EU i NATO jačaju saradnju u svjetlu novih prijetnji

Sastanak ministara vanjskih poslova NATO

NATO i EU najavili su u četvrtak da namjeravaju pojačati saradnju u svjetlu „novih prijetnji“ koje dolaze od sve robusnije politike Rusije prema nekadašnjim članicama Sovjetskog saveza te nasilja na južnim granicama bloka.

Saopšteno je to 14. maja, drugog dana sastanka ministara vanjskih poslova NATO koji se održava u turskom ljetovalištu Antaliji.

Sastanku NATO ministra u Anatliji pridružila se i šefica diplomatije Evropske unije Federica Mogherini, koja kaže da su ove dvije organizacije „različite u svojoj prirodi", ali da se susrijeću sa istim prijetnjama.

Zajednički će danas razmotriti tenzije sa Rusijom zbog Ukrajine i „krizu na jugu“ gdje se EU bori sa orgomnim prilivom migranata koji u najvećem broju pristižu iz Libije, ali i drugih sjevernoafričkih i bliskoistočnih država.

Od izuzetnog je značaja jaka kordinacija, naročito kada je riječ o razmjeni informacija, posebno u svijetlu novih prijetnji sa kojima se suočavamo širom svijeta“, kaže Mogherini.

U fokusu je prije svega Ukrajina.

„Razmotrićemo jutros na zajedničkom sastanku ministra vanjskih poslova, a ja ću posebeno razgovarati i sa ministrima o različitim krizama oko nas, počevši od onih sa istoka: situaciju u Ukrajini i tenzijama sa Rusijom, načinima implementacije sporazuma iz Minska sa naše strane, tj. podršci misiji OEBS-a", dodaje ona.

Federica Mogherini

Kao odgovor na kritike za drijemanje EU koja je bila previše troma u odgovoru na krizne situacije u njenom neposrednom okruženju, Mogherini je priznala da je blok „svjestan da im je potrebno jačanje kapciteta za odgovor na krize“.

Naglasila je da to za njih, za razliku od NATO „obavezno ne znači vojni pristup“, ali i dodala:

Ali ne možemo isključiti vojni aspekt u našem radu.“

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg posljednjeg dana sastanka ministara vanjskih poslaova Alijanse u Anatliji, što je inače prvi put od 2011., da se ovakav sastanak održava van Brisela, takođe je priznao da se vojni blok suočava sa izazovima koji su kako je rekao u „razvoju“ i na istoku i jugu. Stoga je dobra saradanja EU i NATO krucijalna.

U takvom sve opasnijem bezbjednosnom okruženju NATO će nastaviti da štiti svakog saveznika od bilo kakve prijetnje. Iz tog razloga radimo na savezu koji će odgovoriti na novo okruženje i implementiramo najveće snaženje kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata“.

Kritikujući Moskvu zbog aneksije Krima i učešća u sukobu u Ukrajini, prvi čovjek Atlanskog zaveza je rekao:

Na istoku, sve samopouzdanija Rusija koristi silu da mijanja granice i zastrašuje susjede.”

Jens Stoltenberg

Sa druge strane je, podcrtao je, ekstremizam koji šire militanti Islamske države.

Na jugu je nasilini eksremizam dosegao nivo nezapamćen u modernom dobu”, rekao je Stoltenberg, komentarišući nasilnu kampanju koju džihadisti Islamske države provode u Siriji i Iraku, zaključujući:

Mi ćemo razmatrati dugoročne strateške posljedice sa kojima se suočavamo i na koji način NATO može raditi na tome zajedno sa našim partnerima iz EU."

Kako je najavio NATO će ubrazano raditi na popravljaju svojih kapaciteta za odgovore na “hibridno“ ratovanje, što je nešto zašta optužuju Rusiju da upotrebljava u Ukrajini, kombinujući klasične vojne tehnike i nekonvencionalna sredstva kao što su sajber napadi i propaganda.

Jačamo našu sposobnost da odvratimo u spriječimo takave hibridne prijetnje”, rekao je Stoltenberg.