Aplikacija za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji još nije ni predata, a unutar zemlje već su sporenja o jednom njenom dijelu koji se odnosi na mehanizam koordinacije, čiji je cilj da reguliše ključne tačke buduće saradnje BiH sa Evropskom unijom.
Naime, predsjednica Vlade Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović ustvrdila je kako nije upoznata sa ovom odlukom koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, iako predsjedavajući te institucije tvrdi suprotno. Uprkos ovom sporenju, aplikacija za članstvo biće predata 15. februara.
Dan nakon objave mehanizma koordinacije u Službenom glasniku, Republika Srpska ga je odbacila, tvrdeći da nije usaglašen sa tom entitetskom institucijom.
I dok predsjednik RS Milorad Dodik za to okrivljuje ministre iz tog bh. entiteta u Vijeću ministara, koje je odluku usvojilo, Željka Cvijanović, predsjednica entitetske Vlade tvrdi da nije upoznata sa odlukom, iako je trebala.
Željka Cvijanović
"Odluku kojom se predsjedavajući hvali, može slobodno okačiti kao značku na rever, ali ona za institucije Republike Srpske ne znači apsolutno ništa", poručila je, između ostalog, Cvijanović u pisanoj izjavi predsjedavajućem bh. Vlade Denisu Zvizdiću.
A Denis Zvizdić pohvalio se u srijedu kako je Vijeće ministara BiH još 26. januara usvojilo Odluku o mehanizmu koordinacije. Na novinarsko pitanje, zbog čega o tome nije obavijestio entitetske vlasti, Zvizdić je odgovorio:
"Prije desetak dana zvanično je dostavljen vladama entiteta i iz mog razgovora kojeg sam imao sa dva entitetska premijera u subotu, nisam vidio nikakve naznake otpora prema samom tekstu i uopće prema ideji da usvojimo mehanizam koordinacije i počnemo raditi na bazi onih rješenja koja su prihvatljiva za sve."
I dok se entitetska spori sa državnom vlasti, Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine istrajan je da aplikaciju za pristupanje BiH Evropskoj uniji preda 15. februara.
Za Čovića nema ništa sporno, pa ni to što se i prije predaje spekulisalo kako zahtjevi Unije nisu ispunjeni, a ni unutar države ne postoji konsenzus.
"Ja mislim, bez želje da ikoga povrijedim, da je najveći rizik kojem smo mi kao država danas izloženi da ne predamo ovaj zahtjev i dogodine ne postanemo kandidat za Evropsku uniju. Ako bi se to desilo, a opet je samo do nas, a ne nekoga vani, mi smo stvarno osuđeni za ispaštanje", kazao je Čović.
Ništa sporno ne vide ni predstavnici vlasti u parlamentarnoj Komisiji za evropske integracije.
"Ne znam da li se morao svaki pojedini pokret, kojeg učini Vijeće ministara sa entitetskim vladama ili županijskim, predočiti u svakom trenutku javnosti, ili je dobro da smo dobili dokument koji može pretrpjeti određene izmjene, ukoliko je potrebno", rekao je Nikola Lovrinović, predsjedavajući Komisije.
Milica Marković, članica Komisije za evropske integracije, se ne slaže sa ovakvom ocjenom.
Milica Marković (u sredini)
"Ovakav pristup utvrđivanja mehanizma koordinacije, donošenje odluke o tome na Savjetu ministara i neobznanjivanje te odluke u javnosti u Bosni i Hercegovini, mislim da je ravno onoj istini koja postoji u našem narodu i u Bosni i Hercegovini, a koja kaže kada nešto krene naopako u početku, to nema velike šanse da dobro završi", poručuje Marković.
Mehanizam koordinacije je jedan od tri uslova koje je Bosna i Hercegovina trebala ispuniti da bi aplikacija za članstvo bila kredibilna. Drugi je provođenje Reformske agende, a treće objavljivanje popisa stanovništva, koji je urađen 2013. godine, a već tri godine njegovi rezultati nisu poznati.
"Imajući u vidu da Evropska komisija i glavni ljudi u Evropskoj komisiji, kojima je u nadležnosti Bosna i Hercegovina, znaju da je njihova diplomatska misija u Sarajevu involvirana u taj ružni scenarij koji se događao zadnjih dana u Sarajevu u vezi sa kredibilnom ili nekreduibilnom aplikacijom. Tako da je, na neki način, odgovornost podijeljena, a samim tim i odnos prema javnosti u Bosni i Hercegovini podjednako snose i Brisel i Sarajevo", navodi analitičar Zekerijah Smajić.
I dok se Vijeće ministara BiH optužuje da je tajno usvojilo odluku o mehanizmu koordinacije, sve su glasniji i oni u Republici Srpskoj koji traže odgovornost predstavnika vlasti iz tog bh. entiteta u institucijama Bosne i Hercegovine.
Bilo kako bilo, predaja aplikacije za članstvo Bosne i Hercegovine u ponedjeljak, što su mnogi ocijenili kao istorijski čin, čini se da će se pretvoriti u blamažu, koje ovoj zemlji i godinama unazad nije manjkalo.
Tako će - umjesto da govori jednim glasom što Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu - ponovo biti višeglasje.