U Zagrebu je održan okrugli stol o položaju hrvatske i srpske manjine u Srbiji i Hrvatskoj u europskim integracijama Srbije i izgradnji stabilnosti na jugoistoku Evrope.
Predstavnici obje manjine vrlo su dramatično opisali svoj položaj. Ako se pitanje manjina dobro rješava, puno lakše se rješavaju i neka druga otvorena pitanja, poručio je posebni savjetnik hrvatske predsjednice Mate Granić.
„Pitanje manjina uvijek treba biti na dnevnom redu u razgovorima Hrvatske i Srbije, od najviše do najniže razine, a Europska unija najbolje je ozračje za rješavanje svih problema koji su još otvoreni između dvije države“, poručio je posebni savjetnik hrvatske predsjednice i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić na okruglom stolu o važnosti hrvatske i srpske manjine u Srbiji i Hrvatskoj u europskim integracijama Srbije i izgradnji stabilnosti na jugoistoku Evrope.
Pitanje manjina uvijek treba biti na dnevnom redu u razgovorima Hrvatske i Srbije: Mate Granić
„Ako se pitanje manjina dobro rješava, puno lakše se rješavaju i neka druga otvorena pitanja“, poručio je Granić.
Predstavnik hrvatske manjine u Srbiji, parlamentarni zastupnik Tomislav Žigmanov upozorio je da se položaj Hrvata u Srbiji rapidno pogoršao. Nema više dnevnog radijskog programa na hrvatskom jeziku na subotičkom radiju, zastupljenost Hrvata u policiji pet puta je manja od zastupljenosti u popisu stanovništva, od 200 zaposlenih ili imenovanih u subotičkoj gradskoj upravi Hrvata ima – tri.
„Tako velika i tako radikalna isključenost do sada nakon devedesete godine nije viđena. S time je povezano i pitanje nevidljivosti u području javnosti, čak i kada su u pitanju etnički motivirana nasilja i govor mržnje – kao da postoji cijela jedna strategija da se prešućuje ono što se događa kada je u pitanju etnički motivirano nasilje spram Hrvata. Posljednji slučaj kada je Josip Bukovac pretučen u Apatinu može biti ogledni primjer kako su javni mediji prešućivali tu vrstu brutalnog etničkog incidenta“, kaže Žigmanov.
Zalaganje i interes Hrvatske ključni su za rješavanje problema Hrvata u Srbiji, jer oni nemaju vlastite političke predstavnike, pa nemaju ni političku moć da sami te probleme riješe, kaže Žigmanov. Što se financija tiče, od Hrvatske dobivaju milostinju, a od Srbije pola milijuna eura, što je manje od 10 eura po Hrvatu u Srbiji, i daleko manje od iznosa koji po članu zajednice od Hrvatske dobiva srpska zajednica u Hrvatskoj.
Zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Saša Milošević kazao je kako zahtjevi hrvatske manjine u Srbiji za reciprocitetom nemaju temelja, jer su različite situacije u dvije zemlje, kao i da im politička predstavljenost koju traže Hrvati u Srbiji ništa neće pomoći, jer – kaže – nije pomogla Srbima u Hrvatskoj koji je imaju.
Milošević je kazao kako je stanje u obje zemlje najgore od rata, a da su hrvatska manjina u Srbiji i srpska u Hrvatskoj prve žrtve svakog pogoršanja odnosa. Ovako je opisao položaj srpske manjine u Hrvatskoj.
„I dalje smo na brojnim poljima diskriminirani i onemogućeni u korištenju manjinskih prava, čak i onih nekih najosnovnijih, ili je njihova konzumacija krajnje reducirana i otežana – upotreba jezika i pisma, školovanje na materinjem jeziku, ravnopravno sudjelovanje u javnom životu…“, rekao je Milošević.