Okružen američkim zastavama, novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump sastavio je listu šefova tehnoloških kompanija koji su pohrlili u njegovo odmaralište Mar-a-Lago na Floridi kako bi ga dočekali nakon izborne pobjede.
"Svako želi biti moj prijatelj", pohvalio se novinarima u decembru.
Trump se, uoči inauguracije 20. januara, sastao i s evropskim liderima koji sebe žele što bolje pozicionirali pred njegov povratak u Bijelu kuću.
Normalno je da strani čelnici traže pažnju američkog predsjednika. Međutim, Trump se više ne pridržava starog vanjskopolitičkog priručnika Washingtona i čini se da su ulozi sada veći.
Novi igrači mogli bi se pojaviti kao Trumpovi najbliži europski saveznici. Ali, mogli bi otkriti da Washington, ponekad, ima različite interese.
Viktor Orban
Trump i Orban u Washingtonu, SAD, maj 2019.
Viktor Orban bio je prvi evropski lider koji je posjetio Trumpa na Floridi nakon izbora 5. novembra.
Mađarski premijer dugo gaji bliske veze s Trumpom, a i prvi je evropski lider koji je podržao njegovu predsjedničku kampanju 2016. To je odnos zasnovan na ideološkoj bliskosti i hemiji.
Hoće li to rezultirati i praktičnim uslugama, drugo je pitanje. Trump je zaprijetio da će uvesti visoke carine na robu iz Evropske unije.
Carine na uvoz automobila mogle bi naštetiti Mađarskoj, u kojoj proizvođači automobila čine oko 12 posto svih radnih mjesta u proizvodnji. Među njima su i kineske kompanije, inače politički problem za Trumpa.
Ali za Orbana, čija zemlja broji deset miliona ljudi, specijalne veze s liderom najmoćnije nacije svijeta očito su pitanje prestiža dok se suočava s političkim izazovima kod kuće.
Zvaničnici u Budimpešti rekli su za Mađarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) da je Trump zatražio Orbanov stav o okončanju skoro trogodišnjeg ruskog rata u Ukrajini u nizu telefonskih poziva nakon pobjede na američkim izborima.
Orban je blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i pokušao se predstaviti kao državnik koji može olakšati mirovni sporazum.
"Naravno, to ne znači da će Mađarska ozbiljno igrati neku ulogu u mirovnim pregovorima o Ukrajini", ističe politički analitičar Botond Feledy.
"Ali mogu zamisliti da će Viktor Orban primiti neku vrstu simbolične geste. Recimo da će neki pregovori biti organizovani i u Budimpešti", dodaje on.
Giorgia Meloni
Susret Trumpa i Meloni u Mar-a-Lagu u Palm Beachu, Florida, SAD, 4. januara 2025.
U januaru je italijanska premijerka Giorgia Meloni takođe posjetila Trumpa na Floridi.
Ako je postojala utrka za posjetiti Trumpa, ona je možda zauzela drugo mjesto, ali je vjerovatnije uticajnija od Orbana. Dok je Mađarska u velikoj mjeri izolovana u Evropskoj uniji, Meloni je bolje umrežena.
Zaista, mnogi u Uniji sastavljenoj od 27 zemalja članica nadaju se da bi ona mogla biti vrli šaptač Trumpu, navigirajući predsjednika ka onim pitanjima gdje je to potrebno. Ukrajina je jedno od tih pitanja, a Meloni je velika podržavateljica Kijeva. Carine su drugo pitanje.
Kao i Orban, i ona je ideološki bliska Trumpu, dijeleći njegovu čvrstu antimigrantsku politiku. Trump ju je nazvao "fantastičnom ženom" koja je "osvojila Evropu".
Međutim, za razliku od Mađarske, Italija nije uspjela ispuniti cilj NATO-a o izdvajanju od dva posto BDP-a za odbranu. Prema procjenama, izdvajanja su u prošloj godini bila samo 1,49 posto.
Ako Meloni pritisne Trumpa da nastavi podržavati Ukrajinu, on bi zauzvrat mogao zatražiti da se Italija drži dogovorenog.
"Italija je jedna od zemalja koje su izuzetno profitirale, recimo, od američkog kišobrana nad Evropom", ocjenjuje Olivier Costa sa pariske poslovne škole Sciences Po.
On navodi potencijalne američke carine kao problem u kojem bi se interesi mogli razilaziti.
"Ko će popiti sve to francusko i italijansko vino? Ko će kupiti sve te torbice? Uticaj na ekonomiju bio bi ogroman", istile Costa.
Emmanuel Macron
Susret Trumpa i Macrona u Parizu, Francuska, 7. decembra 2024.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron takođe se pobrinuo za rani susret s Trumpom, ugostivši njega i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na svečanosti ponovnog otvaranja katedrale Notre-Dame u Parizu u decembru.
Bio je to rani pokušaj uticanja na Trampov pristup prema Ukrajini i još nema dokaza da je imalo ikakvog efekta. Trump je zaprijetio smanjenjem pomoći Ukrajini i obećao da će brzo okončati rat, iako nije rekao kako.
Macron je, pak, oslabljen na domaćem terenu, suočen s političkom krizom nakon što je izgubio parlamentarnu većinu na izborima. Njegova oštra kritičarka i moguća nasljednica, Marine Le Pen, političarka je Trumpovog stila.
"Trump je jako ljut na sve ljude koji su bili sretni što ga je Biden (Joe) pobijedio. I mislim da stvarno želi natjerati sve te ljude da plate, Von der Leyen (Ursula), Scholz (Olaf), Macron i sve ostale. Sada se vratio na scenu, poput kakvog filma - Trump 2", navodi Costa.
Međutim, Macron ima svoju težinu - čelnik je zemlje koja ima nuklearnu silu, najmoćniju vojsku u EU i stalna je članica Vijeća sigurnosti UN-a.
Kao i Trump, on je nastoji održati otvorene komunikacijske kanale s Putinom.
Započnu li mirovni pregovori u Ukrajini, za očekivati je da će Macron dati sve od sebe da bude za tim stolom.
Keir Starmer
Starmer u Kijevu, Ukrajina, 16. januara 2025.
Kada je Trump prvi put preuzeo dužnost 2016. godine, nasljednica britanskog premijera Keira Starmera, Theresa May, pohitila je preko bare i prva posjetila Bijelu kuću.
To je odlika britanskih premijera, iako nije jasno hoće li se to dogoditi i ovog puta.
Starmer je puka politička suprotnost Trumpu - potcijenjeni socijaldemokrata koga Trumpov milijarder Elon Musk već sedmicama trola.
Imidž Britanije je u međunarodnim krugovima možda poljuljan zbog Brexita, ali ta zemlja još ima džokere u rukavu - vojsku i diplomatiju - isto kao i Francuska.
Starmerov ministar inostranih poslova, Daniel Lammy, proveo je mjesece na uspostavljanju ličnog odnosa s novoizabranim američkim potpredsjednikom J.D. Vanceom, rekavši da su našli zajedničku tačku - obojica su kršćani i dolaze iz radničke porodice.
Starmer se takođe nada da bi Trumpovi britanski korijeni – njegova majka je iz Škotske – mogli igrati neku ulogu. Francuska ima veličanstvenu paradu na Dan Bastilje, a Britanija ispija čaj s kraljevskom porodicom.
"Starmer i Laburistička stranka pokušavali su izgraditi veze s Trumpovim svijetom, a sada i s budućom Trumpovom administracijom", rekao je Ian Bond iz Centra za evropske reforme.
“Mislim da u tom svjetlu možete vidjeti imenovanje Petera Mandelsona za sljedećeg ambasadora. Neko ko je idealni glatki politički operater. Hoće li to uspjeti? Oni nisu srodne duše po mnogim pitanjima. Ali čini se da Trump ima meko srce prema Ujedinjenom Kraljevstvu", ističe Bond.
Olaf Scholz
Trump i prva američka dama Melania Trump šetaju s tadašnjim gradonačelnikom Hamburga Olafom Scholzom na samitu lidera G20 u Hamburgu, Njemačka, 6. jula 2017.
S obzirom na predstojeće izbore u februaru, njemački kancelar Olaf Scholz vjerovatno neće još dugo biti na vlasti.
Njegova prethodnica, Angela Merkel, imala je teških trenutaka s Trumpom, praveći grimase pored njega dok ju je on jedne prilike, čini se, u cijelosti ignorisao.
Scholzovom potencijalnom nasljedniku, Friedrichu Merzu, vjerovatno neće biti lako. U svom izbornom manifestu je spomenuo izdatke za odbranu od "najmanje" dva posto BDP-a – brojka koja vjerovatno neće uznemiriti Washington jer Njemačka već toliko izdvaja.
Možda je važnije to što Njemačka ima trgovinski suficit od 60 milijardi dolara s Sjedinjenim Državama, što je Trump ranije kritikovao. Carine ponovo prijete.
Tu je i Musk koji se umiješao u njemačku politiku, podržavajući ekstremno desnu stranku Alternativu za Njemačku (AfD), s kojom Merz odbija da sarađuje.
Ipak, Trump nije podržao ove komentare, a Njemačka ostaje važan partner.
Merz je ostao pribran. Rekao je da bi Evropska unija trebala pokrenuti novi pritisak na Sporazum o slobodnoj trgovini sa Washingtonom, od čega se odustalo tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata.