Pošteno je reći da se režim sankcija Evropske unije protiv Rusije znatno pokolebao posljednjih sedmica - posebno njena lista subjekata i ljudi protiv kojih je blok uveo zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza od pune invazije na Ukrajinu prije više od dvije godine.
Dvije hiljade sto sedamdeset sedam ljudi i entiteta trenutno je na crnoj listi - što je rekord za sve briselske globalne kaznene mjere. I dok blok razmišlja o tome da doda još imena ovog proljeća u još jednoj rundi sankcija, tri osobe su uklonjene ranije u martu kada je popis bio spreman za redovno šestomjesečno obnavljanje jednoglasnom odlukom 27 država članica EU-a.
Iako je to mali broj u široj šemi stvari, osobe koje su skinute sa liste bile su prilično značajne- suosnivač ruskog internet giganta Iandek Arkadij Volož, biznismen Sergej Mndoiants i Jozef Hambalek, slovački državljanin i šef Ruskog nacionalističkog motociklističkog kluba Noćni vukovi u Evropi.
Hambalek je bio prvi državljanin EU koji se našao na crnoj listi 2022. godine; neki drugi pojedinci sa crne liste imali su pasoše EU pored ruskog državljanstva. Kada cijela lista bude ponovo za obnavljanje, velike su šanse da će još imena biti uklonjeno - ovo je nakon tri nedavne presude opšteg suda EU u Luksemburgu, koje su nanijele veliki udarac politici sankcija bloka.
Pročitajte i ovo: Nove EU sankcije Rusiji: Od kineskih kompanija do RT BalkanSud je 20. marta odlučio da Nikita Mazepin, bivši vozač Formule 1 i sin ruskog oligarha Dmitrija Mazepina, treba da bude skinut sa liste. EU je tvrdila da Mazepin Senior pripada najužem krugu ruskog predsjednika Vladimira Putina i da je podržavao akcije koje potkopavaju teritorijalni integritet Ukrajine - a odluka suda EU prošle jeseni podržala je obrazloženje Brisela o tome u značajnoj presudi. Međutim, kada je riječ o Mazepinu Junioru, sud je konstatovao da EU nije dokazala bilo kakvu vezu između oca i sina mimo očiglednih porodičnih veza, što je bilo nedovoljno za primjenu restriktivnih mjera prema posljednjem.
A onda, 10. aprila, luksemburški sud je zadao sljedeći pravni udarac Briselu kada je doneo odluku da Petr Aven i Mihail Fridman, obojica veliki akcionari jedne od najvećih ruskih finansijskih institucija, Alfa banke, takođe treba da budu uklonjeni sa liste. Sudije su napomenule da može postojati "određeni stepen bliskosti" između Avena i Fridmana s jedne strane i Putina ili njegove pratnje s druge, ali da EU nije uspjela pokazati da je njih dvoje podržalo akcije i politike koje potkopavaju nezavisnost Ukrajine ili su pružili podršku na materijalni ili finansijski način da destabilizuju zemlju.
Pročitajte i ovo: EU lideri na samitu u Briselu fokusirani na Ukrajinu usred znakova 'zamora'Sada je važno zapamtiti da su Mazepin Jr, Aven i Fridman i dalje pod sankcijama EU. Kako to? Prije svega, EU se na presudu može žaliti u roku od dva mjeseca i deset dana. Ali Brisel također koristi nešto poput pravnog hira u režimu sankcija kako bi ih držao na crnoj listi. EU tvrdi da presude za trojicu gospodina pokrivaju samo period od njihovog prvobitnog uvrštavanja na spisak u februaru 2022. do marta 2023. Od tada je EU obnovila sankcionu listu, uključujući imena trojice muškaraca, kako u septembru 2023. tako i većini nedavno, prošlog mjeseca. Prema EU, ove obnove su više od obične tehničke stvari; zapravo, prave nove liste svakih šest mjeseci kako se neka imena dodaju, a neka uklone.
Na ovaj način EU prisiljava ljude koji su još uvijek sankcionirani da pokrenu novu pravnu istragu na Evropskom sudu pravde kako bi osporili najnovije ažurirane sankcije. Ovi izazovi zahtijevaju vrijeme, a dvogodišnje obnavljanje u martu i septembru obično dolazi brže od točkova pravde u Luksemburgu, koji se okreću, što znači da EU često uspijeva da ostane korak ispred.
Tako je, na primjer, EU uspjela zadržati bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča na popisu još jednog režima sankcija EU, koji se bavi zloupotrebom ukrajinskih državnih fondova, do 2022. godine, iako je dobio svoj prvi slučaj na sudu EU još 2019. godine, a zatim ostvario još dvije pravne pobjede u nekoliko godina koje su uslijedile.
Ovo dodatno vrijeme koje si Brisel kupuje moglo bi mu omogućiti da iznese dodatne dokaze koje će sud razmotriti. To se dogodilo Violetti Prigožini, majci sada pokojnog ruskog oligarha i vođe plaćenika Jevgenija Prigožina. U martu 2023. postala je prva osoba koja je osporila sankcije EU Rusiji koja je pobijedila na ECJ-u, ali je blok, prema izvorima upoznatim sa dosijeom, uspio predstaviti dodatne detalje i ona je od tada pod sankcijama.
Do danas je na sudu EU-a podneseno 115 slučajeva za poništenje osoba ili tvrtki koje su navedene na listi - često su ih pokrenuli bogati, ali sankcionirani ruski biznismeni koji troše goleme svote na evropske odvjetnike da im pomognu u slučaju. Do sada je EU "pobijedio" 33 i izgubio samo osam - prilično pristojan rezultat za Brisel, iako nedavna tri poraza mogu postaviti presedan i rezultirati novim pravnim udarcima za EU u mjesecima koji dolaze jer se mogu očekivati presude u sličnim slučajevima.
Na kraju ostaje politička odluka hoće li trio i potencijalno drugi ostati na listi ili ne u septembru. Mađarska je, za gotovo svako obnavljanje do sada, pokušala iskoristiti svoj veto kako bi poništila cijeli popis tražeći da se neka imena izbace.
Pročitajte i ovo: Briselski blog: Ruske sankcije, mađarski veto i dug put naprijedPrethodno je EU uspjela da obezbjedi šestomesečno produženje tako što je ponudila da ukloni ljude čija je sopstvena pravna služba označena kao "slaba" zbog nedovoljnih dokaza. Prošle jeseni, na primjer, smijenjena su dva manje poznata ruska biznismena Aleksandr Šulgin i Farkhad Ahmedov. Ali s obzirom na to da je Budimpešta ranije tražila da se Aven, Fridman i Mazepin Junior uklone, vjerovatno će se uskoro vratiti s ovim zahtjevom, posebno zato što su sada podržani presudom samog suda EU po tom pitanju.