Njegova partija pravde i razvitka (AKP) na nedjeljnim je izborima osvojila 50 posto glasova. No iako moćniji nego ikada, Erdogan nema u Parlamentu dvotrećinsku većinu.
Dvotrećinska većina potrebna je turskom premijeru kako bi promijenio Ustav, napisan nakon vojnog puča 1980.godine.
Od ukupno 550 mjesta u nacionalnoj skupštini, Stranka pravde i razvitka drži 326, četiri manje nego su osvojili 2007., i ukupno pet manje nego je potrebno za raspisivanje referenduma o promjeni Ustava.
Erdogan već odavno želi promjene vrhovnog zakona zemlje kako bi izgradio predsjednički sistem u kojem bi on, kao izabrani predsjednik, zacementirao svoju ionako ogromnu moć.
Umjesto toga, našao se u, njemu potpuno neobičnoj ulozi, inicijatora konsenzusa:
"Naši ljudi nam nisu samo osigurali da vladamo zemljom, nego su dali i zadatak da otvorimo novo poglavlje. Naši su nam glasači poslali poruku da napravimo novi Ustav i to konsenzusom i pregovorima.¨
Kurdsko pitanje
Taj bi zakon trebao izliječiti etničke i religijsko-sekularne podjele u Turskoj.
"Napisaćemo građanski ustav koji će ujediniti sve strane u društvu. Svako će se naći u ovom ustavu, i istok i zapad.“ Uloga kompromisera teško će ići uz Erdogana kojeg se optužuje za autoritarnost i autokratiju.
Njegova je partija AKP, s islamističkim korijenima, bila svojevremno optužena i za potkopavanje sekularnog turskog uređenja. 2008. godine za dlaku su izbjegli zabranu djelovanja pred Ustavnim sudom.
Osim Ustava, Erdoganov treći mandat biće obilježen i kurdskim pitanjem. Pojedini promatrači upozoravaju da je moguće oživljavanje sukoba na kurdskom jugoistoku koji je od 1984. ubio oko 40.000 ljudi.
Prokurdska partija „Mir i demokratija“ – BDP, uspjela je osvojiti 36 mjesta u Parlamentu, što je značajan uspjeh.
Čengiz Aktar, profesor Evropskih studija na istanbulskom univerzitetu kaže da je uspjeh BDP-a dobrodošao, ali da će puno ovisiti o Erdoganovoj spremnosti na kompromis te dodao:
"Dobro je da Kurdska partija imaviše zastupnika nego prije. Ali dijalog ne ovisi o njima, dijalog isključivo ovisi o Erdoganovoj odluci koga će prepustiti za pregovarački stol.¨
Kurdska je BDP partija proklamovala svoje ciljeve: obrazovanje na kurdskom jeziku, spuštanje praga za ulazak u parlmanet, oslobađanje političkih zatvorenika i okončavanje vojnih operacija protiv Kurdske radničke partije.
Konačno, BDP želi i autonomiju za većinske kurdske provincije, ali trenutno je glavni cilj povratak kurdskog jezika u javni život.