Vlada Republike Srpske nedavno je donijela odluku o izdvajanju 100.000 KM (50.000 eura) za finansiranje tužbe logoraša RS protiv Federacije BiH.
Ovo je samo jedna u nizu informacija koja potvrđuje da su dva bh. entiteta sve udaljeniji jedan od drugog, što je od ranije vidljivo u ekonomskoj i političkoj oblasti , a odnedavno i u sferi ostvarivanja ljudskih prava.
Umjesto zajedničkih napora za brži pristup evropskoj porodici naroda, bh. političari podgrijavaju podjele, između ostalog, i tužbama protiv jednog ili drugog entiteta.
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja RS predao je Ustavnom sudu BiH apelaciju protiv Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Federacije. Od federalnog Fonda se traži da nastavi isplaćivati penzije korisnicima koji su do 30. aprila 1992. penzijski staž ostvarili na teritoriji Federacije, a sada im penzije isplaćuje RS. Ovaj spor između dva entitetska fonda vodi se već četiri godine, a iz RS poručuju da će se, ukoliko i presuda ustavnog Suda BiH bude negativna, žaliti Sudu za ljudska prava u Strazburu. Glasnogovornik Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS Tihomir Joksimović kaže:
„Apelacijom tražimo da se korisnici koji su ostvarili pravo na penziju do 30. aprila 1992. godine vrate u federalni Fond kao korisnici, odnosno njegovi penzioneri. Ako ne uspijemo na krajnjoj domaćoj instanci pred Ustavnim sudom, Fond je odlučan, istrajan, principijelan, uporan u ovome - moraćemo ići pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.“
Dva entiteta se sve češće ponašaju kao dvije različite države i međusobno se tuže. Tako je Vlada RS-a nedavno odobrila 100.000 KM entiteskom Savezu logoraša kako bi pomogla sudski spor koji se protiv Federacije vodi već dvije godine. Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić kaže da su od Vlade tražili i dobili novčanu pomoć za sudske troškove parnice koju su poveli u Sarajevu:
„Mi smo nasumice uzeli 536 logoraša i tužili Federaciju BiH. Naravno da su bila potrebna sredstva za plaćanje takse. Obratili smo se Vladi RS i ta sredstva Vlada je na naš zahtjev odobrila da bismo mogli plaćati taksu kada smo predali tužbe, a to je bilo u junu mjesecu ove godine.“
Istu tužbu, samo u suprotnom pravcu, uputili su bivši logoraši iz Federacije protiv RS za bespravno zatvaranje ljudi tokom rata, od kojih mnogi nisu preživjeli. Predsjednik Saveza logoraša Federacije Murat Tahirović kaže:
„Preko Saveza logoraša BiH, putem naših lokalnih udruženja, oko 12.000 tužbi je podneseno protiv RS, s tim da postoje i one tužbe koje pojedinci podnose. Traži se nematerijlna odšteta za dan proveden u logoru.“
Tahirović dodaje kako je evidentno da bh. entiteti već odavno funkcionišu kao samostalne države, tako da međusobne tužbe koje se razmjenjuju ne mogu uticati na dalju integraciju ili dezintegraciju BiH:
„Oni se, činjenica je, sve više udaljavaju imajući u vidu ovlasti koje imaju i koje su im dozvoljene jer BiH kao država nema niti jedan model, niti način da bilo šta ospori entitetima, tako da ne znam koliko će ovo, kad su u pitanju ove populacije, udaljiti enitete jedan od drugoga ili ih zbližiti.“
„Nismo razgovarali ni o čemu izuzev o stand by aranžmanu i odlukama Fiskalnog vijeća. Razgovarali smo vrlo kratko o projektima u oblasti energetike i elektroprijenosu, ali je to bilo veoma, veoma kratko, a razlog je da je broj nagomilanih problema u Federaciji toliki da jednostavno treba vam ne godina i po nego dva mandata da to sve riješite.“
Iako ni u RS ekonomska situacija nije i ne može biti znatno bolja, prvi ljudi ovog entiteta često ističu da je to uspješniji dio BiH. Analitičari, međutim, naglašavaju da je ekonomska situacija katastrofalna u čitavoj BiH, za koju su odgovorni domaći političari skloni manipulaciji svake vrste. Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović vjeruje da je politika „zavadi pa vladaj“ dugoročna strategija bh. lidera:
„Političari su vrlo često bili spremni samo graditi politiku nepovjerenja, politiku straha, politika koja je izazivala, čak i podsticala međuetničku i međureligijsku mržnju, tako da imamo puno zabrinutosti šta će se prije desiti - da li će BiH postati dio EU, proces koji nas spašava, a druga varijanta je da naši političari svjesno opstruišu ulazak u EU jer im očigledno ne odgovara prihvatanje evropskih standarda transaprentnosti, demokratije, vladavine prava.“
Jedino što su bh. političari prihvatili su evropske plate i luksuz u kojem žive, dok uvođenje reda i sistema za njih znači sasvim sigurno odlazak sa funkcije. Kakve su dugoročne posljedice ovakve politike po BiH, Todorović odgovara:
„Ako BiH ne uđe ubrazano u EU u nekoliko narednih godina, mislim da će se problemi gomilati i da oni u narednih četiri, pet godina mogu eskalirati do nepredvidivih posljedica.“
Ovo je samo jedna u nizu informacija koja potvrđuje da su dva bh. entiteta sve udaljeniji jedan od drugog, što je od ranije vidljivo u ekonomskoj i političkoj oblasti , a odnedavno i u sferi ostvarivanja ljudskih prava.
Umjesto zajedničkih napora za brži pristup evropskoj porodici naroda, bh. političari podgrijavaju podjele, između ostalog, i tužbama protiv jednog ili drugog entiteta.
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja RS predao je Ustavnom sudu BiH apelaciju protiv Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Federacije. Od federalnog Fonda se traži da nastavi isplaćivati penzije korisnicima koji su do 30. aprila 1992. penzijski staž ostvarili na teritoriji Federacije, a sada im penzije isplaćuje RS. Ovaj spor između dva entitetska fonda vodi se već četiri godine, a iz RS poručuju da će se, ukoliko i presuda ustavnog Suda BiH bude negativna, žaliti Sudu za ljudska prava u Strazburu. Glasnogovornik Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS Tihomir Joksimović kaže:
„Apelacijom tražimo da se korisnici koji su ostvarili pravo na penziju do 30. aprila 1992. godine vrate u federalni Fond kao korisnici, odnosno njegovi penzioneri. Ako ne uspijemo na krajnjoj domaćoj instanci pred Ustavnim sudom, Fond je odlučan, istrajan, principijelan, uporan u ovome - moraćemo ići pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.“
Dva entiteta se sve češće ponašaju kao dvije različite države i međusobno se tuže. Tako je Vlada RS-a nedavno odobrila 100.000 KM entiteskom Savezu logoraša kako bi pomogla sudski spor koji se protiv Federacije vodi već dvije godine. Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić kaže da su od Vlade tražili i dobili novčanu pomoć za sudske troškove parnice koju su poveli u Sarajevu:
„Mi smo nasumice uzeli 536 logoraša i tužili Federaciju BiH. Naravno da su bila potrebna sredstva za plaćanje takse. Obratili smo se Vladi RS i ta sredstva Vlada je na naš zahtjev odobrila da bismo mogli plaćati taksu kada smo predali tužbe, a to je bilo u junu mjesecu ove godine.“
Tužbe (ne) mogu uticati na dezintegraciju
Istu tužbu, samo u suprotnom pravcu, uputili su bivši logoraši iz Federacije protiv RS za bespravno zatvaranje ljudi tokom rata, od kojih mnogi nisu preživjeli. Predsjednik Saveza logoraša Federacije Murat Tahirović kaže:
„Preko Saveza logoraša BiH, putem naših lokalnih udruženja, oko 12.000 tužbi je podneseno protiv RS, s tim da postoje i one tužbe koje pojedinci podnose. Traži se nematerijlna odšteta za dan proveden u logoru.“
Tahirović dodaje kako je evidentno da bh. entiteti već odavno funkcionišu kao samostalne države, tako da međusobne tužbe koje se razmjenjuju ne mogu uticati na dalju integraciju ili dezintegraciju BiH:
„Oni se, činjenica je, sve više udaljavaju imajući u vidu ovlasti koje imaju i koje su im dozvoljene jer BiH kao država nema niti jedan model, niti način da bilo šta ospori entitetima, tako da ne znam koliko će ovo, kad su u pitanju ove populacije, udaljiti enitete jedan od drugoga ili ih zbližiti.“
Ne pamti se u skorije vrijeme, međutim, kakav zajednički ekonomski projekat entitetskih vlada, čak ni u vrijeme svjetske ekonomske krize i recesije. Posljednjih mjeseci predstavnici Vlade Federacije i RS imali su tek nekoliko kontakata - i to kada se razgovaralo o novcu koji je MMF odobrio entitetima. Premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović:
„Nismo razgovarali ni o čemu izuzev o stand by aranžmanu i odlukama Fiskalnog vijeća. Razgovarali smo vrlo kratko o projektima u oblasti energetike i elektroprijenosu, ali je to bilo veoma, veoma kratko, a razlog je da je broj nagomilanih problema u Federaciji toliki da jednostavno treba vam ne godina i po nego dva mandata da to sve riješite.“
Iako ni u RS ekonomska situacija nije i ne može biti znatno bolja, prvi ljudi ovog entiteta često ističu da je to uspješniji dio BiH. Analitičari, međutim, naglašavaju da je ekonomska situacija katastrofalna u čitavoj BiH, za koju su odgovorni domaći političari skloni manipulaciji svake vrste. Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović vjeruje da je politika „zavadi pa vladaj“ dugoročna strategija bh. lidera:
„Političari su vrlo često bili spremni samo graditi politiku nepovjerenja, politiku straha, politika koja je izazivala, čak i podsticala međuetničku i međureligijsku mržnju, tako da imamo puno zabrinutosti šta će se prije desiti - da li će BiH postati dio EU, proces koji nas spašava, a druga varijanta je da naši političari svjesno opstruišu ulazak u EU jer im očigledno ne odgovara prihvatanje evropskih standarda transaprentnosti, demokratije, vladavine prava.“
Jedino što su bh. političari prihvatili su evropske plate i luksuz u kojem žive, dok uvođenje reda i sistema za njih znači sasvim sigurno odlazak sa funkcije. Kakve su dugoročne posljedice ovakve politike po BiH, Todorović odgovara:
„Ako BiH ne uđe ubrazano u EU u nekoliko narednih godina, mislim da će se problemi gomilati i da oni u narednih četiri, pet godina mogu eskalirati do nepredvidivih posljedica.“