Evropska unija (EU) smanjila je svoju prognozu ekonomskog rasta za sljedeću godinu, rekavši da će 19 zemalja koje koriste eurovalutu skliznuti u recesiju tokom zime jer se inflacija održava duže od očekivanog, a visoka cijena goriva i troškovi grijanja smanjuju kupovnu moć potrošača.
Jesenska prognoza Evropske komisije objavljena u petak, 11. novembra predviđa pad ekonomije u posljednja tri mjeseca ove godine i prvih mjeseci 2023. Navodi se očekivanje da će visoke cijene energije, rastući troškovi života, više kamatne stope i usporavanje globalne trgovine "preokrenuti EU, eurozonu i većina država članica ući će u recesiju u zadnjem kvartalu godine."
Prognoza rasta za cijelu 2023. smanjena je na 0,3 posto s 1,4 posto očekivanih u prethodnoj prognozi iz jula.
"Ekonomija EU je na prekretnici", rekao je Paolo Gentiloni, evropski komesar za ekonomiju.
"Nakon iznenađujuće snažne prve polovine godine, ekonomija EU izgubila je zamah u trećem tromjesečju, a nedavni podaci ankete ukazuju na smanjenje tokom zime", rekao je novinarima u Briselu. "Izgledi za sljedeću godinu znatno su oslabili."
Pročitajte i ovo: Evropska centralna banka podigla kamatu za 0,75 odstoSljedeće godine najlošiji rezultat će vjerojatno biti Njemačka, najvećoj evropskoj ekonomiji i jednoj od najzavisnijih od ruskog prirodnog gasa prije rata u Ukrajini, koji je počeo ruskom invazijom u februaru. Očekivano je da će se proizvodnja u Njemačkoj smanjiti za 0,6 posto tokom sljedeće godine.
Cijene prirodnog gasa i električne energije skočile su jer je Rusija smanjila snabdijevanje Evrope energentima.
Pročitajte i ovo: Štrajkovi u francuskim naftnim rafinerijama i skladištimaEvropski zvaničnici kažu da su smanjenja "energetski rat" Rusije kako bi kaznila zemlje članice EU zbog podrške Ukrajini, dok je državni dobavljač Gazprom naveo tehničke razloge i odbijanje nekih kupaca da plaćaju plin u rubljama.
Inflacija će dosegnuti vrhunac kasnije nego što se očekivalo, pred kraj godine, i podići će prosječnu stopu na 8,5 posto za 2022. i na 6,1 posto za 2023. u eurozoni.
Dva uzastopna tromjesečja pada proizvodnje jedna su od uobičajenih definicija recesije, iako ekonomisti iz Odbora za datiranje poslovnog ciklusa eurozone koriste širi skup podataka uključujući brojke o zaposlenosti.
Evropska komisija je naznačila da će se tržište rada vjerovatno relativno dobro održati uprkos smanjenju proizvodnje tokom zime, prognozirajući povećanje stope nezaposlenosti sa 6,8 posto ove godine na 7,2 posto sljedeće godine i smanjenje na 7 posto 2024. godine.