Autor: David Mardiste - Reuters (Prevela: Ena Stevanović)
Estonija, koja od 1.januara počinje koristiti euro će u narednim godinama biti jedina zemlja koja ulazi u eurozonu s obzirom da su istočnoevropske zemlje kao Poljska i Češka vrlo oprezne s obzirom na krizu.
Za baltičku zemlju sa 1.3 miliona stanovnika je članstvo u eurozoni puno bolje od nesigurnosti koja je povezana sa krunom, sada već bivšom valutom i u ovom potezu se vidi mogućnost da se privuku dalji investitori.
Prihvaćanje eura predstavlja vrhunac u naporima Estonije da se pridruži zapadnim zemljama i udalji od ruske dominacije koja je bila vidljiva sve do 2004. godine kada je Estonija postala članica Evropske unije i NATO-a.
Građani Estonije se nadaju da će ovako uštedjeti novac koji su gubili usljed eurskih novčanih transakcija.
Vlasnici nekretnina će također imati koristi s obzirom da je većina hipoteka i kredita koje daje Swedbank, SEB i Nordea bank preračunavana u euro.
Susjedne baltičke zemlje Latvija i Litvanija su najavile da će pristupiti eurozoni tek 2014.godine.
Premijer Estonije Andrus Ansip je naglasio da će obični građani imati koristi od ove promjene.
„Sigurni smo da će euro pomoći estonskoj ekonomiji. Trenutno građani gube novac u mjenjačnicama, zašto bi to morali raditi?“ izjavio je Ansip.
Ostalim zemljama se ne žuri
Ali vlade ostalih zemalja bivšeg komunističkog bloka nisu u to tako sigurne. Sve zemlje Evropske unije će jednom morati pristupiti eurozoni, ali mnogima od njih se uopće ne žuri. One čekaju da vide kako će Grčka, Irska, Portugal i Španija riješiti probleme s dugovima i svjedoci su činjenice da članstvo u eurozoni ne garantira nižu stopu zaduživanja.
„Više je rizika kada ste članica eurozone nego kada niste,“ rekao je prošle sedmice guverner Poljske centralne banke Marek Belka.
Fleksibilan tečaj koji je uvjetovao pad poljske zlote je jedan od ključnih razloga što je Poljska bila jedina zemlja Evropske unije koja je izbjegla prošlogodišnju recesiju.
Belka kaže da se Poljskoj ne žuri da promijeni valutu i pridruži se eurozoni iako je to i dalje njen strateški cilj.
Slične stavove ima i vlada Češke republike, čiji je premijer Petr Nečas izjavio da članstvo u eurozoni nije u interesu Češke u narednom periodu.
„Česi su uvijek bili jako oprezni, a sada i Poljaci postaju mnogo oprezniji,“ rekao je Neil Shearing, vodeći ekonomist iz Capital Economics-a.
On je rekao da ukoliko eurozona preživi, možemo očekivati da će nove članice pristupiti tek 2015.godine, a to će najvjerovatnije biti Latvija i Litvanija, čija je povijest i ekonomska situacija slična onoj u Estoniji.
U izvještaju investicijske banke JP Morgan se navodi da se predviđa da će Mađarska i Poljska pristupiti eurozoni 2019. godine, a Češka tek iza 2020.
„Ovo je pet godina kasnije od naših predviđanja početkom ove godine,“ navodi se u izvještaju.
Estonija je spremna
Estonski dug i budžetski deficit su među najmanjima u eurozoni. Da bi se prilagodili uvjetima pristupa, Ansipova centralno orjentirana vlada je srezala budžet za više od devet posto.
Estonija, kao i Latvija i Litvanija ima nisku fleksibilnost u tečaju. Kruna je najprije bila fiksirana za njemačku marku, a onda za euro, još od 1992.godine kada je Estonija postala prva bivša sovjetska zemlja koja je prestala koristiti rublju.
Estonija očekuje da će se njena ekonomska situacija poboljšati nakon recesije u 2009.godini. Centralna banka iduće godine očekuje porast za 3.9 posto.
Andres Kasekamp, šef Estonskog instituta za vanjska pitanja je rekao da će prihvatanje eura pružiti sigurnost koja je neophodna zbog i dalje osjetljivih odnosa sa Rusijom.
„Ciljevi Estonije u oblasti vanjske politike su bili da se ubaci u što više međunarodnih organizacija i društava, kako nikad više ne bi bila izolirana ili bez partnera,“ kaže Kasekamp i dodaje:
„Članstvo u eurozoni ne samo da će pogurati estonsku ekonomiju, već će povećati i sigurnost.“
Mnogi su skeptični
I uprkos općem entuzijazmu, ispitivanja javnog mijenja su pokazala da svi ne podržavaju ovu promjenu.
„Pridružujemo se u najgorem mogućem trenutku i ne možemo biti sigurni da će eurozona opstati u svom dosadašnjem obliku. Već slijedeće godine se očekuju velike promjene i reforme,“ tvrdi pravnik Anti Poolamets, koji vodi tzv. anti-euro kampanju.
Poolamet je proveo anketu koja pokazuje da je 53 posto građana protiv eura. Anketa koju je provela vlada je pokazala da 54 posto stanovništva podržava članstvo u eurozoni.
Povećana inflacija proteklih mjeseci je također uzrokovala zabrinutost iako su vlada i centralna banka za to okrivile faktore kao što su cijene namirnica i energije.
Estonci su uglavnom mirno pripremljeni na ovu promjenu kao što su mirno podnijeli krizu i recesiju nakon raspada Sovjetskog saveza te ponovo 2009.godine.
„Nedostajati će mi kruna, ali samo zbog toga jer sam je navikao koristiti. Ali brzo ću se priviknuti na euro koji je mnogo korisniji za putovanja,“ kaže student Reio Maesalu koji je sa svojih 18 godina jednako star kao i sada već bivša valuta.
Estonija, koja od 1.januara počinje koristiti euro će u narednim godinama biti jedina zemlja koja ulazi u eurozonu s obzirom da su istočnoevropske zemlje kao Poljska i Češka vrlo oprezne s obzirom na krizu.
Za baltičku zemlju sa 1.3 miliona stanovnika je članstvo u eurozoni puno bolje od nesigurnosti koja je povezana sa krunom, sada već bivšom valutom i u ovom potezu se vidi mogućnost da se privuku dalji investitori.
Prihvaćanje eura predstavlja vrhunac u naporima Estonije da se pridruži zapadnim zemljama i udalji od ruske dominacije koja je bila vidljiva sve do 2004. godine kada je Estonija postala članica Evropske unije i NATO-a.
Građani Estonije se nadaju da će ovako uštedjeti novac koji su gubili usljed eurskih novčanih transakcija.
Vlasnici nekretnina će također imati koristi s obzirom da je većina hipoteka i kredita koje daje Swedbank, SEB i Nordea bank preračunavana u euro.
Susjedne baltičke zemlje Latvija i Litvanija su najavile da će pristupiti eurozoni tek 2014.godine.
Premijer Estonije Andrus Ansip je naglasio da će obični građani imati koristi od ove promjene.
„Sigurni smo da će euro pomoći estonskoj ekonomiji. Trenutno građani gube novac u mjenjačnicama, zašto bi to morali raditi?“ izjavio je Ansip.
Ostalim zemljama se ne žuri
Ali vlade ostalih zemalja bivšeg komunističkog bloka nisu u to tako sigurne. Sve zemlje Evropske unije će jednom morati pristupiti eurozoni, ali mnogima od njih se uopće ne žuri. One čekaju da vide kako će Grčka, Irska, Portugal i Španija riješiti probleme s dugovima i svjedoci su činjenice da članstvo u eurozoni ne garantira nižu stopu zaduživanja.
„Više je rizika kada ste članica eurozone nego kada niste,“ rekao je prošle sedmice guverner Poljske centralne banke Marek Belka.
Guverner poljske Centralne banke: Više je rizika kada ste članica eurozone nego kada niste.
Fleksibilan tečaj koji je uvjetovao pad poljske zlote je jedan od ključnih razloga što je Poljska bila jedina zemlja Evropske unije koja je izbjegla prošlogodišnju recesiju.
Belka kaže da se Poljskoj ne žuri da promijeni valutu i pridruži se eurozoni iako je to i dalje njen strateški cilj.
Slične stavove ima i vlada Češke republike, čiji je premijer Petr Nečas izjavio da članstvo u eurozoni nije u interesu Češke u narednom periodu.
„Česi su uvijek bili jako oprezni, a sada i Poljaci postaju mnogo oprezniji,“ rekao je Neil Shearing, vodeći ekonomist iz Capital Economics-a.
On je rekao da ukoliko eurozona preživi, možemo očekivati da će nove članice pristupiti tek 2015.godine, a to će najvjerovatnije biti Latvija i Litvanija, čija je povijest i ekonomska situacija slična onoj u Estoniji.
U izvještaju investicijske banke JP Morgan se navodi da se predviđa da će Mađarska i Poljska pristupiti eurozoni 2019. godine, a Češka tek iza 2020.
„Ovo je pet godina kasnije od naših predviđanja početkom ove godine,“ navodi se u izvještaju.
Estonija je spremna
Estonski dug i budžetski deficit su među najmanjima u eurozoni. Da bi se prilagodili uvjetima pristupa, Ansipova centralno orjentirana vlada je srezala budžet za više od devet posto.
Estonija, kao i Latvija i Litvanija ima nisku fleksibilnost u tečaju. Kruna je najprije bila fiksirana za njemačku marku, a onda za euro, još od 1992.godine kada je Estonija postala prva bivša sovjetska zemlja koja je prestala koristiti rublju.
Estonija očekuje da će se njena ekonomska situacija poboljšati nakon recesije u 2009.godini. Centralna banka iduće godine očekuje porast za 3.9 posto.
Andres Kasekamp, šef Estonskog instituta za vanjska pitanja je rekao da će prihvatanje eura pružiti sigurnost koja je neophodna zbog i dalje osjetljivih odnosa sa Rusijom.
„Ciljevi Estonije u oblasti vanjske politike su bili da se ubaci u što više međunarodnih organizacija i društava, kako nikad više ne bi bila izolirana ili bez partnera,“ kaže Kasekamp i dodaje:
„Članstvo u eurozoni ne samo da će pogurati estonsku ekonomiju, već će povećati i sigurnost.“
Mnogi su skeptični
I uprkos općem entuzijazmu, ispitivanja javnog mijenja su pokazala da svi ne podržavaju ovu promjenu.
Uprkos općem entuzijazmu, ispitivanja javnog mijenja su pokazala da svi ne podržavaju ovu promjenu.
„Pridružujemo se u najgorem mogućem trenutku i ne možemo biti sigurni da će eurozona opstati u svom dosadašnjem obliku. Već slijedeće godine se očekuju velike promjene i reforme,“ tvrdi pravnik Anti Poolamets, koji vodi tzv. anti-euro kampanju.
Poolamet je proveo anketu koja pokazuje da je 53 posto građana protiv eura. Anketa koju je provela vlada je pokazala da 54 posto stanovništva podržava članstvo u eurozoni.
Povećana inflacija proteklih mjeseci je također uzrokovala zabrinutost iako su vlada i centralna banka za to okrivile faktore kao što su cijene namirnica i energije.
Estonci su uglavnom mirno pripremljeni na ovu promjenu kao što su mirno podnijeli krizu i recesiju nakon raspada Sovjetskog saveza te ponovo 2009.godine.
„Nedostajati će mi kruna, ali samo zbog toga jer sam je navikao koristiti. Ali brzo ću se priviknuti na euro koji je mnogo korisniji za putovanja,“ kaže student Reio Maesalu koji je sa svojih 18 godina jednako star kao i sada već bivša valuta.