Srpske etnonacionalističke grupe su postale pouzdani agenti Moskve, šireći propagandu sa ciljem da se jača njena retorika, kaže u interjvuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nejra Veljan, autorica istraživanja o uticaju ekstremnih desničara u Srbiji i drugim državama Zapadnog Balkana.
"Stoga srpski etnonacionalisti često podržavaju ruski uticaj u regiji, dok, istovremeno, osporavaju legitimitet NATO-a i EU", navodi Veljan, projektna menadžerica i istraživačica Atlanske inicijative, koja je objavila istraživanje.
Ova nevladina organizacija se zalaže za integraciju Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju (EU).
Veljan navodi da Rusija odavno naglašava svoju historijsku i vjersku bliskost sa Srbima, a da zauzvrat, većina srpskih etnonacionalista na Balkanu zauzima snažan proruski stav.
Tako većina srpskih ekstremističkih grupa djeluju kao posrednici za proruske i antizapadne narative, koji se uklapaju u širu matricu ruskih hibridnih aktivnosti u regiji, usmjerenih na podrivanje zapadnog uticaja, ocjena je iz istraživanja.
Istraživanje je odgovorilo na pitanja, poput, koje internetske platforme i alate najradije koriste ekstremne desničarske organizacije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, koje poruke i narative šire na društvenim mrežama, te ko su im mete.
Nejra Veljan je doktorirala na britanskom De Montfort Univerzitetu u Lesteru, gdje je istraživala rodno zasnovane zločine, radikalizaciju, nasilni ekstremizam, međunarodne odnose i geopolitiku.
Tokom 2022. i 2023. godine je, u okviru ovog istraživanja, predvodila tim od deset istraživača, koji su prikupljali materijal sa sedam internet platformi, najpopularnijih među ekstremističkim grupama na Balkanu.
Veljan: Analiza je pokazala da su desničarske grupe prilično vješte u manipuliranju digitalnim platformama.
Taktike desničarskih grupa
RSE: Šta su osnovni nalazi do kojih ste došli tokom istraživanja i analize podataka?
Veljan: Nalazi su pokazali značajnu prilagodljivost desničarskih grupa, koje strateški oblikuju diskurs kako bi služio njihovim ciljevima. One vješto koriste narative viktimizacije, kako bi izazvale osjećaj nepravde ili nezadovoljstva među ljudima, i bili što uspješniji u revidiranju istorije i promoviraju etnonacionalizma.
Ove grupe često veličaju ratne zločince iz svoje grupe, a negiraju zločine koje su počinili. Značajan broj tih grupa istovremeno podržava univerzalne krajnje desničarske "vrijednosti", poput protivljenja imigraciji, muslimanima, feminizmu, LGBTI+ zajednici, NATO-u i EU.
Analiza je, također, pokazala da su desničarske grupe prilično vješte u manipuliranju digitalnim platformama kako bi doprli do ranjivih korisnika i maksimizirali efekat i doseg svojih ksenofobnih narativa.
RSE: Na šta konkretno mislite?
Veljan: Na primjer, negativni prikazi LGBTQ+ zajednice i islamofobni narativi često se oslanjaju na humor, kako bi normalizirali predrasude i desenzibilizirali korisnike na poruke koje dehumaniziraju te grupe. Antizapadne teme, koje sve više prožimaju ostale sadržaje, plasiraju se na sličan način. Ova strateška upotreba različitih formata sadržaja među krajnje desnim grupama dokaz je njihove prilagodljivosti i signalizira da je, kao pokret, globalna krajnja desnica razvila digitalnu oštrinu zbog koje je sve teže suprotstavljati joj se.
RSE: Koji su to obrasci i trendovi uočeni u širenju online ekstremističkih narativa?
Veljan: Potencijalno radikalizirajući sadržaj nadilazi državne granice, što izaziva sve veću transnacionalnu zabrinutost. Online prostori su idealni tereni za regrutere koji dijele ekstremistički sadržaj i nastoje privući nove sljedbenike krajnje desnih pokreta, jer nude anonimost i mogućnost da se brzo dopre do velikog broja ljudi. To desničarskim grupama omogućava djelovanje u sjenama virtuelnog svijeta, koji je puno teže regulisati i nadzirati nego stvarne, fizičke sastanke.
Radikalizacija danas uključuje kombinaciju virtualnog i fizičkog uticaja.
Najpopularnije online platforme
RSE: Koje su se online platforme i alati pokazali kao najpopularniji kod desničarskih ekstremističkih grupa na Balkanu?
Veljan: Snaga narativa krajnje desnice dijelom zavisi od online platforme putem koje se šire, među kojima su najpopularnije Facebook, Instagram, Twitter, Telegram, TikTok, YouTube i Viber. Krajnje desničarske grupe u regiji prihvatile su određene platforme društvenih medija kao svoja primarna sredstva za dijeljenje ideologija i interakciju sa ciljnom grupom. Ove grupe vješto koriste jedinstvene formate svake od ovih platformi i strateški lokaliziraju globalne narative za svoje regionalne, etnonacionalne zajednice.
Na primjer, istraživanje je također je otkrilo zanimljiv trend prema kojem neki korisnici pokazuju "višestruke ličnosti" na različitim platformama. Također formati sadržaja koje dijele su prilagođeni svakoj od njih i kreću se od opsežnih analitičkih tekstova i video formata, preko kratkih statusa, do vizualnih elemenata poput "memeova".
Na primjer, u Hrvatskoj, desničarska organizacija "U ime obitelji" na mreži Facebook često objavljuje sadržaj koji kritizira LGBTQ+ populaciju, koristeći se dezinformacijama, podstičući stigmatizaciju i mržnju. Njihovo djelovanje prati globalnu strategiju koju koriste anti-LGBTQ+ ekstremisti, ciljajući na izazivanje osjećaja averzije i straha.
RSE: Gdje ste još uočili aktivnost ekstremno desničarskih grupa?
Veljan: Kroz platforme poput Instagrama i TikToka, primijećena je i aktivnost ekstremno desničarskih fudbalskih huligana koji koriste vizualni jezik i simbole za širenje etnonacionalističkih ideja. Ova dinamika nije ograničena samo na jednu zemlju ili regiju. Primjetna je u mnogim dijelovima jugoistočne Evrope, gdje se kroz sportsku kulturu promiču ekstremistički narativi.
Telegram se ističe kao platforma s popustljivim politikama moderiranja sadržaja, što omogućava ekstremističkim grupama da dijele otvoreno nasilne i ekstremističke sadržaje.
Na primjer, proruski srpski nacionalistički nalozi našli su plodno tlo na Telegramu, gdje uspijevaju, unatoč globalnim pokušajima suzbijanja ekstremizma.
Platforma X (prethodno Twitter), također, je došla pod povećalo zbog optužbi da omogućava govor mržnje, posebno nakon promjena u politici moderiranja pod vodstvom Elona Muska. To je dovelo do porasta ekstremističkog sadržaja, uključujući i onaj koji promiče mržnju i nasilje.
TikTok, iako poznat po laganom i zabavnom sadržaju, nije imun na širenje ekstremističkih narativa. Ovdje smo primijetili kako ekstremistički akteri koriste platformu za regrutaciju mladih, koristeći emocionalni angažman i vizualne elemente za širenje svojih poruka.
Dominantni narativi
RSE: Ko su najčešće mete identifikovanih ekstremnih desničarskih grupa u BiH?
Veljan: Najčešće mete krajnje desničarskih skupina obuhvataju širok spektar zajednica i ideologija koje percipiraju kao prijetnju svojim etnonacionalističkim stavovima. Anti-LGBTQ+, antimigrantski, antimuslimanski, i antizapadni narativi su dominantni. Pri tome desničarske grupe često ciljaju na emocije potencijalnih regruta, uglavnom, ranjivih pojedinaca, koji se osjećaju nesigurno ili marginalizirano.
Tako krajnja desnica prikazuje LGBTQ+ osobe kao prijetnju tradicionalnoj heteronormativnoj porodici, i zlonamjerno izjednačavaju sa "pedofilijom".
Antimigrantski i antimuslimanski narativi prikazuju migrante, posebno muslimane, kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, kulturi i identitetu, koristeći generalizacije i dezinformacije koje pojačavaju društvenu stigmatizaciju i isključenje ovih zajednica.
RSE: U kojoj mjeri je online radikalizacija uspješna u radikalizovanju novih pristalica?
Veljan: Online radikalizacija se pokazala iznimno efikasnom u privlačenju novih pristalica. Ekstremne desničarske grupe vješto koriste globalni doseg i anonimnost interneta za širenje ekstremističkih narativa.
RSE: U kojoj mjeri se ekstremni desničarski narativi iz online sfere prelivaju u fizički svijet?
Veljan: Online ekstremni desničarski narativi imaju značajan uticaj na prelivanje takvih ideologija u fizički svijet, manifestujući se kroz javno zagovaranje i, u nekim slučajevima, nasilje. Dinamika online radikalizacije ne samo da omogućava grupama da šire svoje poruke širokoj publici, već također stvara okruženje u kojem se ideje mogu pojačati i radikalizirati do tačke gdje pojedinci ili grupe preuzimaju akciju u stvarnom svijetu.
Ovo može uključivati organizovanje protesta, ili drugih javnih događaja koji promiču ekstremne desničarske ciljeve.
Također, u nekim slučajevima, ovi narativi podstiču na direktno nasilje protiv percepiranih neprijatelja, uključujući napade na migrante, LGBTQ+ osobe, ili druge manjinske grupe.
Jedan od razloga za uspješno prelivanje online narativa u fizički svijet jeste sposobnost digitalnih platformi da okupe pojedince sa sličnim uvjerenjima, stvarajući snažan osjećaj zajednice i pripadnosti preko neke identitetske karakteristike.
Ove zajednice služe kao odskočna daska za daljnje radikalizovanje i poticanje na akciju, pri čemu se online retorika i digitalni sadržaj koriste za legitimizaciju i poticanje stvarnih akcija. Vidljivost i širenje ekstremnih desničarskih ideja preko online platformi također pruža iluziju šire podrške i prihvaćenosti ovih ideologija, što može dodatno ohrabriti pojedince da preduzmu javne ili nasilne akcije.