Po skromnim statističkim ekonomskim pokazateljima koji se rade u BiH, s obzirom na to da je statistika zastarjela i kasni sa podacima, BiH je u recesiji, a neki ekonomisti kažu da je i u dugotrajnoj depresiji. Iz ovog stanja će se teško izvući u dogledno vrijeme jer bh. političari režiraju političke krize, kako se ne bi bavili ekonomijom, ponašajući se po principu ''poslije nas potop''.
Ekonomski pokazatelji u ovoj godini govore kako je bh. ekonomija na koljenima. Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić podsjeća na pokazatelje za prvih devet mjeseci ove godine i ocjenjuje da je BiH po tim pokazateljima i u recesiji i u depresiji.
„Došlo je do kontinuiranog pada svih ekonomskih parametara u BiH, prvenstveno izvoza, stvoren je enormno visok trgovinski deficit, pad industrijske proizvodnje – i ono što je najgore, BiH se približava kritičnoj i psihološkoj granici od 550.000 nezaposlenih. S druge strane, vlasti BiH gotovo da nisu ništa uradile na tri neophodna cilja koja su trebali poduzeti. To su finansijska konsolidacija, pokretanje neophodnih ekonomskih i političkih reformi i privlačenje stranih investicija“, kaže Hasić.
Profesor sa mostarskog Sveučilišta Vjekoslav Domljan kaže kako BiH nema dobru statistiku, te se ne može uspostaviti ni realna dijagnoza stanja, a o mjerama za izlazak iz krize političari u BiH i ne razmišljaju.
„Nemamo dovoljno serija ni na kvartalnoj, a kamoli na mjesečnoj osnovi koji bi nam dali za pravo da kažemo da li se radi o ovoj ili o onoj pojavi. Kad se ne prikupljaju ti podaci, nema varijable, ne može se koristiti model, ne mogu se onda praviti procjene i ne može se znati u kakvoj je situaciji BiH. Shodno tome, dakle ako nemamo dobru dijagnozu, ne možemo predlagati ni dobru terapiju. Međutim, bez obzira na to kako mi okarakterizirali stanje formalno statistički, suštinski je da se situacija u BiH pogoršava“, smatra Domljan.
Bježanje od ključnog problema
BiH je čamac na pučini prepušten stihiji, te je izglednije da će potonuti, ocjenjuje profesor Nikola Grabovac sa travničkog Univerziteta.
„Nemaju uopće programa za pokretanje proizvodnje, za zapošljavanje ljudi, za povećanje izvoza i ostale elemente. Prepušteni smo stihiji kao jednom čamcu koji na buri, uz visoke valove plovi i može se desiti, akobogda, da se ne prevrnemo i da se spasimo - i obrnuto, može se desiti da odemo u provaliju“, zaključuje Grabovac.
Profesorica Azra Hadžiahmetović sa sarajevskog Ekonomskog fakulteta smatra da u BiH nema dovoljno političke volje među glavnim političkim akterima, a ni konsenzusa o opštem dobru, makar se radilo i o ekonomiji.
„Nekima odgovara vjerovatno da u ovakvom stanju izvuku i koristi - lične grupne, stranačke itd. Međutim, postoji i vrlo važan faktor, a to je da su preokupirani nekim drugim stvarima, a jednostavno od onog ključnog bježe. Vidite svakodnevno na političkoj sceni BiH proizvodnju nekih događanja, krize – smjena vlade, smjena kolegija Predstavničkog doma, kao da su to top teme i najvažnije teme u BiH. Nažalost, niko se ne bavi onim ključnim pitanjem, a to je usporavanje negativnog trenda, da ne govorimo o poboljšanju stanja u kome se nalazimo“, ističe Hadžiahmetović.
Današnja struktura vlasti u BiH ne razmišlja ni o državi ni o njenim stanovnicima, lični interes je njihova pokretačka snaga, ocjenjuje profesor Grabovac.
„Sve mislim da nisu dozreli ukupnosti shvatanja ekonomske problematike i da to nije u njihovim kompetencijama znanja i moći. Jednostavno podržavaju onaj sistem: potop poslije mene. Ovih dana imate izjave vezano za ugovore sa MMF-om, i vrlo visokih zvaničnika iz Centralne banke i iz organa vlasti: ’Evo sa kreditom MMF-a riješićemo do 2014. godine probleme.’ Riješiće probleme zato što se dobivaju veliki krediti, a šta će biti 2014.? Neka tad rješeva problem onaj rukovodilac, onaj političar i onaj ministar koji bude tada na vlasti“, kaže on.
Svake godine u BiH se održavaju naučni skupovi na kojima vrsni ekonomisti analiziraju probleme bh. ekonomije i nude rješenja. No, do sada nijedan političar nije iskoristio sugestije ni mišljenja vodećih ekonomista, što potvrđuju i podaci sa početka naše priče o negativnom ekonomskom rastu, sve većem broju nezaposlenih i znatnom padu investicija, te rastu vanjskog duga, koji po posljednjim podacima iznosi oko 7 milijardi KM ili 3,5 milijardi eura.
Ekonomski pokazatelji u ovoj godini govore kako je bh. ekonomija na koljenima. Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić podsjeća na pokazatelje za prvih devet mjeseci ove godine i ocjenjuje da je BiH po tim pokazateljima i u recesiji i u depresiji.
„Došlo je do kontinuiranog pada svih ekonomskih parametara u BiH, prvenstveno izvoza, stvoren je enormno visok trgovinski deficit, pad industrijske proizvodnje – i ono što je najgore, BiH se približava kritičnoj i psihološkoj granici od 550.000 nezaposlenih. S druge strane, vlasti BiH gotovo da nisu ništa uradile na tri neophodna cilja koja su trebali poduzeti. To su finansijska konsolidacija, pokretanje neophodnih ekonomskih i političkih reformi i privlačenje stranih investicija“, kaže Hasić.
Profesor sa mostarskog Sveučilišta Vjekoslav Domljan kaže kako BiH nema dobru statistiku, te se ne može uspostaviti ni realna dijagnoza stanja, a o mjerama za izlazak iz krize političari u BiH i ne razmišljaju.
„Nemamo dovoljno serija ni na kvartalnoj, a kamoli na mjesečnoj osnovi koji bi nam dali za pravo da kažemo da li se radi o ovoj ili o onoj pojavi. Kad se ne prikupljaju ti podaci, nema varijable, ne može se koristiti model, ne mogu se onda praviti procjene i ne može se znati u kakvoj je situaciji BiH. Shodno tome, dakle ako nemamo dobru dijagnozu, ne možemo predlagati ni dobru terapiju. Međutim, bez obzira na to kako mi okarakterizirali stanje formalno statistički, suštinski je da se situacija u BiH pogoršava“, smatra Domljan.
Bježanje od ključnog problema
BiH je čamac na pučini prepušten stihiji, te je izglednije da će potonuti, ocjenjuje profesor Nikola Grabovac sa travničkog Univerziteta.
„Nemaju uopće programa za pokretanje proizvodnje, za zapošljavanje ljudi, za povećanje izvoza i ostale elemente. Prepušteni smo stihiji kao jednom čamcu koji na buri, uz visoke valove plovi i može se desiti, akobogda, da se ne prevrnemo i da se spasimo - i obrnuto, može se desiti da odemo u provaliju“, zaključuje Grabovac.
Katanac na jednoj odfabrika u BiH - ilustracija
Profesorica Azra Hadžiahmetović sa sarajevskog Ekonomskog fakulteta smatra da u BiH nema dovoljno političke volje među glavnim političkim akterima, a ni konsenzusa o opštem dobru, makar se radilo i o ekonomiji.
„Nekima odgovara vjerovatno da u ovakvom stanju izvuku i koristi - lične grupne, stranačke itd. Međutim, postoji i vrlo važan faktor, a to je da su preokupirani nekim drugim stvarima, a jednostavno od onog ključnog bježe. Vidite svakodnevno na političkoj sceni BiH proizvodnju nekih događanja, krize – smjena vlade, smjena kolegija Predstavničkog doma, kao da su to top teme i najvažnije teme u BiH. Nažalost, niko se ne bavi onim ključnim pitanjem, a to je usporavanje negativnog trenda, da ne govorimo o poboljšanju stanja u kome se nalazimo“, ističe Hadžiahmetović.
Današnja struktura vlasti u BiH ne razmišlja ni o državi ni o njenim stanovnicima, lični interes je njihova pokretačka snaga, ocjenjuje profesor Grabovac.
„Sve mislim da nisu dozreli ukupnosti shvatanja ekonomske problematike i da to nije u njihovim kompetencijama znanja i moći. Jednostavno podržavaju onaj sistem: potop poslije mene. Ovih dana imate izjave vezano za ugovore sa MMF-om, i vrlo visokih zvaničnika iz Centralne banke i iz organa vlasti: ’Evo sa kreditom MMF-a riješićemo do 2014. godine probleme.’ Riješiće probleme zato što se dobivaju veliki krediti, a šta će biti 2014.? Neka tad rješeva problem onaj rukovodilac, onaj političar i onaj ministar koji bude tada na vlasti“, kaže on.
Svake godine u BiH se održavaju naučni skupovi na kojima vrsni ekonomisti analiziraju probleme bh. ekonomije i nude rješenja. No, do sada nijedan političar nije iskoristio sugestije ni mišljenja vodećih ekonomista, što potvrđuju i podaci sa početka naše priče o negativnom ekonomskom rastu, sve većem broju nezaposlenih i znatnom padu investicija, te rastu vanjskog duga, koji po posljednjim podacima iznosi oko 7 milijardi KM ili 3,5 milijardi eura.