Evropska unija želi pomoći Bjelorusiji sa najmanje tri milijarde eura nakon što se zemlja okrene ka demokratskom putu, sa fokusom na vladavinu zakona, reformu pravosuđa, restruktuiranje državnih preduzeća i potrošnju na ifrastrukturu, navodi se u prijedlogu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Nacrt pod nazivom “Okvir prijedloga sveobuhvatnog plana ekonomske podrške demokratskoj Bjelorusiji”, vjerovatno će biti predstavljen u petak (28. maja).
Navodi se da će “nakon što Bjelorusija krene demokratskim putem, EU osigurati, prioritetno, dugoročnu podršku Bjelorusiji kako bi pomogli u stabilizaciji ekonomije, reformi institucija koje bi je učinile demokratičnom i sposobnom da doprinese u ostvarivanju koristi za građane i društvo u cjelini.”
Plan je prvi put predstavljen u jesen 2020. godine nakon spornih predsjedničkih izbora na kojima je Aleksandar Lukašenko odnio pobjedu nakon čega su nastupili protesti širom zemlje, koji su ugušeni.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je da će ubrzati rad na prijedlogu nakon što je bjeloruski borbeni avion presreo putnički Ryanair i prisilio ga da sleti u Minsku, gdje su novinar Raman Pratasevič i njegova djevojka, ruska državljanka, Sofija Sapega izvedeni i privedeni.
Pročitajte i ovo: Briselski blog: Šta sad sa EU i Bjelorusijom?Paralelno sa nacrtom, Unija radi na više pojedinačnih sankcija ljudima i kompanijama bliskim režimu kao i na širim sektorskim ekonomskim sankcijama koje bi mogle biti spremne u junu.
Nacrt u pripremi je zasnovan na tri stuba.
Prvi se fokusira na ekonomski oporavak Bjelorusije s dokumentom u kojem se navodi da će makrofinansijska pomoć EU „pomoći u obnavljanju makroekonomske stabilnosti Bjelorusije i ojačati njenu nesigurnu fiskalnu situaciju“. Takođe se navodi da će Brisel biti domaćin investicionog foruma na visokom nivou EU i Bjelorusije koji će okupiti ključne evropske investitore, te organizovati sastanak donatora na visokom nivou kako bi mobilizirao dodatna sredstva EU.
Drugi stub fokusiran je na restrukturiranje državnih preduzeća poput banaka, na poboljšanje imovinskih prava, reformu javne uprave, te uvođenje vladavine prava i reformu pravosuđa.
Treći stub nudi druga konkretna ulaganja u određene sektore, poput direktne podrške za 20.000 malih i srednjih preduzeća, poboljšanje prometne povezanosti i trgovine na granicama EU i Bjelorusije, izgradnju informatičke škole u Minsku i utrošak za poticanje energetske efikasnosti i upravljanja otpadom.
O tri milijarde eura vrijednom planu države članice EU raspravljaće u Vijeću EU narednih sedmica.