Tačno prije dvije godine, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je donio presudu protiv BiH na osnovu tužbe Derve Sejdića i Jakoba Fincija, pripadnika nacionalnih manjinskih zajednica.
Ova presuda ulazi u srž ustavno-pravnog uređenja BiH i obavezuje na njegovu izmjenu, kako bi svim građanima bilo omogućeno da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine. Sada to pravo imaju samo pripadnici tri konstitutivna naroda, što je Sud označio kao diskriminaciju.
Provođenje presude je i danas na samom početku zbog oprečnih stavova političkih partija o obimu ustavnih promjena. Predstavnički dom Parlamenta BiH danas je raspravljao o izvještaju Komisije, koja nije uspjela utvrditi amandmane na Ustav, i produžio njen rad.
Profesor iz Sarajeva Alen Penava izjašnjava se kao “ostali”. To znači da mu je kao suženo pravo političke prezentacije i donošenja odluka. Naprimjer, ne može biti biran u Dom naroda državnog Parlamenta:
„Ovaj ustav je vrlo diskriminatorski. On s jedne strane faktički zagovara sva prava svih, ali sa druge strane ostavlja političku reprezentaciju isključivo za tri većinska naroda. To je klasična diskriminacija“, naglašava Penava.
Dom naroda Parlamenta Federacije, za razliku od državnog, ima delegate koji se izjašnjavaju kao ostali. Međutim, njihova prava nisu izjednačena, kaže Peđa Kojović, iz Naše stranke.
„U Domu naroda konstitutivni narod je predstavljen sa po 17 delegata, koji su organizovani u klubove naroda - klub Srba, klub Bošnjaka, klub Hrvata. U
Naša stranka je iz ovih razloga podnijela inicijativu u Domu naroda Federacije za izjednačavanje statusa ostalih sa konstitutivnim narodima, kaže Kojović:
„Radi se de fakto o amandmanima na Ustav Federacije BiH. Mi smo zaista htjeli da uđemo u srž problema, identifikovali smo ono što mi mislimo da su dvije fundamentalne odredbe koje čine diskriminaciju, izradili smo sa pravnim stručnjacima i međunarodnim i domaćim ekspertima te amandmane. Radi se o tome da se ostali u zakonodavnim tijelima izjednače u pravima sa pripadnicima konstitutivnih naroda kako bi im se onda omogućilo da imaju određene mehanizme da steknu određena prava pomoću kojih bi se dalje mogli oni najviše možda boriti za svoja prava.“
Ustavni presedan
Nevladina organizacija “Građanski front ostalih” takođe ima prijedloge za aktivniju političku poziciju pripadnika nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih. Neke od njih iznosi Alen Penava:
„Ovo što je naložio Sud u Strazburu usko se odnosi na nacionalne manjine, ali mislim da je poruka jasna. Dakle, potrebno je otkloniti diskriminaciju i nad onim koji se ne žele nacionalno opredjeljivati. Predlažemo ustavni presedan po kome bi se ostalima zagarantirala prava da definiraju korpus svojih kolektivnih interesa i da budu priznati kao četvrti konstitutivni element.“
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je na osnovu tužbe Derve Sejdića i Jakoba Fincija, pripadnika romske i jevrejske nacionalne manjne, naložio BiH da izmijeni Ustav i izborno zakonodavstvo kako bi se osigurala ravnopravnost svim
„Izašao sam kao čovjek koji se ponovo rodio, optimističan. Danas više nisam takav“, kaže Sejdić.
Presuda Sejdić - Finci označila je bh. Ustav kao diskriminatorski, ali ona još uvijek nije provedena. Druga po redu parlamentarna komisija, nakon deset zasjedanja nije došla do prijedloga amandmana na Ustav.
„Rezultat komisije je trebao biti pripremljen amandman za Parlamentarnu skupštinu BiH. To se nije desilo. Dakle, rezultata rada komisije nema“, navodi Saša Magazinović, član komisije,
Predstavnici 13 političkih partija koji učestvuju u radu komisije imaju različite pristupe obimu ustavnih promjena, potvrdio je u četvrtak u Parlamentu BiH Šefik Džaferović, predsjednik komisije:
„Očekivati da se napravi zahvat u Ustavu BiH kada u ovoj državi postoji politička klima tako negativna u kojoj nije moguće riješiti mnogo
jednostavnija pitanja, mislim da u ovom trenutku nije realno.“
Brojne međunarodne institucije i njihovi zvaničnici, a posebno Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, periodično podsjećaju BiH na obavezu izmjene diskriminatorskih odredbi Ustava BiH. Međutim, napretka nema, kaže Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava.
„Problem je da vlasti nisu svjesne da diskriminaciju treba otkloniti, ali je još veći problem kada nakon presude takvog jednog suda, kao što je Međunarodni sud pravde, raspravljaju o toj presudi i izbjegavaju da je izvrše. Ali ovo je jedna od suštinskih ideja svakog demokratskog društva“, naglašava Vera Jovanović.
Jedan od podnosilaca tužbe, Jakob Finci, danas kaže kako se nadao da provođenje presude neće imati tako trnovit put:
„Upravo u tim našim kućnim igrama mi gubimo obraz pred Evropom - jer za Evropu je najvažnije da se mi ponašamo evropski, drugim riječima - da izvršavamo ona pravila koja je Evropa pred nas postavila.“
Posljednje ozbiljno upozorenje je stiglo sa zasjedanja iz Pariza sredinom ovog mjeseca, a na osnovu Izvještaja monitoring tima - ukoliko do 15. marta naredne godine ne bude napretka, moglo bi uslijediti isključenje BiH iz članstva Vijeća Evrope.
Ova presuda ulazi u srž ustavno-pravnog uređenja BiH i obavezuje na njegovu izmjenu, kako bi svim građanima bilo omogućeno da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine. Sada to pravo imaju samo pripadnici tri konstitutivna naroda, što je Sud označio kao diskriminaciju.
Provođenje presude je i danas na samom početku zbog oprečnih stavova političkih partija o obimu ustavnih promjena. Predstavnički dom Parlamenta BiH danas je raspravljao o izvještaju Komisije, koja nije uspjela utvrditi amandmane na Ustav, i produžio njen rad.
Profesor iz Sarajeva Alen Penava izjašnjava se kao “ostali”. To znači da mu je kao suženo pravo političke prezentacije i donošenja odluka. Naprimjer, ne može biti biran u Dom naroda državnog Parlamenta:
„Ovaj ustav je vrlo diskriminatorski. On s jedne strane faktički zagovara sva prava svih, ali sa druge strane ostavlja političku reprezentaciju isključivo za tri većinska naroda. To je klasična diskriminacija“, naglašava Penava.
Dom naroda Parlamenta Federacije, za razliku od državnog, ima delegate koji se izjašnjavaju kao ostali. Međutim, njihova prava nisu izjednačena, kaže Peđa Kojović, iz Naše stranke.
„U Domu naroda konstitutivni narod je predstavljen sa po 17 delegata, koji su organizovani u klubove naroda - klub Srba, klub Bošnjaka, klub Hrvata. U
Evropski sud za ljudska prava
tom Domu naroda sjedi sedam ostalih - koji nemaju klub i nemaju prava koja proizlaze iz kluba, nemaju mjesto dopredsjedavajućeg Doma naroda“, podsjeća Kojović.Naša stranka je iz ovih razloga podnijela inicijativu u Domu naroda Federacije za izjednačavanje statusa ostalih sa konstitutivnim narodima, kaže Kojović:
„Radi se de fakto o amandmanima na Ustav Federacije BiH. Mi smo zaista htjeli da uđemo u srž problema, identifikovali smo ono što mi mislimo da su dvije fundamentalne odredbe koje čine diskriminaciju, izradili smo sa pravnim stručnjacima i međunarodnim i domaćim ekspertima te amandmane. Radi se o tome da se ostali u zakonodavnim tijelima izjednače u pravima sa pripadnicima konstitutivnih naroda kako bi im se onda omogućilo da imaju određene mehanizme da steknu određena prava pomoću kojih bi se dalje mogli oni najviše možda boriti za svoja prava.“
Ustavni presedan
Nevladina organizacija “Građanski front ostalih” takođe ima prijedloge za aktivniju političku poziciju pripadnika nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih. Neke od njih iznosi Alen Penava:
„Ovo što je naložio Sud u Strazburu usko se odnosi na nacionalne manjine, ali mislim da je poruka jasna. Dakle, potrebno je otkloniti diskriminaciju i nad onim koji se ne žele nacionalno opredjeljivati. Predlažemo ustavni presedan po kome bi se ostalima zagarantirala prava da definiraju korpus svojih kolektivnih interesa i da budu priznati kao četvrti konstitutivni element.“
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je na osnovu tužbe Derve Sejdića i Jakoba Fincija, pripadnika romske i jevrejske nacionalne manjne, naložio BiH da izmijeni Ustav i izborno zakonodavstvo kako bi se osigurala ravnopravnost svim
Članovi komisije
građanima. Sejdić je u Strazburu prisustvovao zvaničnoj objavi presude protiv BiH:„Izašao sam kao čovjek koji se ponovo rodio, optimističan. Danas više nisam takav“, kaže Sejdić.
Presuda Sejdić - Finci označila je bh. Ustav kao diskriminatorski, ali ona još uvijek nije provedena. Druga po redu parlamentarna komisija, nakon deset zasjedanja nije došla do prijedloga amandmana na Ustav.
„Rezultat komisije je trebao biti pripremljen amandman za Parlamentarnu skupštinu BiH. To se nije desilo. Dakle, rezultata rada komisije nema“, navodi Saša Magazinović, član komisije,
Predstavnici 13 političkih partija koji učestvuju u radu komisije imaju različite pristupe obimu ustavnih promjena, potvrdio je u četvrtak u Parlamentu BiH Šefik Džaferović, predsjednik komisije:
„Očekivati da se napravi zahvat u Ustavu BiH kada u ovoj državi postoji politička klima tako negativna u kojoj nije moguće riješiti mnogo
„Očekivati da se napravi zahvat u Ustavu BiH kada u ovoj državi postoji politička klima u kojoj nije moguće riješiti mnogo jednostavnija pitanja, mislim da u ovom trenutku nije realno“, kaže Šefimk Džaferović.
Brojne međunarodne institucije i njihovi zvaničnici, a posebno Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, periodično podsjećaju BiH na obavezu izmjene diskriminatorskih odredbi Ustava BiH. Međutim, napretka nema, kaže Vera Jovanović, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava.
„Problem je da vlasti nisu svjesne da diskriminaciju treba otkloniti, ali je još veći problem kada nakon presude takvog jednog suda, kao što je Međunarodni sud pravde, raspravljaju o toj presudi i izbjegavaju da je izvrše. Ali ovo je jedna od suštinskih ideja svakog demokratskog društva“, naglašava Vera Jovanović.
Jedan od podnosilaca tužbe, Jakob Finci, danas kaže kako se nadao da provođenje presude neće imati tako trnovit put:
„Upravo u tim našim kućnim igrama mi gubimo obraz pred Evropom - jer za Evropu je najvažnije da se mi ponašamo evropski, drugim riječima - da izvršavamo ona pravila koja je Evropa pred nas postavila.“
Posljednje ozbiljno upozorenje je stiglo sa zasjedanja iz Pariza sredinom ovog mjeseca, a na osnovu Izvještaja monitoring tima - ukoliko do 15. marta naredne godine ne bude napretka, moglo bi uslijediti isključenje BiH iz članstva Vijeća Evrope.