Bivšem režimu zabranjen odlazak iz Egipta

Revolucija u Egiptu - Mubarak odstupio s vlasti

(Fotogalerija: Revolucija u Egiptu - Mubarak odstupio s vlasti)

Egipatska vlada ostaće privremeno na dužnosti da bi rukovodila tekućim poslovima, saopštila je u subotu egipatska vojska, koja upravlja zemljom od ostavke presjednika Hosnija Mubaraka u petak.

Vrhovni savjet Oružanih snaga od subote je zabranio funkcionerima bivšeg režima da napuštaju zemlju i skratio policijski čas. Spiskovi sa imenima funkcionera kojima je zabranjen odlazak iz zemlje već se nalaze na aedromoma i u pograničnim službama.

Demonstranti okupljeni na trgu Tahrir koji je bio poprište nemira u kojima je zbačen Mubarak polako se razilaze ali među njima ima onih koji čekaju saopštenje vojske o tome kakav će biti transfer vlasti u demokratskim promenama čije će provođenje osigurati vojska.

Predsjednik SAD Barak Obama izjavio je u petak uveče da će se egipatski narod zadovoljiti samo "istinskom demokratijom" i pozvao vojsku da osigura kredibilnu političku tranziciju poslije povlačenja predsjednika Hosnija Mubaraka.

"Egipatski narod je progovorio. Njegov glas je imao odjeka i Egipat više nikada neće biti isti", rekao je Obama u prvom javnom komentaru događaja u Egiptu.

Američki predsjednik dodao je da je Mubarak reagovao na želju egipatskog naroda za promjenama.

"Egipćani su jasno stavili do znanja da se neće zadovoljiti ničim osim istinskom demokratijom", rekao je Obama.

Oružane snage sada treba da osiguraju političku tranziciju koja je "kredibilna u očima egipatskog naroda", dodao je predsjednik SAD i upozorio da u budućnosti može biti "teških dana".

Obama je tokom obraćanja pružio podršku muslimanima u drugim zemljama koji se osjećaju marginalizovanim i koji mogu da postanu lak plijen za ekstremiste.

On je povukao paralele između događaja u Egiptu sa rušenjem berlinskog zida, ustankom protiv predsjednika Indonezije Suharta i djelovanjem vođe indijskog pokreta za nezavisnost Mahatme Gandija.

Potpredsjednik SAD Džozef Bajden ranije je pozdravio "istorijski dan" za egipatski narod i rekao da poslije Mubarakovog odlaska moraju da uslijede pregovori o putu ka demokratiji.

Kako ocjenjuje Rojters, Obamina administracija sada se, i pored zadovoljstva zbog Mubrakovog čina, suočava sa velikim izazovom nesigurnosti i potencijalne nasilne tranzicije vlasti. Sve agencije i mediji međutim podsjećaju da je Egipatska vojska pod velikim uticajem SAD.

Uloga Vojnog savjeta

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak u petak je podnio ostavku i prenio ovlašćenja na Vrhovni savjet oružanih snaga, koji kako je saopštio potpredsjednik države Omar Sulejman, od sada upravlja državom.

"Dragi moji građani. U ovom teškom trenutku kroz koji prolazi naša zemlja, predsjednik Hosni Mubarak je odlučio da se povuče i ovlastio Vrhovni savjet oružanih snaga da preuzme vođenje države”, saopštio je Omar Sulejman.

Egipatski Visoki vojni savjet će, kako javlja Al Arabija a prenosi Rojters, raspustiti vladu i oba doma parlamenta i vladati zajedno sa predsjednikom Vrhovnog ustavnog suda. Na čelu Vrhovnog vojnog savjeta je egipatski ministar odbrane.

Egipatska vojska u petak uveče je poručila da ne namjerava da bude zamjena za legitimnu vlast koju želi egipatski narod.

U saopštenju Vrhovnog savjeta oružanih snaga pročitanom na državnoj televiziji, navodi se da vojska "pozdravlja predsjednika Hosnija Mubaraka zbog onoga što je dao zemlji u ratnim i mirnodopskim vremenima i za njegov patriotski odnos koji je učinio da prevladaju viši interesi zemlje".

"Imajući u vidu zahtjeve našeg velikog naroda koji traži radikalne promjene, Vrhovni savjet oružanih snaga razmotriće i kasnije objaviti u saopštenju preciznije mjere koje će biti preduzete", navodi se u tekstu.

Mubarakova ostavka je uslijedila 18 dana od početka masovnih protesta u kojima je prema podacima Hjuman rajts voča (Human Rights Watch) poginulo više od 300 ljudi.

Stotine hiljada okupljenih demonstranta na Tahrir Trgu u Kairu kao i širom zemlje proslavili su na ulicama Mubarakovu ostavku.

Mubrak je ranije u petak napustio Kairo i otišao u ljetovalište u Šarm El Šejk. Švajcarska vlada u međuvremenu je donijela odluku o zamrzavanju potencijalne imovine Hosnija Mubraka u toj zemlji ukoliko je ima, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Švajcarske.

Opzcioni lider Muhamed El Baradej za BBC je reako da je ovo najbolji dan u njegovom životu i da je sada prvi prioritet vraćanje redu i miru u zemlji kako bi se stvari vratile u normalu a politički akteri nastavili pregovore oko formiranja vlade nacionalnog jednistva koja će pripremiti izbore.

“Čekali smo na ovo decenijama“, reako je Baradej .

Baradej je uvjeren da će vojska ispuniti svoju ustavnu obavezu u interesu egipatskog naroda.

EU spremna pomoći Egiptu

Iz Brisela je saopšteno kako EU poštuje Mubrakovu odluku, koja je važan korak ka podsticanju dijaloga za formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

Šefica diplomatije EU Ketrin Ešton je saopštila da EU podržava mirnu smjenu vlasti i demokratiji u Egiptu. Ešton je poručila da je EU spremna da pomogne Egiptu.

Izrael je povodom ostavke Mubraka saopštio da se nadaju da smjena vlasti u Egiptu neće promijeniti mir između dvije zemlje, citira Rojters izraelske zvaničnike. "Nadamo se da će se promjena ka demokratiji u Egiptu dogoditi bez nasilja i da će mirnovni ugovor ostati trajan.“

Egipat je 1979.godine postao prva arapska zemlja koja je sklopila mirovni porazum sa za Izaelom i godinama podržava napore SAD sa rješavnje konflikta između Izraela i Palestine.

Nadu da odnosi za Izraelom neće biti poremećeni izrazila je i Angela Merkel, njemačka kancelarka,

"Hosni Mubrak je ostavkom učinio veliku uslugu svom narodu", rekla je Merkel i dodala da se nada da će sporazumi sa Izraelom biti poštovani i ubuduće.

"Egipat sada ima zaista izuzetan trenutak i priliku da ima vladu koja zemlju može ujediniti. Kao prijatelji Egipta i egipatskog naroda spremni smo da pomognemo na svaki način“, rekao je britanski premijer David Kameron.

Ujedinjeni Arpski Emirati saopštili su da imaju povjerenja u Vrhovni vojni savjet koji upravlja Egiptom. I Vlada Katara je poručila da je riječ o pozitivnom činu u cilju mirne tranzicije vlasti.

Podsjetimo, Mubarakova ostavka očekivala se još u četvrtak uveče, ali je izostala. U obraćanju naciji sad već bivši predsjednik Egipta samo je sve ovlasti prebacio na potpredsjednika Omara Sulejmana, poručujući da ostaje do septembra ali da se neće kandidovati za novi mandat.

To je izazvalo bijes i ogorčenje demonstranta na Tahrir Trgu koji su se u četvrtak uveče kasnim večernji satima uputili ka njegovoj rezidenciji u blizini Kaira, Heliosu. Protesti su trajali cijele noći a u petak su bili najintenzivniji od svih u preoteklih 18 dana.

Kao reakcija na dešavanja u Egiptu pala je cijena nafte na svjetskim tržištima.

Trideset godina vladavine

Mubarak (82) je čvrstom rukom vladao Egiptom gotovo trideset godina, uspješno gušeći snažnu islamističku opoziciju i održavajući dobre odnose sa Zapadom i Izraelom, prenose svjetski mediji.

Mubarak je postao četvrti predsjednik Egipta u oktobru 1981. godine nakon što je njegov prethodnik Anwar al-Sadat ubijen u atentatu.

Njegov je predsjednički mandat najduži u modernoj istoriji Egipta - od svrgavanja monarhije 1950-ih godina - duži od vladavine arhitekta egipatske republike Gamala Abdela Nasera, i njegova nasljednika Sadata, koji je ubijen nakon što je sklopio mir s Izraelom.

Mubarak je po preuzimanju vlasti nastavio provoditi politiku dobrosusjedskih odnosa s Izraelom, istodobno gušeći islamističku opoziciju, što mu je donijelo potporu Zapada.

Sjedinjene Države smatrale su Egipat svojim važnim bliskoistočnim saveznikom i Mubarakovu režimu slale znatnu ekonomsku i vojnu pomoć.

Egipatski predsjednik, kojeg su analitičari proglašavali "modernim egipatskim faraonom", ustrojio je snažan represivni aparat koji je pod kontrolom držao opozicijske skupine, među kojima i najsnažniju islamističku skupinu Muslimansko bratstvo.

Sloboda izražavanja i okupljanja bili su ograničeni, a kritičari vlasti rutinski su zatvarani. Ipak, kako je Mubarak sužavao prostor za legitimnu političku kritiku, nekad uglavnom sekularno egipatsko društvo posljednjih je desetljeća postalo sve više islamizirano, ocjenjuje New York Times.

Sadata su ubili islamistički militanti na vojnoj paradi u Kairu, a Mubarak, koji je na svečanoj tribini sjedio pokraj njega, samo je srećom preživio taj napad. Od tada je Mubarak preživio šest atentata, a najozbiljniji pokušaj ubistva preživio je 1995. godine tokom Afričkog samita u Adis Abebi kada je napadnuto njegovo vozilo.