Sa porukom "Da se ne zaboravi i ne ponovi" u selu Ahmići kod Viteza obilježena je 23. godišnjica stradanja 116 civila, koje su u proteklom ratu ubili pripadnici HVO-a. Među ubijenima 16. aprila 1993. godine bila je i beba od tri mjeseca, a zločin su otkrile mirovne snage Ujedinjenih naroda.
Dvadeset tri godine nakon ovog zločina, pronađeno je i ukopano 86 žrtava, ali se još traga za tijelima 30 ubijenih.
Iz Udruženja "16. april" svake godine upućuje molbe potencijalnim svjedocima da otkriju gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava, a ove godine je pored magistralne ceste postavljen i plakat na kojima su imena i fotografije ubijenih mještana Ahmića, kao i onih za kojima se još traga.
"Pozivamo sve one koji imaju bilo kakve informacije da pomognu porodicama da pronađu svoje najmilije i da ih dostojanstveno ukopaju. Nadamo se da će savjest bar kod nekih proraditi, a znamo da postoje oni koji znaju gdje su tijela Ahmićana", navodi Elvedin Kermo, predsjednik Udruženja "16. april".
Među 116 civila su i roditelji Huse Ahmića. Svaka godišnjica za njega predstavlja ponovno proživljavanje tragedije koja je pogodila njegovo selo u rano jutro 16. aprila.
Huso Ahmić, foto: Marija Augustinović
"To je bilo užasno... Pucalo je sa svih strana, to je ubijalo gdje god je koga stiglo. Nisu se gledale godine starosti, je li muško ili žensko. Nema dana da mi to i moji roditelji ne padnu na pamet. Mogu samo kazati ne ponovilo se više nikome", priča nam Huso Ahmić.
Za zločine u srednjoj Bosni, među kojima je i onaj u Ahmićima, odgovarao je, među ostalima Dario Kordić, koji je po zapovjednoj odgovornosti osuđen na 25 godine zatvora, a na slobodu je pušten nakon što je odlužio dvije trećine zatvorske kazne. Kermo kaže da pravda nije zadovoljena, zbog čega su stanovnici Ahmića ogorčeni.
"Znamo da su naredbodavci odgovarali, od Kordića, Blaškića, Paška Ljubičića, Čerkeza, ali gdje su direktni izvršitelji. Samo su dvojica odgovarala, ne podižu se nove optužnice, a nisu mogla dva čovjeka opkoliti Ahmiće i ubijati cijeli dan", ističe Kermo.
Nakon što su preživjeli rat, stanovnici Ahmića i danas ne kriju razočaranje političarima kojima, kako kažu, pomirenje na ovom podučju nije u interesu, a Ahmićana se sjete samo 16. aprila, kada se brojne delegacije pojave na obilježavanju godišnjice stradanja u ovom selu.
Godišnjica zločina u Trusini
Istovremeno, u subotu je u Trusini obilježena 23-godišnjica stradanja Hrvata u ovom selu konjičke općine. Podsjećamo, 16. aprila 1993. godine pripadnici Armije RBiH, u ovom mjestu ubili 15 civila i šest pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su se prethodno predali.
Polaganjem cvijeća na spomen-obilježje, odata je počast stradalim, ali i poslana poruka, da se više nigdje i nikada ne dogode zločini.
Bosiljka Mijić, foto: Mirsada Ćosić
Bosiljka Mijić u ovom zločinu izgubila je oca i majku.
"Uvijek je teško. Uvijek ista bol. Zaboraviti se ne može", kaže nam Mijić.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine za zločin u Trusini pravosnažno su osuđeni Edin Džeko, na 13, te Rasema Handanović, na pet godina zatvora.
Erna Mačkić, glavna urednica Balkanske istraživačke mreže (BIRN) ističe da su 2016. donesene još dvije pravosnažne presude u kojima su lica oslobođena – Senad Hakalović i Dževad Salčin.
"Pred Sudom BiH u toku je postupak, odnosno postoji prvostepena presuda protiv Nihada Bojadžića, koji je osuđen na 15 godina, Mensura Memića na deset godina i Nedžada Hodžića na 12 godina zatvora. Oni su u žalbenom postupku i očekuje se da će do kraja godine, a moguće i početkom naredne, biti presuda u žalbenoj fazi", kaže Mačkić.
Organizator obilježavanja ove tužne godišnjice je Udruga obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, u Domovinskom ratu Konjic.
"Zločin treba biti osuđen po imenu i prezimenu. Za mene ovaj dan je veliki, odavanje počasti, da nismo zaboravili naše žrtve, a isto tako, za budućnost, za našu djecu, da im damo primjer, da se više ne događaju ovakve stvari", ističe Dragica Tomić, predsjednica Udruge, koja je iz Trusine poslala poruke pomirenja i suživota.