Talibani su održali prve uživo razgovore sa zvaničnicima Evropske unije u Kataru dok su u isto vrijeme iz bloka najavili prošireni paket pomoći Afganistanu i susjednim zemljama u vrijednosti oko milijardu eura.
Pomoć dolazi kao pokušaj da se obuzda humanitarna kriza u ratom razorenoj zemlji usred sve većeg međunarodnog pritiska na islamističku grupu da poštuje ljudska prava.
Talibani traže međunarodno priznanje kao i pomoć kako bi izbjegli humanitarnu katastrofu nakon što su se vratili na vlast u avgustu poslije povlačenja američke vojske nakon 20 godina dugog rata. Ekonomija Afganistana je u lošem stanju, dok je većina pomoći prestala da stiže.
U isto vrijeme lideri G20 održali su virtuelni sastanak, a među učesnicima je postignut jednoglasan dogovor o potrebi ublažavanja krize u Afganistanu, gdje banke ostaju bez novca, državni službenici nisu plaćeni, a cijene hrane su naglo porasle što dovodi milione ljudi u opasnosti od gladi.
Pročitajte i ovo: G20 obećava pomoć za afganistansku humanitarnu krizuVeći dio pomoći biće usmjeren kroz Ujedinjene nacije, ali države će i direktno da pomažu, uprkos tome što je većina zemalja odbila službeno da prizna talibansku vladu.
“Veoma je teško shvatiti kako možete pomoći ljudima u Afganistanu bez uključivanja talibana, ali to ne znači da će biti priznati”, rekao je Mario Draghi, premijer Italije zemlje koja predsjedava G20.
U sklopu tog samita EU je obećala dodatnih 700 miliona eura hitne pomoći Afganistanu i susjednim zemljama kako bi spriječili ono što je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nazvala “velikim humanitarnim i društveno-ekonomskim kolapsom”. Obećanja za dodatnim novčanim donacijama povećala su donaciju na milijardu eura.
Izvršna vlast EU ranije je izdvojila 300 miliona eura za osnovne potrebe i hranu za Afganistance.
Birsel se nada da bi donacija za stabilizaciju Afganistana i pomoć zemljama oko njega mogla spriječiti ponavljanje evropske migracijske krize 2015. godine kada je u Uniju stiglo više od milion ljudi koji bježe od rata i siromaštva na Bliskom istoku.
U svom saopštenju von der Leyen je naglasila potrebu da se radi “brzo” te da su sredstva “direktna podrška” Afganistancima i da će biti usmjerena međunarodnim organizacijama koje rade na terenu, a ne kabinetu kojeg vode talibani koje Brisel ne priznaje.
Pročitajte i ovo: Dvije sedmice pakla u KabuluOna je također rekla kako talibani moraju ispuniti pet “mjerila” Unije kako bi dobili dugoročnu pomoć. Mjerila uključuju poštivanje vladavine prava i ljudska prava, naročito prava žena, spriječavanje izvoza terorizma, inkluzivnu vladu i reprezentativnu prelaznu vladu.
U međuvremenu dok se održavao G20, talibanska delegacija susrela se sa predstavnicima EU-a u Dohi zbog kako je navela glasnogovornica EU Nabila Massrali “neformalnom razmjenom na tehičkom nivou”.
Massrali je rekla kako će dvije strane razgovarati o pitanjima kao što su pristup humanitarnoj pomoći i ženskim pravima, ali je insistirala da sastanak ne znači “priznavanje” vlade koju vode talibani.
Pročitajte i ovo: EU i Velika Britanija neće priznati vladu talibana u AvganistanuVršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova talibanske vlade Amir Khan Muttaqi najavio je sastanak dan.
Talibani “imaju pozitivne sastanke sa predstavnicima drugih zemalja” i da “uravnotežen odnos može spasiti Afganistan od nestabilnosti” rekao je Muttaqi.
Njemačko izaslanstvo također se susrelo sa talibanima prvi put u Dohi 11. oktobbra, no njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da priznanje talibana kao zvanične vlade Afganistana nije na dnevnom redu Berlina.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je ranije svijet da “ubrizga novac u Afganistan koji je osiromašen i pod sušom” ali je također kritikovao “prekršena” obećanja talibana da će ženama omogućiti da rade, a djevojkama pristup raznim nivoima obrazovanja.