U Bukureštu se održava regionalna konferencija Vijeća za regionalnu saradnju zemalja jugoistočne Evrope. Analiziran je dosadašnji napredak zemalja regiona u provedbi ciljeva zacrtanih u Strategiji jugoistočne Evrope 2020. koju su podržale vlade u novembru prošle godine.
Ocijenjeno je da ekonomije sedam zemalja imaju lošije ekonomske pokazatelje nego prije dvije godine kada je Strategija napisana, no ipak su ciljevi dostižni ukoliko se vlade disciplinuju u ispunjavanju uslova.
“Ekonomska kriza u posljednje tri godine razorila je region”, rekao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović.
“Ekonomski rast sedam zemalja u regiji (BiH, Srbija, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Albanija) nije prelazio jedan posto, uprkos predviđanima da će prosječni rast biti 1,5 posto. Nedavne poplave pogoršale su dodatno situaciju, a preliminarne procjene su štete od dvije milijarde eura u BiH, Srbiji i Hrvatskoj”, kazao je on.
Izbori u Evropskoj uniji pokazali su da je proces proširenja unije kakav je važio do sada završen ulaskom Hrvatske u evropsku porodicu.
U narednom periodu ekonomska stabilnost biti će uslov za pristupanje evropskoj porodici, smatra Svilanović i dodaje da bi upravo zbog toga zemlje jugoistočne Evrope kroz strategiju 2020. trebale pokušati dostići jedan od ciljeva, zapošljavanje million ljudi u narednih 6 godina.
Strategija „Jugoistočna Evropa 2020“ predstavlja zajedničku strategiju ekonomskog razvoja sedam zemalja iz Jugoistočne Evrope. Strategiju su inicirale i dogovorile vlade ovih zemalja tokom 2014. godine uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju.
Provedbom 86 strateških mjera zemlje planiraju ukloniti trgovinske barijere, zajednički promovirati region stranim investitorima, finansirati zajedničke istraživačke programe, razviti zajedničku energetsku i transportnu infrastrukturu, omogućiti mobilnost radnika na teritoriji cijelog Balkana i poboljšati vladine usluge kao i ambijent za poslovanje.
Koordinator Strategije JIE 2020. Sanjin Arifagić iz Vijeća za regionalnu saradnju napominje da zemlje regiona mogu koristiti brojne instrumente da bi se pomoglo vladama u uspješnoj realizaciji.
Jedan od instrumenata koji će biti na raspolaganju za provedbu strategije JIE 2020 je IPA II, odnosno instrument EU za predpristupnu pomoć, kroz koji će se u narednih sedam godina za ovu namjenu osigurati 11,7 milijardi eura.
Na raspolaganju je milijardu eura za razvoj infrastructure, te fondovi evropskih finansijskih institucija poput Evropske banke za obnovu i razvoj u vrijednosti od 145 miliona eura koji je namijenjen brzorastućim kompanijama iz IT sektora, koje nisu u mogućnosti dizati kredite kod komercijalnih banaka za razvoj. Tu je i niz drugih mogućnosti ukoliko zemlje budu sarađivale.
Kjartan Bjornsson iz Evropske komisije ocjenjuje da je plan Vijeća za regionalnu saradnju o zapošljavanju milion ljudi do 2020. godine veoma ambiciozan, ali da Evropska komisija podržava zemlje u nastojanju da načine ekonomske reforme I počnu ostvarivati ovaj cilj.
Vijeće za regionalnu saradnju na kraju susreta u Bukureštu daće smjernice zemljama regiona kako brže efikasnije da ostvare ciljeve iz Strategije JIE 2020.
Ocijenjeno je da ekonomije sedam zemalja imaju lošije ekonomske pokazatelje nego prije dvije godine kada je Strategija napisana, no ipak su ciljevi dostižni ukoliko se vlade disciplinuju u ispunjavanju uslova.
“Ekonomska kriza u posljednje tri godine razorila je region”, rekao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović.
“Ekonomski rast sedam zemalja u regiji (BiH, Srbija, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Albanija) nije prelazio jedan posto, uprkos predviđanima da će prosječni rast biti 1,5 posto. Nedavne poplave pogoršale su dodatno situaciju, a preliminarne procjene su štete od dvije milijarde eura u BiH, Srbiji i Hrvatskoj”, kazao je on.
Izbori u Evropskoj uniji pokazali su da je proces proširenja unije kakav je važio do sada završen ulaskom Hrvatske u evropsku porodicu.
U narednom periodu ekonomska stabilnost biti će uslov za pristupanje evropskoj porodici, smatra Svilanović i dodaje da bi upravo zbog toga zemlje jugoistočne Evrope kroz strategiju 2020. trebale pokušati dostići jedan od ciljeva, zapošljavanje million ljudi u narednih 6 godina.
Strategija „Jugoistočna Evropa 2020“ predstavlja zajedničku strategiju ekonomskog razvoja sedam zemalja iz Jugoistočne Evrope. Strategiju su inicirale i dogovorile vlade ovih zemalja tokom 2014. godine uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju.
Provedbom 86 strateških mjera zemlje planiraju ukloniti trgovinske barijere, zajednički promovirati region stranim investitorima, finansirati zajedničke istraživačke programe, razviti zajedničku energetsku i transportnu infrastrukturu, omogućiti mobilnost radnika na teritoriji cijelog Balkana i poboljšati vladine usluge kao i ambijent za poslovanje.
Koordinator Strategije JIE 2020. Sanjin Arifagić iz Vijeća za regionalnu saradnju napominje da zemlje regiona mogu koristiti brojne instrumente da bi se pomoglo vladama u uspješnoj realizaciji.
Jedan od instrumenata koji će biti na raspolaganju za provedbu strategije JIE 2020 je IPA II, odnosno instrument EU za predpristupnu pomoć, kroz koji će se u narednih sedam godina za ovu namjenu osigurati 11,7 milijardi eura.
Na raspolaganju je milijardu eura za razvoj infrastructure, te fondovi evropskih finansijskih institucija poput Evropske banke za obnovu i razvoj u vrijednosti od 145 miliona eura koji je namijenjen brzorastućim kompanijama iz IT sektora, koje nisu u mogućnosti dizati kredite kod komercijalnih banaka za razvoj. Tu je i niz drugih mogućnosti ukoliko zemlje budu sarađivale.
Kjartan Bjornsson iz Evropske komisije ocjenjuje da je plan Vijeća za regionalnu saradnju o zapošljavanju milion ljudi do 2020. godine veoma ambiciozan, ali da Evropska komisija podržava zemlje u nastojanju da načine ekonomske reforme I počnu ostvarivati ovaj cilj.
Vijeće za regionalnu saradnju na kraju susreta u Bukureštu daće smjernice zemljama regiona kako brže efikasnije da ostvare ciljeve iz Strategije JIE 2020.