenulo istragu. A poslije toga je uslijedilo i hapšenje Slavice Injac i Snežane Vujinić. Znači, to je cijeli niz u kojme su povezana, ne samo regulator i politička vlast u Republici Srpskoj, već i najviša sudska vlast u BiH“, naveo je Siniša Vukelić.
U zemlji koja je u tranzicji poput Bosne i Hercegovine i koja je, kako kažu nagrađeni novinari, ogrezla u kriminalu i korupciji nije teško naći priču koju treba istražiti.
Tako je i mladi Banjalučanin, student treće godine novinarstva, Stefan Mačkić uradio istraživanje, za koju je dobio posebnu nagrada za najbolju priču mladog istraživačkog novinara.
Stefan Mačkić, foto: Aida Đugum
Urođeni skepticizam, kaže Stefan naveo ga je da uradi priču, a inat da je dovede do kraja:
"Pročitao sam vijest da je Vlada RS dodijelila koncesiju za korištenje malih hidroelektrana Medoš na Drinjači, za ponudu koja je bila za oko 60 ili 70 miliona nepovoljnija po Republiku Srpsku, dugoročno gledano. Ponuda druge kompanije koja ima višedecenijsko iskustvo u vršenju te djelatnosti i koja se ne dovodi u vezu sa kriminalnim radnjama, kao ovo firma koja je dobila koncesiju i koja je imala lošiju ponudu. U suštini oštećena je država za 60 miliona na taj način“, navodi Mačkić.
I Stefan, kao i ostali novinari istraživači koriste Zakon o slobodnom pristupu informacijama, ali vlasti uporno izbjegavaju da daju odgovore, koji bi potvrdili informacije i dokaze do kojih su novinari došli.
To je generalno problem svih novinara istraživača, pa tako i Aladina Avdagića iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), drugonagrađenog novinara za istraživačko novinarstvo. Međutim, ukoliko neka institucija ne odgovori u roku od 15 dana, koliko je zakonski rok, CIN ih tuži i do sad je dobio pet presuda.
Aladin Avdagić, foto: Aida Đugum
Aladin Avdagić dobio je drugu nagradu EU za priču o tome kako su nosioci vlasti postajali vlasnici brojnih nekretnina u BiH, konkretno riječ je o Draganu Čoviću.
"Mi smo pronašli da je Dragan Čović u suštini nekretnine kupovao do 2003. godine i to neznatan broj njih. Dok je nakon pokretanja više krivičnih postupaka za lično bogaćenje, nekretnine počela kupovati njegova žena Bernardica, ali u ime njenih rođaka. Na kraju su te nekretnine završavale poklonom u njihovom vlasništvu ili nekom drugom transakcijom“, kaže Aladin Avdagić.
Avdagić napominje da Dragan Čović nije htio govoriti za Centar za istraživačko novinarstvo, iako su ga pozivali više puta.
Istraživačkih tekstova u Bosni i Hercegovini ipak nedostaje, jer novinari istraživači su pod stalnim pritiskom, kako od prestvanika vlasti , tako ponekad i od samih kolega novinara. Ali je istraživačko novinarstvo ključni faktor transparentnosti, koji rasvjetljava teme od suštinskog značaja za građane.