Kancelarija revizora BiH dala je negativno revizorsko mišljenje o izvršenju budžeta bh. institucija za prošlu godinu. Primjedbe se odnose na proceduru donošenja budžeta, neusvajanje podzakonskih akata koji regulištu izdatke za vozila, reprezentaciju, službene telefone, te nepostojanje jedinstvenih pravila i ponašanja u državnim institucijama. Ovo nije prvi put da državni službenici troše nemilice, no, može im se - jer ni do sada nisu bili kažnjavani. Revizori nemaju način da ih sankcionišu, a bh. parlament do sada nije uputio niti jedan prijedlog pravosuđu da pokrene istrage gdje je to potrebno. Analitičari ocjenjuju da će takva praksa biti nastavljena.
Ne postoji država u svijetu u kojoj se tako maćehinski ponašaju kada je riječ o trošenju budžetskog novca kao što je to slučaj kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. Iz godine u godinu revizori ukazuju da se troši više od predviđenog, no, sve ostaje samo „mrtvo slovo na papiru“. Samo u prošloj godini na prevoz i topli obrok državne institucije su potrošile više od 40.000 eura, a na telefonske i poštanske račune 23.000. No, najveći troškovi se odnose na usluge i reprezentacije, autorske honorare, naknade u komisijama i ugovore o djelu. Najveći potrošači budžetskog novca su ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, odbrane i vanjskih poslova.
Glavni revizor Milenko Šego za RSE kaže kako Kancelarija za reviziju uočila lančane reakcije u kojima institucije, vođene primjerom jedne koja napravi trošak, urade isto.
„Na razini državnih institucija sve poprima nekako epidemiju. Dovoljno je da se uvede u nekoj instituciji neka vrsta troška, automatski to poprima, ukoliko mi ne reagiramo i ako to ne ’napadnemo’, domino efekat“, kaže Šego.
Niti jedan dosadašnji revizorski izvještaj državnih institucija nije bio predmet istrage pravosudnih institucija. Kancelarija za reviziju nema mandat da sankcioniše, a to ne radi ni državni parlament, u čijoj je nadležnosti da dostavi bh. pravosuđu negativne izvještaje ukoliko postoji sumnja za istražne radnje. Prema riječima Emira Kabila, predsjednika Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma bh. parlamenta, ta praksa će biti promijenjena.
„Komisija za budžet i finansije će proslijediti ove negativne izvještaje našem pravosuđu, a na njima je da poduzmu određene mjere. Moram priznati da tu postoji konsenzus i kod poslanika iz RS i iz Federacije“, rekao je Kabila.
Kapilarna moć
No, hoće li postojati politička volja u bh. parlamentu da se kazne oni koji troše više nego što smiju, u ovom trenutku teško je prognozirati s obzirom na prvu reakciju iz Republike Srpske. U svom prepoznatljivom stilu i u svrhu predizborne kampanje, Milorad Dodik, predsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta, je trošenje novca doveo u vezu sa raspadom Bosne i Hercegovine. Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, to ovako komentariše:
„Ako predsjednik RS daje izjavu da je BiH trula i da treba da propadne, samo neka preuzme svoju trećinu činovnika u tim državnim institucijama, ali pro tom on onda mora ovdje obezbijediti njihovo izdržavanje. Jer izgleda kad je na državni trišak, onda može sve, zaboravljajući da su to ljudi iz istih partija koje obnašaju i na nižim nivoima vlast, i da to nisu donijeli marsovci nego iste partije koje to sad kritikuju i čerupaju. Njihovi su ljudi napravili ovu katastrofu od finansija i kada je država u pitanju.“
Prekomjerno trošenje novca budžetskih korisnika dešava se u zemlji u kojoj je polovina stanovništva nezaposlena, a druga polovina jedva sastavlja kraj sa krajem, u zemlji u kojoj je prosječna plata 400 eura, poslanička 2.500 eura, a minimalna penzija 150 eura.
„Na makro nivou u državi BiH samo u zadnjih godinu dana, 13.00 ljudi je više u odnosu na prošlu godinu registrovano nezaposlenih, 7.000 ljudi je u privredi izgubilo posao, do je u javnoj upravi posao dobilo 2.000 ljudi“, kazao je Damir Mehmedbašić, analitičar u Centru za zastupanje građanskih interesa.
Građane Sarajeva smo pitali šta misle o rastrošnosti bh. institucija.
„Nema odgovornosti, nema sankcija i samim tim ljudi se ponašaju onako kako njima odgovara“, „Danas, sutra će sigurno biti iza brave mnogi. Treba mnogo zatvora da bi se sve to strpalo“, „Kadija te tuži, kadija te sudi - isto ti je“, „Lopov do lopova“, kažu Sarajlije.
Kako sada stvari stoje, revizorski izvještaj državnih institucija za prošlu godinu, kao i svi dosadašnji, kupiće prašinu u nekim ladicama uprkos obećanjima koja dolaze iz državnog parlamenta da će ga proslijediti pravosudnim institucijama. A na naše pitanje zbog čega ne postoji procesuiranje odgovornih, Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, odgovara:
„Zašto ne postoji procesuiranje odgovornih osoba za takvo ponašanje sa javnim novcem najbolje svjedoči slučaj oslobađajuće presude u tužbi protv Edhema Bičakčića i Nedžada Brankovića, gdje slučaj padne zbog obične fotokopije koja tobože nije ovjerena na sudu. Ili slučaj tužbe protv braće lIjanović i Dragana Čovića. Niz takvih radova pokazuje da su sve razine u vlasti duboko kriminalne i da je svaka politička elita na ovaj ili na onaj način uvučena u kriminal. Nemoguće jer očekivati da državni organi procesuiraju one koji im naređuju. Moć je kapilarna, i moć je do te mjere ušla u sve pore sistema da smo mi taoci straha institucija sistema od političkih moćnika. Na taj način je sistem u potpunosti zarobljen i ne treba očekivati nikakvu vrstu ni političke, ni moralne, ni krivične odgovornosti političkih elita.“
Ne postoji država u svijetu u kojoj se tako maćehinski ponašaju kada je riječ o trošenju budžetskog novca kao što je to slučaj kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. Iz godine u godinu revizori ukazuju da se troši više od predviđenog, no, sve ostaje samo „mrtvo slovo na papiru“. Samo u prošloj godini na prevoz i topli obrok državne institucije su potrošile više od 40.000 eura, a na telefonske i poštanske račune 23.000. No, najveći troškovi se odnose na usluge i reprezentacije, autorske honorare, naknade u komisijama i ugovore o djelu. Najveći potrošači budžetskog novca su ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, odbrane i vanjskih poslova.
Glavni revizor Milenko Šego za RSE kaže kako Kancelarija za reviziju uočila lančane reakcije u kojima institucije, vođene primjerom jedne koja napravi trošak, urade isto.
„Na razini državnih institucija sve poprima nekako epidemiju. Dovoljno je da se uvede u nekoj instituciji neka vrsta troška, automatski to poprima, ukoliko mi ne reagiramo i ako to ne ’napadnemo’, domino efekat“, kaže Šego.
Niti jedan dosadašnji revizorski izvještaj državnih institucija nije bio predmet istrage pravosudnih institucija. Kancelarija za reviziju nema mandat da sankcioniše, a to ne radi ni državni parlament, u čijoj je nadležnosti da dostavi bh. pravosuđu negativne izvještaje ukoliko postoji sumnja za istražne radnje. Prema riječima Emira Kabila, predsjednika Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma bh. parlamenta, ta praksa će biti promijenjena.
„Komisija za budžet i finansije će proslijediti ove negativne izvještaje našem pravosuđu, a na njima je da poduzmu određene mjere. Moram priznati da tu postoji konsenzus i kod poslanika iz RS i iz Federacije“, rekao je Kabila.
Kapilarna moć
No, hoće li postojati politička volja u bh. parlamentu da se kazne oni koji troše više nego što smiju, u ovom trenutku teško je prognozirati s obzirom na prvu reakciju iz Republike Srpske. U svom prepoznatljivom stilu i u svrhu predizborne kampanje, Milorad Dodik, predsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta, je trošenje novca doveo u vezu sa raspadom Bosne i Hercegovine. Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, to ovako komentariše:
„Ako predsjednik RS daje izjavu da je BiH trula i da treba da propadne, samo neka preuzme svoju trećinu činovnika u tim državnim institucijama, ali pro tom on onda mora ovdje obezbijediti njihovo izdržavanje. Jer izgleda kad je na državni trišak, onda može sve, zaboravljajući da su to ljudi iz istih partija koje obnašaju i na nižim nivoima vlast, i da to nisu donijeli marsovci nego iste partije koje to sad kritikuju i čerupaju. Njihovi su ljudi napravili ovu katastrofu od finansija i kada je država u pitanju.“
Prekomjerno trošenje novca budžetskih korisnika dešava se u zemlji u kojoj je polovina stanovništva nezaposlena, a druga polovina jedva sastavlja kraj sa krajem, u zemlji u kojoj je prosječna plata 400 eura, poslanička 2.500 eura, a minimalna penzija 150 eura.
„Na makro nivou u državi BiH samo u zadnjih godinu dana, 13.00 ljudi je više u odnosu na prošlu godinu registrovano nezaposlenih, 7.000 ljudi je u privredi izgubilo posao, do je u javnoj upravi posao dobilo 2.000 ljudi“, kazao je Damir Mehmedbašić, analitičar u Centru za zastupanje građanskih interesa.
Damir Mehmedbašić
Građane Sarajeva smo pitali šta misle o rastrošnosti bh. institucija.
„Nema odgovornosti, nema sankcija i samim tim ljudi se ponašaju onako kako njima odgovara“, „Danas, sutra će sigurno biti iza brave mnogi. Treba mnogo zatvora da bi se sve to strpalo“, „Kadija te tuži, kadija te sudi - isto ti je“, „Lopov do lopova“, kažu Sarajlije.
Kako sada stvari stoje, revizorski izvještaj državnih institucija za prošlu godinu, kao i svi dosadašnji, kupiće prašinu u nekim ladicama uprkos obećanjima koja dolaze iz državnog parlamenta da će ga proslijediti pravosudnim institucijama. A na naše pitanje zbog čega ne postoji procesuiranje odgovornih, Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, odgovara:
„Zašto ne postoji procesuiranje odgovornih osoba za takvo ponašanje sa javnim novcem najbolje svjedoči slučaj oslobađajuće presude u tužbi protv Edhema Bičakčića i Nedžada Brankovića, gdje slučaj padne zbog obične fotokopije koja tobože nije ovjerena na sudu. Ili slučaj tužbe protv braće lIjanović i Dragana Čovića. Niz takvih radova pokazuje da su sve razine u vlasti duboko kriminalne i da je svaka politička elita na ovaj ili na onaj način uvučena u kriminal. Nemoguće jer očekivati da državni organi procesuiraju one koji im naređuju. Moć je kapilarna, i moć je do te mjere ušla u sve pore sistema da smo mi taoci straha institucija sistema od političkih moćnika. Na taj način je sistem u potpunosti zarobljen i ne treba očekivati nikakvu vrstu ni političke, ni moralne, ni krivične odgovornosti političkih elita.“