Nakon susreta koji je s liderima šest zemalja Zapadnog Balkana imala Federika Mogerini, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i sigurnost, većina analitičara ocjenjuje da se prije svega radi o stvaranju utiska i atmosfere kojom se potvrđuje da je Zapadni Balkan veoma bitan za EU.
Ipak, glavna zamjerka Mihaila Crnobrnje, predsjednika Evropskog pokreta u Srbiji, je što sastanak u Briselu nije bio konkretniji.
„Berlinska inicijativa nije ni pomenuta, a to je glavni instrument pomoću kojeg EU drži ove zemlje na okupu i pokušava da promoviše saradnju. Sastanak u Briselu je više politička manifestacija i signal Zapadnom Balkanu, kao i Evropskoj uniji da se proces nastavlja. Nadam se da će ovaj signal biti shvaćen kao želja i nastojanje da se nastavi u pozitivnom i konstruktivnom pravcu, u međusobnoj saradnji, s jedne strane, i zajedničkog približavanja Evropskoj uniji s druge strane. Ali, previše je tih unutrašnjih političkih trzavica i nesuglasica koje često izazivaju i regionalne, zbog toga što nešto što se na Kosovu, u Albaniji i u Srbiji ili u Makedoniji koristi za unutrašnje političke potrebe, lako plane u međunacionalne sukobe“, kaže Crnobrnja.
Vaš browser nepodržava HTML5
Balkanski zvaničnici sa Federikom Mogerini
Emruš Ujkani, profesor Evropskog prava u Prištini, navodi da sastanak ukazuje na to da je zemljama Balkana potrebna pažnja EU, koja je posljednjih godina nedostajala, i pored obećanja da je njima mjesto u evropskoj porodici.
"Ono što je važnije u tom kontekstu jesu potencijalni rizici koje ovaj region može da proizvede ne samo u svojoj zemlji, već i na evropskom kontinentu. Balkan je takoreći postao most bilo za imigrante, bilo za tzv. terorističke grupe. S druge strane, postoji ne tako mali uticaj Rusije u pojedinim mjestima na Zapadnom Balkanu. Na primjer, juče je u Briselu bio imenovani premijer Makedonije, a u isti dan predsjednik Makedonije se sastaje sa predsjednikom Rusije. Sve to ukazuje da EU malo drugačije razmišlja i posvećuje više pažnje prema Zapadnom Balkanu", kazao je Ujkani.
Nakon napetih odnosa država u regionu, oštre retorike koja može da dovede do mogućih konflikata, EU pokušava da shvati situaciju u regionu, dodaje Ujkani koji vjeruje i da će se EU, nakon francuskih izbora, podstaći na malo brži put integracije Zapadnog Balkana.
Kontinuitet „toplog diplomatskog režima“ prema regiji: Adnan Huskić
Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva smatra da okupljanje lidera šest balkanskih zemalaja nije donio ništa posebno novo, osim kontinuiteta „toplog diplomatskog režima“ prema regiji.
„Imali smo u posljednjih nekoliko mjeseci gotovo alarmantne izjave određenih političara iz Evropske unije o tome da bi ovo područje moglo postati krizno žarište i da u tom smislu EU ne smije napraviti greške koje je pravila početkom devedesetih godina, te da ovom regionu mora posvetiti veću pažnju. To znači u mjeri u kojoj postoji kapacitet unutar Evropske unije a u izostanku angažmana onih država koje već tradicionalno ovdje imaju, da tako kažem, poluge kojima mogu da utiču na stvari. Pri tom prvenstveno mislim na SR Njemačku koja se nalazi u izbornoj godini. Naprosto se ponovo naglašava ista priča – ovaj region ima svoju budućnost u EU, ne odustaje se od principa solunske Deklaracije. Na neki način se želi pokazati da je Evropska unija tu, iako pravog angažmana još uvijek nema, te ne vidimo nikakav revolucionaran iskorak u tom smislu“, smatra Huskić.
Na pitanje da li se briselski sastanak može tumačiti i kao pregrupisavanje, odnosno utvrđivanje pozicija u odnosu na Rusiju koja želi ostvariti jači uticaj na Zapadnom Balkanu, Mihailo Crnobrnja daje ovaj odgovor:
„Rusija nikad nije krila svoju zainteresovanost za ovaj region. S druge strane, Evropska unija nije negirala naše pravo da sa njima imamo specijalne odnose, tako da je to jedna, rekao bih, zakulisna borba. Dakle, ovo je više evropski pokušaj da se nastavi sa podsticanjem zemalja da razmišljaju u evropskom, a ne u neevropskom pravcu, bez obzira da li je to Rusija ili Kina.“
Ismet Ramadani, predsjednik Euroatlanskog savjeta u Makedoniji ocjenjuje da poziv EU mandataru vlade, Zoranu Zaevu znači da će njegova vlada imati podršku EU, iako je Mogerini naglasila da buduća vlada treba pristupiti reformama i obavezama koje Makedonija ima na putu integracija u EU.
Prisustvo Zaeva na briselskom sastanku je i signal VMRO-u (bivša vladajuća stranka Nikole Gruevskog) da odustane od destruktivne politike i proruske opcije.
"Ovaj sastanak nosi još jednu poruku, a to je da VMRO-DPMNE treba da ode u opoziciju, i sve dok njihovo djelovanje ne bude demokratsko, ona će biti izolovana partija koja će morati da se oslobodi kriminalizovane i koruptivne strukture, ali i onih koji žele da promoviraju proruske i proputinove opcije", ocjenjuje Ramadani.
Vrijeme da se VMRO - DPMNE nađe u opoziciji (na fotografiji Nikola Gruevski)
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu navodi da se još jednom pokazalo da Brisel želi povećati uticaj na zemlje regiona.
„Ovo je još jedna prilika da se koliko - toliko normalizuje situacija na Balkanu, još jedan dodatni poticaj iz Brisela da se mir i sigurnost u regionu ne dovode u pitanje. Istovremeno je to znak da se pojača regionalna saradnja, ali i da se poveća uticaj EU u ovom dijelu Evrope koji je dugo bio u nekom vakuumu što su iskoristile pojedine svjetske sile“, zaključuje Hadžović.