Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izveo je protekle sedmice nekoliko oficira Vojske Republike Srpske kako bi potvrdili tezu njegove obrane - da nije bilo namjernih napada na sarajevske civile tokom gotovo četiri godine opsade grada.
Istovremeno, na suđenju bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpska Krajina na području Hrvatske Goranu Hadžiću dovršen je višednevni iskaz političkog insajdera iz krajiške vlade - Veljka Džakule - koji je optužio svoje nekadašnje suradnike ne samo za protjerivanje Hrvata nego i Srba.
Džakula je opisao sudu kako mu je prijećeno smrću budući da je bio za suživot dva naroda i zaustavljanje rata u prvoj polovici devedesetih godina. On se i danas bavi povratkom srpskih izbjeglica u Hrvatsku, a kao svjedok tužiteljstva izjavio je kako se optuženi Hadžić protivio demilitarizaciji cijelog pobunjenog područja i povratku protjeranih. Hadžić, kao i Milan Martić koji ga je naslijedio na mjestu predsjednika RSK, uvijek su se, prema riječima Džakule, izgovarali kako povratak prognanih Hrvata ne može početi jer nisu stvoreni uvjeti.
„Ali, vjerujte mi, na tim uslovima nije niko ni radio osim nas u zapadnoj Slavoniji jer je pretpostavka za povratak izbjeglica bila demilitarizacija, a jedino smo je mi sproveli u zapadnoj Slavoniji. Drugi nisu imali sluha jer se nisu htjeli susresti još uvijek da se Hrvati vraćaju u Krajinu.“
Zbog svoje želje da pobunjeno područje stavi pod nadzor Ujedinjenih naroda i potakne povratak, kao regionalni premijer takozvane SAO Zapadna Slavonija, dijela RSK, Džakula je zatvaran u par navrata bez optužbi na više od 100 dana. Zbog toga je tadašnjeg predsjednika RSK Hadžića optužio u iskazu ne samo za protjerivanje Hrvata i onemogućavanja njihovog povratka nego i za zbjegove građana srpske nacionalnosti sa pobunjenih područja nakon oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske.
„Da je prostor bio demilitariziran, vjerujte mi, onda je obaveza vojnika UN-a da taj prostor čuva. A pokazalo se, ja sam to zbog toga govorio, da vojska RSK nije imala snage da taj prostor odbrani“, rekao je on.
U drugom haškom procesu, Radovan Karadžić je u svoju obranu nastavio izvoditi oficire VRS-a, koji su u iskazima naveli da nikad nisu namjerno gađali sarajevske civile. Bivši oficiri su posebno poricali odgovornost VRS-a za granatiranje tržnice Markale, među ostalim i Stevan Veljović, bivši zapovjednik brigade Sarajevsko-romanijskog korpusa.
„Mi smo smatrali da uopšte mi nismo granatu ispalili, nego da je granata podmetnuta i da je daljinski ispaljena“, izjavio je Veljović.
Kako bi pokazalo suprotno, da su civili bili meta napada, tužiteljstvo je prilikom unakrsnog ispitivanja suočilo Karadžićeve svjedoke sa nizom naređenja iz korpusa, kao i glavnog štaba VRS-a, u kojima se kao ciljevi u gradu spominju cijeli kvartovi, a ne određeni položaji. Uz to, predočeni su i izvještaji o korištenju aviobombi tijekom napada na Sarajevo, koje su, zbog velike razorne moći, a nepreciznosti, zabranjene za upotrebu u naseljenim područjima.
***************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Istovremeno, na suđenju bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpska Krajina na području Hrvatske Goranu Hadžiću dovršen je višednevni iskaz političkog insajdera iz krajiške vlade - Veljka Džakule - koji je optužio svoje nekadašnje suradnike ne samo za protjerivanje Hrvata nego i Srba.
Džakula je opisao sudu kako mu je prijećeno smrću budući da je bio za suživot dva naroda i zaustavljanje rata u prvoj polovici devedesetih godina. On se i danas bavi povratkom srpskih izbjeglica u Hrvatsku, a kao svjedok tužiteljstva izjavio je kako se optuženi Hadžić protivio demilitarizaciji cijelog pobunjenog područja i povratku protjeranih. Hadžić, kao i Milan Martić koji ga je naslijedio na mjestu predsjednika RSK, uvijek su se, prema riječima Džakule, izgovarali kako povratak prognanih Hrvata ne može početi jer nisu stvoreni uvjeti.
„Ali, vjerujte mi, na tim uslovima nije niko ni radio osim nas u zapadnoj Slavoniji jer je pretpostavka za povratak izbjeglica bila demilitarizacija, a jedino smo je mi sproveli u zapadnoj Slavoniji. Drugi nisu imali sluha jer se nisu htjeli susresti još uvijek da se Hrvati vraćaju u Krajinu.“
Zbog svoje želje da pobunjeno područje stavi pod nadzor Ujedinjenih naroda i potakne povratak, kao regionalni premijer takozvane SAO Zapadna Slavonija, dijela RSK, Džakula je zatvaran u par navrata bez optužbi na više od 100 dana. Zbog toga je tadašnjeg predsjednika RSK Hadžića optužio u iskazu ne samo za protjerivanje Hrvata i onemogućavanja njihovog povratka nego i za zbjegove građana srpske nacionalnosti sa pobunjenih područja nakon oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske.
„Da je prostor bio demilitariziran, vjerujte mi, onda je obaveza vojnika UN-a da taj prostor čuva. A pokazalo se, ja sam to zbog toga govorio, da vojska RSK nije imala snage da taj prostor odbrani“, rekao je on.
U drugom haškom procesu, Radovan Karadžić je u svoju obranu nastavio izvoditi oficire VRS-a, koji su u iskazima naveli da nikad nisu namjerno gađali sarajevske civile. Bivši oficiri su posebno poricali odgovornost VRS-a za granatiranje tržnice Markale, među ostalim i Stevan Veljović, bivši zapovjednik brigade Sarajevsko-romanijskog korpusa.
„Mi smo smatrali da uopšte mi nismo granatu ispalili, nego da je granata podmetnuta i da je daljinski ispaljena“, izjavio je Veljović.
Kako bi pokazalo suprotno, da su civili bili meta napada, tužiteljstvo je prilikom unakrsnog ispitivanja suočilo Karadžićeve svjedoke sa nizom naređenja iz korpusa, kao i glavnog štaba VRS-a, u kojima se kao ciljevi u gradu spominju cijeli kvartovi, a ne određeni položaji. Uz to, predočeni su i izvještaji o korištenju aviobombi tijekom napada na Sarajevo, koje su, zbog velike razorne moći, a nepreciznosti, zabranjene za upotrebu u naseljenim područjima.
***************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.